Connect with us

Svijet

OBJAVLJENI MEJLOVI OTKRIVAJU MRAČNE TAJNE ELITE: Štitili Epstina u gnusnim zločinima, neki mu se i pridružili

Džefri Epstin uprkos mnogobrojnim zločinima imao je podršku mnogih moćnika, oni su ga štitili i branili, a neki su i bili uključeni u afere.

Džefri Epstin, i dugo nakon što je osuđen za se*sualno zlostavljanje, ostao je tražen savjetnik ljudima iz kraljevskih porodica, akademskih krugova, poslovnog svijeta i politike. Njegov uticaj i veze sa moćnicima bili su njegova najvrednija valuta, a novi dokazi pokazuju da su mu upravo ti prijatelji omogućili da zadrži status uprkos svojim zločinima.

Mejlovi koje je ove sedmice objavio Odbor za nadzor Predstavničkog doma američkog Kongresa otkrivaju da je Epstin održavao kontakt sa direktorima, novinarima i političarima čak i nakon što je 2008. priznao krivicu za podvođenje maloljetnice.

Kako je elita normalizovala ovog predatora
Iako je Epstinova smrt 2019. izazvala brojne teorije zavjere, objavljena dokumentacija pokazuje realnost koja mnogo manje liči na priču o tajnim kabalama, a mnogo više pruža uvid u sistem moći koji funkcioniše pred svima, ravnodušan na osudu i posljedice.

Mejlovi iz perioda 2009 – 2019. ne inkriminišu nužno njegove kontakte, ali pokazuju da su ga neki znanci podržavali tokom pravnih problema, dok su drugi od njega tražili savjete o svemu, od dejtova do cijene nafte. Njihov opušten ton otkriva da se Epstin i dalje osjećao kao dobrodošao u “pristojno društvo”. Umjesto da bude izopšten kao se*sualni prestupnik, on je bio normalizovan.

Savjetnik moćnicima i političkim akterima
U nizu poruka iz 2018, Epstin je savjetovao dugogodišnjeg saveznika Donalda Trampa, Stiva Benona, oko njegove političke turneje po Evropi. Kada mu je Benon proslijedio novinski isječak u kome piše da je “opasan kao i uvijek”, Epstin je odgovorio: “Sviđa mi se”.

Leri Samers, bivši ministar finansija u administraciji Bila Klintona i kasniji predsjednik Harvard univerziteta, tražio je Epstinov savjet o komunikaciji sa jednom ženom. Epstin mu je napisao: “Dobro ste reagovali… iritiranost pokazuje brigu, a odsustvo kuknjave snagu”.

U drugom mejlu, Samers je iznio kontroverzno mišljenje:

“Pokušavam da shvatim zašto američka elita misli da ako neko ubije svoje dijete premlaćivanjem i zapuštanjem, to nije prepreka za Harvard, ali ako si se prije 10 godina udvarao nekoliko žena, onda ne možeš da radiš ni u jednoj mreži ili tink-tenku”.

I Ketrin Rjumler, bivša pravna savjetnica Bijele kuće u vrijeme Baraka Obame, bila je u kontaktu sa Epstinom. U jednoj poruci nazvala je Trampa “odvratnim”, na šta je Epstin odgovorio: “Gori je u stvarnom životu, izbliza”.

U drugim porukama detaljno joj je opisivao sa kim se sve sastajao, od ambasadora i tehnoloških magnata do filmskih reditelja završavajući sa: “Dobrodošao si gost kod svakoga”.

Nove sumnje u priču princa Endrjua
Dokumenti bacaju ozbiljnu sumnju na zvaničnu verziju odnosa princa Endrua sa Epstinom. Mejl iz marta 2011. pokazuje da su bili u kontaktu četiri mjeseca nakon što je Endrju javno tvrdio da je prekinuo sve veze s njim.

U poruci upućenoj Epstinu i Gilejn Maksvel, njegovoj saučesnici u zločinima, Endrju je napisao: “Ne mogu više ovo da podnesem”.

