Connect with us

Banjaluka

KRŠE ZAKON Hitna pomoć Banjaluka i dalje naplaćuje punu participaciju

Iako je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske prošle sedmice stiglo upozorenje da se usluge hitne medicinske pomoći ne smiju naplaćivati građanima, bez obzira na to da li su oni osigurani ili ne, to se, kako tvrde građani, ne poštuje u banjalučkoj Hitnoj pomoći.

U to se uvjerio i Boris Pačavra kada je odveo suprugu u hitnu jer se osjećala loše, pišu Nezavisne.

“Ja sam sinoć (nedjelja) bio sa suprugom, imala je pritisak 90 sa 70 i jedva stajala na nogama. Čekali smo tri sata da bi joj izmjerili pritisak. Sestra je donijela oksimetar, onaj aparatić što se stavlja na prst, i on ne radi. Tako je ležala čekajući doktora koji nije ni došao, pa smo se pokupili i otišli kući na svoju ruku”, kaže Pačavra.

Dok su čekali, dodaje, svima prije njih su naplaćivani pregledi, uz pojašnjenje da nisu hitni slučajevi, odnosno nisu životno ugroženi.

“Dok smo čekali, sigurno su naplaćivali svima preglede. Odmah kad dođete na prijemni šalter kažu da se naplaćuju usluge hitne pomoći osim ako niste životno ugroženi. Napišite tako, potpisaću ovo što govorim, a možete se i sami uvjeriti poslije osam naveče. Ja sam se šokirao što se plaća iako imam zdravstveno osiguranje”, naveo je Pačavra za “Nezavisne novine”.

Nevena Todorović, direktorica Doma zdravlja Banjaluka, tvrdi da se hitnim pacijentima usluge ne naplaćuju.

“Usluge hitne medicinske pomoći nisu naplaćene nijednom pacijentu. Drugo su usluge u prostoru hitne pomoći za pacijente koji nisu hitni, a insistiraju da budu primljeni”, ističe Todorovićeva.

Ona ponavlja da je praksa naplate participacije pacijentima oduvijek na snazi.

“Ali ove godine smo imali daleko veći broj pacijenata, što zbog vrućina, što zbog opterećenja porodične medicine drugim poslovima. Nije se to ništa promijenilo, samo je sada dolazio mnogo veći broj pacijenata, a samo dijelu njih su plaćene usluge. Mi smo izanalizirali podatke, samo u proteklih 15 dana smo imali 1.600 zbrinutih, a od toga broja samo za njih dva odsto je izašao račun jer nisu bili urgentni, i dobili su uslugu jer su tražili na lični zahtjev. Desi se ljudima koji su hitni slučajevi da dođu, pa onda ih nema narednih pet-deset mjeseci, a oni koji tvrde da im je juče naplaćena usluga, a ranije nije su ljudi koji dolaze konstantno u Hitnu i zloupotrebljavaju je iz nekog razloga”, tvrdi Todorovićeva.

Iz razloga javljanja sve većeg broja pacijenata, a koji nisu hitni slučajevi, već su se pobunili iz Udruženja domova zdravlja Banjaluka, Prijedor, Modriča, Ribnik, Zvornik, Teslić, Bijeljina, Gradiška, Mrkonjić Grad, Doboj, Foča, Prnjavor, upozorivši čak da neće primati nijednog pacijenta koji nije hitan slučaj. Odgovorno tvrde da nijedan radnik hitne medicinske pomoći nije naplatio zdravstvenu uslugu pacijentima koji spadaju u red hitnih stanja.

“Zar je opravdano da se u hitnoj pomoći primaju pacijenti zbog bradavice u ustima, ujeda komarca, žulja na nozi, uraslog nokta, vještačkih trepavica od kojih suze oči, majka dovela dijete jer ga svrbi taban pet dana, ‘idem na more sutra pa da mi propišete neke lijekove’, ‘loše sam sanjala pa ako može nešto da me uspava’, crna tačka u pupku (naravno miteser), pukla nadogradnja nokta pa da mi to fino obradimo, ‘dajte mi koktel infuziju za oporavak poslije pijanstva’…”, naveli su iz Udruženja.

