Connect with us

Uncategorized

OTVOREN “PARK OSLOBOĐENJA”! Banjaluka po prvi put dobila i KINO NA OTVORENOM (FOTO)

Banja Luka je dobila još jednu zelenu oazu – „Park oslobođenja“, koji je posvećen žrtvama Veleizdajničkog procesa, a koji se nalazi na mjestu nekadašnjeg kina „Kozara“.

Zajedno sa brojnim sugrađanima, svečanom otvaranju jednog od pet novih parkova, prisustvovao je i gradonačelnik Draško Stanivuković sa saradnicima, te je tom prilikom poručio kako je ovaj park ujedno predstavlja i pobjedu građana i Banje Luke.

-Banja Luka je dobila još jedan park, to je priča o novoj Banjoj Luci u koju od početka vjerujemo. Specifičnost ovog parka je to što je nastao tamo gdje je trebao da bude neboder. Još 2018. godine, ovdje je ucrtana zgrada od 15 spratova i trebalo je gotovo četiri godine borbe sa ovim ljudima. Borba je bila izazovna, jer je trebalo da mijenjate regulacioni plan, da mijenjate zemljište i ta borba je trajala više od dvije godine. Ovo je velika pobjeda građana i naše Banje Luke – kazao je gradonačelnik.

Kako je kazao, ovo nije običan park, već „Park oslobođenja“, te da je kao takav izuzetno važan iz nekoliko razloga.

-Mi smo rekli da nova Banja Luka jeste novi grad koji se razvija i ide prema naprijed. Ali, pored toga treba se vratiti i korijenima. Vratili smo i onu staru fontanu iz Parka „Petar Kočić“ – ona danas postoji u Parku „Mladen Stojanović“ kao simbol nekih lijepih vremena. Ovdje je bilo kino na otvorenom do 2009. godine. Dakle, 15 godina je ovdje bila pustoš, blato i nered. Mi smo na ovo mjesto vratili upravo kino na otvorenom, a ujedno izgradili i prvo kino unazad petnaest godina – istakao je on.

Podsjetio je da je Grad vratio u kuću Milanovića, te da je ovaj dio grada danas potpuno drugačiji.

Objasnio je gradonačelnik i zašto ovaj park nosi baš taj naziv – „Park oslobođenja“.

-Ovdje je u Prvom svjetskom ratu bila Viša djevojačka škola i sala za gimnasitiku. Ovdje su vođeni procesi protiv 165 Srba, koji su bili osuđeni za veleizdaju tadašnje države. Njih 16 je osuđeno na smrtnu kaznu, baš na ovom mjestu. Zato smo, njima u čast podigli „Park oslobođenja“ jer su se oni tada borili za ono najvažnije – slobodu – kazao je Stanivuković.

Istakao je to i kako Banja Luka kroz parkove priča svoju priču, te najavio dodatni sadržaj na ovom lokalitetu.

-Ovdje će biti i razne projekcije filmova, bodrićemo našu repreznatciju u njihovim najvažnijim utakmicama. Ovo je nova, lijepa oaza u centru našeg grada – zaključio je gradonačelnik.

Profesor Duško Pevulja naglasio je kako u posljednjih pedesetak godina u Banjoj Luci nije bilo ni spomeničke a ni parkovske kulture.

-Važno je da svi ovi parkovi pričaju priču i da upotpunjavaju kulturu mapu našeg grada, to je ono što čini sve gradove. Ova priča, o Veleizdajničkom procesu je velika priča. Ovaj park, baš kao i svi drugi će biti živi. Pričaće se neprestano priča o njihovoj simbolici. Moram da kažem da sam ozaren činjenicom i da nakon više od jednog vijeka dobijamo jednu novu instituciju kulture – kuću Milanovića, koja treba da bude i nacionalna i gradska institucija. Ovo što se sada radi, u prethodnih pola vijeka nije se dešavalo, meni iz nejasnih razloga – rekao je Pevulja.

Jedna od mještanka ovog dijela grada, Jasminka Zarić, zahvalila je gradonačelniku što su ispoštovali sve zahtjeve mještana ovog dijela grada.

-Ovaj park će da nam pružiti jedan mir, spokoj, tišinu i mjesto gdje će se djeca igrati, a stariji ljudi odmarati. To je jedan veliki ekološki momenat ali i kulturološki. Ja sam zaista oduševljena i zahvalna jer su svi naši zahtjevi prepoznati i ispunjeni. Mi smo tražili da se popravi pločnik ispred zgrade, kao i stepenište, što je urađeno. Tražili smo da ovdje bude park, o kojem sama slika dovoljno govori. Gradonačelnik i njegovi saradnici su zaista ispoštovali sve i mi smo beskrajno zahvalni – rekla je ona.