Još jedan mejl djeluje kao potvrda autentičnosti poznate fotografije Endrjua sa Virdžinijom Đufre, jednom od žrtava koja je javno istupila. Epstin je napisao: “Da, bila je u mom avionu, i da, slikala se sa Endrjuom, kao i mnogi moji zaposleni”.

Ovo direktno protivreči Endrjuovim tvrdnjama iz intervjua 2019. da je fotografija možda falsifikovana.

Široka mreža uticaja
Spisak Epstinovih saradnika bio je dug i raznolik. Novinar Majkl Vulf često mu je služio kao neformalni savjetnik za odnose sa Trampom, sugerišući mu kako da njihovo poznanstvo pretvori u “korisnu političku i PR valutu”.

Fizičar Lorens Kraus, suočen sa optužbama za se*sualno uznemiravanje, tražio je Epstinov savjet kako da odgovori na novinarski upit. Politički aktivista Noam Čomski s njim je raspravljao o kolapsu valuta, a Epstin mu je nudio korišćenje svoje rezidencije, prenosi Index.

Kontakte je održavao i sa Piterom Tilom, investitorom iz Silicijumske doline, kog je pozivao na Karibe. Umjetnik Andres Serano pisao mu je da je toliko “zgrožen histerijom oko izjave ‘zgrabi ih za pi*ku’ da bi možda iz sažaljenja glasao za Trampa”.

Čak je i Boris Nikolić, biotehnološki kapitalista, sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu slao Epstinu poruke o susretima sa Bilom Klintonom i Nikolom Sarkozijem, žaleći što i on nije prisutan.

Pokušaj uticaja na globalnu politiku
Epstinove ambicije sezale su i u međunarodnu politiku. Uoči sastanka Trampa i Vladimira Putina 2018, predložio je bivšem norveškom premijeru Torbjornu Jaglandu da ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov može “dobiti uvid u razgovor sa mnom” o tadašnjem američkom predsjedniku.

“Čurkin je bio sjajan. Razumio je Trampa nakon naših razgovora. Nije komplikovano. Mora da vidi da nešto dobija, tako je jednostavno”, napisao je Epstin o preminulom ruskom ambasadoru pri UN-u

Ne zavjera, već brutalna stvarnost moći
Tajni sadržaj Epstinovog mejla ne otkriva veliku zavjeru, već mnogo mračniju realnost: svijet u kome ogromno bogatstvo i blizina moći štite pojedince od odgovornosti. Za one unutar tog kruga, pravila običnog svijeta ne važe.

Džejmi Raskin, vodeći demokrata u Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma, izjavio je:

“Ovo je čovjek koji je, vjerujem, dao ogromne donacije koledžima i univerzitetima, uključujući Harvard i MIT, a takvi darovi vam mogu kupiti veliki uticaj i pristup različitim elitnim krugovima. Ljudi će željeti da znaju u kojoj mjeri su svi ti akteri razumjeli šta se dešava. Moguće je da ljudi sa MIT-a ili Harvarda nisu imali isti nivo saznanja kao princ Endrju ili Donald Tramp, ali svakoga treba pitati šta je znao”.

Related Topics:

Svijet

Policija u Njemačkoj zaplijenila robota, SEKSUALNO NAPAO DJEVOJČICU

Njemačka policija pokrenula je istragu nakon što je robot, kojim su upravljala dvojica mladića, navodno seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju djevojčicu u Kelnu.

Incident se dogodio u nedjelju, 11. oktobra, kasno uveče, ispred restorana brze hrane u ovom gradu na zapadu Njemačke.

Prema saopštenju policije, robot visok oko 120 centimetara prišao je djevojčici s leđa, dodirivao je po zadnjici i izvodio seksualno sugestivne pokrete.

Djevojčica se u tom trenutku nalazila u društvu dvije prijateljice, stare 17 i 18 godina.

Mladići snimali incident i prenosili ga uživo
Kako prenosi CNN, policija sumnja da su robotom upravljali njegov šesnaestogodišnji vlasnik i njegov devetnaestogodišnji prijatelj.

Njih dvojica su, prema navodima istražilaca, snimali događaj i prenosili ga uživo na društvenim mrežama.

Policija je ubrzo stigla na mjesto događaja i pronašla osumnjičene mladiće.