Tvrde da nigdje ne piše da se u hitnoj pomoći pored hitnih stanja moraju zbrinjavati nehitna stanja, te da pacijenti koji spadaju u ovu grupu “guše sistem hitne pomoći”.

“Kada im zdravstveni radnik pokušava objasniti da nisu hitan slučaj, tada često dolazi do scena kada se prijeti osoblju, psuje, pa se dešavaju čak i fizički napadi na osoblje kada interveniše policija, jer ometaju osoblje u zbrinjavanju hitnih slučajeva i ne dozvoljavaju hitnoćama da imaju prioritet”, kažu u ovom udruženju.

Veliki problem u svemu imaju jer im nedostaju doktori, jer, tvrde, niko ne želi doći raditi u hitnu pomoć, niti da se opredijeli za specijalizaciju iz urgentne medicine.

“Obraćali smo se nadležnima, Ministarstvu, gradu, nema doktora da se zaposle u Službu hitne pomoći. Nema ih ni na birou. Nema doktora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ni u porodičnoj ni u hitnoj pomoći. Da imamo više kadra, vjerovatno bismo mogli obezbijediti i veći protok i drugih pacijenata”, tvrdi Nevena Todorović.

A ko je odgovoran za to što ljekara nema ili ne žele da rade u hitnoj pomoći, pitanje je koje smo željeli postaviti resornom ministru Alenu Šeraniću, ali se na poziv “Nezavisnih” javila njegova sekretarica i poručila da je izašao.

U kompletnoj priči, vratićemo se na početak našeg teksta i podsjetiti da je krajem prošle sedmice FZO RS izdao saopštenje u kojem su naveli da su u službama hitne medicinske pomoći u pojedinim domovima zdravlja u Republici Srpskoj naplaćivane usluge pregleda i penzionerima, trudnicama i djeci, te da će sve biti ispitano.

Related Topics:

Banjaluka

MUZIKA, PLES I SJAJNA ZABAVA Pridružite se sutra velikom proljećnom druženju u centru Banjaluke!

Banjalučko proljeće stiže u naš grad i sa sobom donosi mnoštvo zanimljivih dešavanja za sve generacije.

Ovogodišnja započeće tradicionalnim proljećnim druženjem uz muziku, ples i sjajnu zabavu, koja vas sutra, 12. aprila očekuje u srcu našeg grada.

Već od 11.00 časova pridružite se proljećnoj zabavi u „Parkiću“ i ispred Gradske uprave uz grupu „Afrodizijak“ i Dječiji hor “Vrapčići”.

Nakon proljećnog defilea koji će krenuti ispred Gradske uprave, program će biti nastavljen u Parku knjige gdje vas od 12.00 časova očekuje sjajna atmosfera uz nastupe di-džejeva i plesnih animatora.

Nakon velikog otvaranja priređenog u čast proljeća naše sugrađane i sve posjetioce očekuje prava proljećna bajka uz bogat program koji će trajati sve do polovine juna.

Podsjećamo, sjajni koncerti, vaskršnje aktivnosti, obilježavanje Dana grada, Festival uličnih zabavljača „TrotoArt“ samo su neki od događaja koji će zasigurno donijeti fenomenalnu atmosferu u grad na Vrbasu i zato ne propustite priliku da budete dio jedinstvene proljećne priče.

Nastavi čitati

Banjaluka

ALJETIĆ NAJAVIO NOVE PROJEKTE U BANJALUCI: Više ulaganja i jača podrška građanima

U toku su i javne rasprave o Nacrtu budžeta Grada

Budžet Banjaluke za 2025. godinu je rekordan i iznosi 252 miliona KM.

To znači da nastavljamo sa svim mjerama podrške koje je uvela aktuelna gradska administracija, ali i da Banjaluku očekuju novi značajni projekti.

Poručio je ovo ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za finansije, Milan Aljetić.

Nacrtom budžeta, kako je naveo, između ostalog, planirana je izgradnja Kuće „Predah“ za privremeno i dugoročno zbrinjavanje djece, mladih i odraslih sa smetnjama u razvoju, nastavak rekonstrukcije tvrđave Kastel, uređenje Banj brda odnosno modernizacija izletišta Trešnjik, obnavljanje staza i nove rekreativne zone, nastavak projekta prve sportske gimnazije, više novih dječijih igrališta i zelenila u gradu, te brojna druga ulaganja u oblasti komunalne i saobraćajne infrastrukture.