Podsjećamo pored ovog parka, Banja Luka je dobila park Knjige, a uskoro će biti završeni i najveći gradski park kod TC „Delta Planet“, park posvećen kralju Tvrtku I Kotromaniću, te Ćirilični park.

Region

UŽAS! Mladiće napali na plaži u Šibeniku, dočekale ih psovke i prijetnje

Nekoliko mladića došlo je juče popodne na kupanje u Šparadiće kod Grebaštice, u Šibeniku, ali ih tamo nisu dočekali ni mir ni sunce, već prijetnje, psovke, zamahivanje metalnom šipkom i polivanje vodom iz baštenskog crijeva.

Kako navode, stigli su do betonskog mola gdje su ostavili stvari, ali ubrzo su ih napala dvojica starijih muškaraca koji su tvrdili da se nalaze na “privatnoj plaži”, piše Šibenik.in.

Cijeli incident snimljen je mobilnim telefonom, a na snimku se vidi jedan muškarac kako zamahuje metalnom šipkom, dok drugi mladiće i njihove stvari poliva vodom.

Mladići su izjavili da nisu zvali policiju jer su se muškarci nakon kratkog vremena primirili i povukli u kuću.

“Shvatili su da nisu u pravu i povukli se. Mi smo ostali da se kupamo, naravno, ali koristili su strašne riječi, nazivali nas četnicima koji im kvare mir”, izjavili su za Šibenik.in, prenosi Index.

Dodaju da im je čitava situacija istovremeno bila i smiješna i tužna, te da je žalosno što je u Šparadićima obala gotovo u potpunosti zauzeta, puna je betonskih molova i uređenih plaža.

“Prirodne stijene ovdje gotovo da i ne postoje”, napominju.

Prema hrvatskom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, sve plaže, molovi i morska obala spadaju u pomorsko dobro, što znači da su u vlasništvu Republike Hrvatske i dostupni svim građanima.

“Pomorsko dobro je opšte dobro u vlasništvu države i svi građani imaju pravo slobodnog korišćenja”, navodi se u članovima 11. i 12. Zakona.

Ni vlasnici kuća uz obalu nemaju pravo da ograničavaju pristup plaži, osim ukoliko nemaju važeću koncesiju, a čak i tada su dužni omogućiti pristup u skladu sa zakonom. U konkretnom slučaju u Šparadićima, nije bilo nikakvih oznaka, zabrana ni dokaza da koncesija postoji.

Nastavi čitati

Društvo

SAMO ZA HRABRE! Gradina dobija viseći čelični most, 140 metara straha i adrenalina!

Avanturistički kompleks na lokalitetu Gradina, nadomak Bosanske Krupe, uskoro će dobiti još jedan adrenalinski sadržaj, a radi se o prekrasnom visećem mostu iznad kanjona rijeke Une.

Implementator ovog projekta je Klub adrenalinskih sportova iz Bosanske Krupe, a zahtjevan posao povezivanja dvije litice čeličnim sajlama i nogostupima, na visini od oko 100 metara, izvode članovi Kluba ekstremnih sportova “Škorpio” iz Zenice.

Ovaj klub se bavi izgradnjom ovakvih elemenata planinarske infrastrukture, pa su tako sličan viseći most nedavno izgradili i na planini Mulež, nadomak Sanskog Mosta.

“Na pomolu je nešto zaista posebno, a radi se o 140 metara dugom visećem ferata mostu. Idejni začetnik Denis Džajić, osnivač i voditelj Kluba adrenalinskih sportova Bosanska Krupa, zaslužuje sve čestitke, prije svega na hrabrosti da se upusti u ovakve izazove, a potom i na istrajnosti i da ih realizuje, uz svesrdnu pomoć prijatelja i probrane ekipe koja zajedničkim snagama, idejom i voljom ostvaruje rezultate vrijedne divljenja”, navode iz zeničkog kluba.

Dodaju kako su ovaj projekat i njegova atraktivnost prava rijetkost, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i šire, te da im je kao izvođačima čast i ponos biti dio ovako divne priče.

Završetak radova na ovome megamostu, kako navode, očekuje se do polovine ljeta.

Inače, treba istaći kako je prije dvije godine na istom lokalitetu izgrađen i jedan od najatraktivnijih zip lajna u Bosni i Hercegovini.

Sa strmim nagibom od gotovo 12 posto i dužinom od 230 metara, ovaj zip lajn nudi nevjerovatnu brzinu i do 65 kilometara na sat, te jedinstven adrenalinski doživljaj.

 

Nastavi čitati

Društvo

NAFTA NA IVICI EKSPLOZIJE! Ormutski moreuz pod prijetnjom, u BiH strahuju od novog UDARA NA DŽEP!

Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi izazvati snažan energetski šok i lančanu reakciju rasta cijena širom svijeta, a naši sagovornici upozoravaju da ni BiH neće ostati pošteđena.

Prema njihovim riječima, posljedice bi bile višestruke – od rasta cijena goriva do poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Ormutski moreuz je jedan od najvažnijih naftnih puteva na svijetu, kroz njega se transportuje oko 20 do 25 odsto ukupne svjetske trgovine naftom.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da bi potencijalno zatvaranje Ormuskog moreuza moglo imati značajne posljedice i za naše tržište naftnih derivata, s obzirom na to da oko 20 do 25 odsto svjetske trgovine naftom prolazi upravo tim pravcem.

“Iskustvo nam govori da kada cijene nafte krenu rasti, dolazi do lančane reakcije i drugi počinju da koriguju cijene naviše”, naglašava Stanić i dodaje da kada se desio pad cijena na svjetskim berzama, uprkos očekivanjima, nije bio vidljiv na domaćem tržištu.

“Iako je cijena nafte znatno pala na svjetskom tržištu tokom protekle godine, taj pad se nije odrazio na cijene drugih proizvoda koji zavise od nafte ili u čijoj proizvodnji ona učestvuje. Dakle, kada cijene idu dolje, efekti su gotovo nevidljivi, ali kada krenu gore, brzo se prilagodimo”, pojašnjava Stanić.

Dodaje da je i u BiH već sada vidljiv uticaj globalnih dešavanja na cijene goriva.

“Čak i ako dođe do smirivanja tenzija između Irana i Izraela, energetika će i dalje ostati jedan od faktora koji će dugoročno održavati visoke cijene. To će se svakako odraziti na cijene proizvoda u BiH i dodatno ugroziti životni standard stanovništva”, upozorava Stanić.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da bi eventualno zatvaranje Ormuskog moreuza imalo direktan uticaj na rast cijena nafte i naftnih derivata na domaćem tržištu.

“To bi bio šok od kojeg se ne bismo mogli brzo oporaviti niti ga izbjeći. Indirektno, takav poremećaj bi imao uticaj i na ostale troškove u proizvodnim lancima. Dakle, mogući su posljedični rast cijena finalnih proizvoda i usluga”, pojasnio je Čavalić.

Dodaje da bi, ako se najcrnji scenariji obistine i dođe do zatvaranja ovog moreuza, to predstavljao energetski šok kakav nije viđen u posljednjih nekoliko decenija, a koji bi se neminovno odrazio i na tržište Bosne i Hercegovine.

“U tom slučaju došlo bi do porasta cijena osnovnih životnih namirnica koje uvozimo, a koje, iako ih dijelom proizvodimo, i dalje zavise od globalnih lanaca snabdijevanja. Sve to bi u kratkom roku povećalo troškove i dovelo do novog pritiska na standard građana”, zaključuje Čavalić.

I ekonomista Igor Gavran kaže da bi to dovelo do znatnog povećanja cijena nafte i smanjenja dostupnih količina na tržištu pa samim tim i rasta cijena goriva, uključujući i bh. tržište.

“Tada bi, naravno, što opravdano, što neopravdano, i mnogi drugi iskoristili priliku za povećanje svojih cijena pravdajući to rastom troškova goriva i transporta”, kazao je Gavran.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, izjavio je za “Nezavisne novine” da će trenutna dešavanja sasvim sigurno imati posljedice i po BiH.

“Ako dođe do stvarnog zatvaranja možemo očekivati i dramatičnije promjene kada je riječ o cijeni nafte”, upozorava Bečarević.

Pojašnjava da oko 20 odsto ukupne svjetske trgovine naftom prolazi upravo kroz ovaj strateški prolaz, što ga čini izuzetno važnim za stabilnost globalnog tržišta energenata.

“Nama preostaje da ispratimo odluke Irana. Ako se desi potpuno zatvaranje ovog moreuza, realno je očekivati skok cijena nafte na svjetskom tržištu, a samim tim i rast cijena na domaćim benzinskim pumpama”, kaže Bečarević.

Ističe da bi ovakav potez pogodio globalna tržišta bez izuzetka jer nijedna ekonomija ne može ostati imuna na ovakav poremećaj u lancima snabdijevanja.

“Niko ne može tačno predvidjeti razmjere, ali je gotovo sigurno da bi uslijedio rast cijena svih proizvoda u čijoj proizvodnji se koristi nafta kao ulazna komponenta. Drugim riječima, poskupjela bi široka lepeza robe i usluga”, zaključuje Bečarević.

Nastavi čitati

Aktuelno