Robot je zatečen u prtljažniku automobila, nakon čega je zaplijenjen kao dokaz.

Oduzeti su i mobilni telefoni osumnjičenih.

Da li je robot bio programiran za napad?
Istražioci sada pokušavaju da utvrde da li su pokreti robota bili unaprijed programirani ili su njime mladići neposredno upravljali tokom incidenta.

Na internetu se pojavio i video-snimak robota koji nosi bijeli prsluk, zlatni lanac i sunčane naočare.

Na snimku se vidi kako prilazi ženama na ulici i izvodi seksualno sugestivne pokrete.

Policija istražuje okolnosti incidenta i eventualnu krivičnu odgovornost osoba koje su upravljale uređajem.

Slučaj je otvorio pitanje odgovornosti za postupke robota kojima upravljaju ljudi, posebno kada se takvi uređaji koriste za uznemiravanje drugih osoba.

Nastavi čitati

Svijet

Više od 1.600 požara u Amazoniji za dvije sedmice: VLASTI POKRENULE ISTRAGU

U brazilskom dijelu Amazonije bukti veliki broj požara, čiji su intenzitet pojačali klimatske promjene, fenomen El Ninjo i ljudska aktivnost, ukazuju naučnici i zvaničnici.

U državi Amazonas registrovano je 1.679 požara u prve dvije nedjelje oktobra, što je 253 odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su brazilskog sistema za nadzor Amazonije.

Dim je izazvao probleme sa disanjem stanovništva, a u najmanje 36 opština proglašeno je vanredno stanje.

Zbog lošeg kvaliteta vazduha u Manausu su otkazani događaji na otvorenom, dok su javne škole danas zatvorene, prenosi Rojters.

Brazilske vlasti sumnjaju da su mnogi požari namjerno izazvani radi krčenja šuma i pripreme zemljišta za poljoprivredu i stočarstvo.

Brazilsko Ministarstvo životne sredine najavilo je istragu nakon što su iz aviona uočeni požari unutar zaštićenih šumskih područja.

Savezne vlasti i civilna zaštita poslali su u Amazonas avione i vatrogasne ekipe kako bi pomogli u gašenju požara.

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA POKRAJINA OKRENULA LEĐA POLITICI BERLINA: Usvojena rezolucija za ukidanje sankcija Rusiji i kraj pomoći Ukrajini

Landtag njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt usvojio je rezoluciju kojom se traži hitno ukidanje ekonomskih sankcija Rusiji i prekid njemačke vojne i finansijske pomoći Ukrajini koja prelazi okvire humanitarne pomoći. Za prijedlog su glasale poslaničke grupe Alternative za Njemačku (AfD) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koje u novom parlamentu imaju 44 od ukupno 83 mandata.

Rezolucija je usvojena 14. oktobra na vanrednoj sjednici pokrajinskog parlamenta u Magdeburgu, pod nazivom „Mirovni pregovori umjesto proširenja rata u Ukrajini“. Njome se od pokrajinske vlade traži da putem Bundesrata pokrene inicijativu za promjenu njemačke politike prema ratu u Ukrajini.

Dokument traži prekid isporuka oružja Ukrajini, obustavu finansijske pomoći koja prelazi humanitarnu podršku i ukidanje ekonomskih sankcija protiv Rusije. AfD i BSW istovremeno zagovaraju diplomatsko rješenje i uspostavljanje dugoročnog mirovnog i bezbjednosnog poretka.

AfD i BSW zajedno protiv politike Berlina

Zahtjev je posebno značajan zbog činjenice da su ga zajedno progurale dvije politički veoma različite stranke – krajnje desni AfD i ljevičarski populistički BSW koji predvodi Sahra Wagenknecht.

Njihova zajednička tačka u ovom slučaju jeste protivljenje nastavku vojne podrške Ukrajini i politici sankcija prema Moskvi.

Šef poslaničke grupe AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrich Siegmund predstavio je rezoluciju kao prvu takvu „mirovnu inicijativu“ iz jednog njemačkog pokrajinskog parlamenta. On tvrdi da dosadašnja politika nije donijela mir, već je dodatno opteretila njemačku privredu i javne finansije.