U toku su i javne rasprave o Nacrtu budžeta Grada, a prema njegovim riječima velika je zainteresovanost sugrađana.

– Rasprave se odvijaju u konstruktivnom pravcu i zadovoljan sam što je odziv građana na svakoj raspravi zaista veliki. Kao predstavnik Odjeljenja za finansije prisustvujem svakoj raspravi zajedno sa predstavnicima drugih odjeljenja Gradske uprave i na terenu direktno možemo da vidimo koje su to stvarne potrebe našeg stanovništva – istakao je Aljetić.

Kako je naveo, najčešće teme koje sugrađani kandiduju na ovim raspravama su pitanja izgradnje putne i vodovodne mreže.

– Stvarno se trudimo da i putem rasprava sagledamo potrebe sugrađana i uvažimo prioritete mjesnih zajednica i da ih vremenom i rješavamo. Osim toga, česta tema odnosno pitanje jeste i to da li će besplatne mjere za građane koje je uvela ova administracija i dalje ostati. Naš odgovor je da hoće ostati i besplatni udžbenici, i besplatan javni prevoz za penzionere, besplatne građevinske dozvole i legalizacija, subvencije za vrtiće, podrška porodiljama i druge. I to ne samo da će ostati, nego ćemo nastojati da ih vremenom povećavamo – rekao je Aljetić.

Govoreći o trenutnom finansijskom stanju Banje Luke, poručio je da je Banja Luka stabilna, solventna i likvidna.

– Gradska administracija je pod vođstvom aktuelnog gradonačelnika Draška Stanivukovića u ovom prethodnom periodu vratila oko 70 miliona KM kredita, a podigla 33 miliona KM, što znači da smo duplo više vratili kredita prethodnih administracija nego što smo mi podigli. I to što smo podigli je išlo u stvarne potrebe, u rekonstrukciju vodovodne mreže, u rekonstrukciju saobraćajnica, u sportsku gimnaziju i razne projekte koji se vide na terenu i koje svaki dan obiđemo dok šetamo gradom – kazao je Aljetić.

Dakle, svako ulaganje, kako navodi, vidljivo je našim sugrađanima, da li kroz projekte ili mjere podrške.

– Malo koji grad u regionu može da se pohvali tako pozitivnim preobražajem kao što je Banja Luka. Kada bi poredili neke gradove prije par godina i sada sa Banjom Lukom, malo koji grad može reći da ima novu razglednicu u samo proteklih par godina. A neke od tih razglednica u našem gradu jesu kružni tok sa zelenom površinom i spomenikom Tvrtku I Kotromaniću, Park knjige, Ćirilični park, obnovljena Kuća Milanovića, vidikovac na Banj brdu, prelijepa šetališta uz Vrbas i mnoge druge – zaključio je Aljetić.

Nastavi čitati

Banjaluka

PROLJEĆNO UREĐENJE GRADA: Pošaljite prijedlog aktivnosti za vašu ulicu i naselje

Sugrađani mogu da dostave prijedloge aktivnosti koje bi se mogle realizovati u njihovom naselju, u okviru akcije „Čisto lice grada“. Sve prijedloge i sugestije mogu uputiti putem elektronske pošte na adresu: blgradcistoglica@banjaluka.rs.ba.

Pod sloganom „Čist grad, duga ljubav“ i ovog proljeća odvija se veliko uređenje našeg grada, a svi sugrađani su pozvani da učestvuju u ovoj velikoj akciji, odnosno da nominuju određene probleme u svom okruženju odnosno ulicama i naseljima, te da ih zajedno rješavamo.

Naime, akcija „Čisto lice grada“ će obuhvatiti sinhronizovane aktivnosti po naseljima na uređenju i održavanju čistoće javnih površina, uređenju, održavanju i zaštiti zelenih površina, sanaciji i postavljanju urbanog mobilijara, odvozu i deponovanju otpada, sanaciji divljih deponija, čišćenju i pranju saobraćajnica, iscrtavanju horizontalne saobraćajne signalizacije, održavanju javne rasvjete, kao i pojačan komunalno-inspekcijski nadzor.

Nastavi čitati

Aktuelno