AfD insistira da se novac njemačkih poreskih obveznika više usmjerava na domaće probleme, umjesto na vojnu podršku Ukrajini. Siegmund, koji namjerava da se kandiduje za premijera pokrajine, pokušava ovaj zahtjev pretvoriti i u jednu od glavnih političkih tema pred izbor za pokrajinsku vlast.

BSW takođe insistira na pregovorima sa Moskvom i tvrdi da Njemačka treba da se udalji od politike koja, prema njihovom tumačenju, doprinosi produžavanju rata.

„Ovo nije nadležnost pokrajine“

Rezolucija, međutim, ne znači da će Njemačka automatski ukinuti sankcije Rusiji niti prestati da šalje pomoć Ukrajini.

Za to su nadležni savezni organi Njemačke i, u velikoj mjeri, institucije Evropske unije. Pokrajinski parlament nema ovlašćenje da samostalno mijenja njemačku spoljnu politiku.

Upravo je to bila jedna od ključnih kritika koje su tokom rasprave uputile ostale stranke.

Vršilac dužnosti premijera Saksonije-Anhalta Sven Schulze iz CDU-a ocijenio je da pokrajina nema nadležnost nad spoljnom politikom. Poslanici CDU-a, SPD-a, Zelenih i Ljevice glasali su protiv prijedloga.

Njemački javni servis Tagesschau takođe ističe da odluka pokrajinskog parlamenta nema direktnu moć da promijeni njemačku politiku prema Rusiji. Njena važnost prije svega je politička – ona pokazuje da u jednom dijelu Njemačke postoji dovoljno jaka podrška za radikalan zaokret u odnosu prema ratu u Ukrajini.

Nova politička kombinacija koja izaziva pažnju

Još važnija od same rezolucije mogla bi biti činjenica da su AfD i BSW pokazali da mogu zajedno djelovati kada pronađu zajedničku temu.

U novom parlamentu Saksonije-Anhalta dvije stranke imaju ukupno 44 od 83 mandata, što im omogućava da samostalno proguraju prijedloge kada nastupaju zajedno. Upravo je njihova zajednička većina omogućila usvajanje rezolucije.

To ne znači da su AfD i BSW formirali koaliciju. Međutim, glasanje pokazuje da se tradicionalna politička podjela u Njemačkoj mijenja kada su u pitanju rat u Ukrajini, sankcije Rusiji i odnosi sa Moskvom.

Za AfD je to prilika da dodatno pojača pritisak na savezne vlasti u Berlinu. Za BSW, koji je politički izgradio značajan dio svog identiteta upravo na protivljenju vojnoj podršci Ukrajini, riječ je o ispunjavanju jednog od predizbornih obećanja.

Šta rezolucija zapravo može promijeniti?

Direktno – vrlo malo.

Politički – potencijalno mnogo više.

Saksonija-Anhalt ne može sama ukinuti evropske sankcije niti narediti Berlinu da prekine isporuku oružja Ukrajini. Ali pokrajinska vlada može, u okviru svojih mogućnosti, pokrenuti inicijativu u Bundesratu i poslati političku poruku saveznoj vladi.

Upravo to i jeste cilj AfD-a i BSW-a.

Njemačka je do sada bila jedan od ključnih evropskih vojnih i finansijskih pomagača Ukrajine, dok je kancelar Friedrich Merz ponavljao da će Berlin nastaviti da podržava Kijev. Usvajanje ovakve rezolucije zato predstavlja prije svega politički udar na dosadašnji konsenzus u Njemačkoj, a ne neposrednu promjenu državne politike.

Istovremeno, pokazuje se da pitanje Ukrajine sve više postaje unutrašnjopolitička tema Njemačke.

Dok vlasti u Berlinu insistiraju na nastavku podrške Kijevu, dio njemačkog biračkog tijela sve glasnije traži upravo suprotno – prekid isporuka oružja, ukidanje sankcija Moskvi i povratak pregovorima.

A ono što je do juče izgledalo kao stav političke margine sada je, barem u jednom pokrajinskom parlamentu, dobilo većinu.

Nastavi čitati

Aktuelno