Connect with us

Svijet

Doživjeli krah, a onda postali jedna od najbogatijih država: NE ZNAJU ŠTA ĆE SA NOVCEM

Republika Irska se treću godinu za redom suočava s istim problemom, a u pitanju je kako pametno iskoristiti neplanirano velik višak novca u državnom proračunu.

Mnoge zemlje bi im pozavidjele na tome, ali irski zvaničnici kažu kako nije nimalo lak zadatak odlučiti šta učiniti s viškom od 8,6 milijardi evra.

– Problem je u tome što se Irska bori pronaći načine da taj novac pretvori u stvari koje su ljudima potrebne – komentario je Džerard Brejdi, glavni ekonomista u Ibecu, najvećem poslovnom lobiju u toj zemlji.

Više od decenije nakon sloma zbog kojeg su EU i MMF morali uskočiti sa 67,5 milijardi evra pozajmice i nametnuti kontroverzni program štednje, ova ostrvska zemlja i dalje je oprezna pa nastavlja štedjeti za penzije te klimatske i infrastrukturne izazove.

Bez obzira na to što su okolnosti danas znatno pozitivnije – privreda je prošle godine rasla pet puta brže od očekivanog.

Lani je Irska bila 8,3 milijarde evra u plusu, a godinu ranije 8,6 milijardi. Prema pisanju Financial Timesa, očekuju da će u periodu od 2024. do 2027. godine ukupno “skupiti” 38 milijardi evra viška.

Za prepunu državnu kasu najzaslužniji su prihodi od poreza na dobit od globalnih kompanija sa sjedištem u Irskoj, uglavnom u tehnici i farmaciji.

Vlada kaže da su joj oni 2023. donijeli 23,8 milijardi evra i predviđa se da će ove godine prikupiti 24,5 milijardi evra.

Oprezni su zbog toga što su takvi prihodi samo privremeni pa novac žele štedjeti za vremena kada ovakvog priljeva više ne bude.

Zbog toga su više od 100 milijardi evra viška u dva državna imovinska fonda do 2035. Dio novca iskoristili su za otplatu duga i tako snizili svoj omjer duga i BDP-a na nešto ispod 76 posto, dok je dio otišao na finansiranje mjera Covid-19 i potpore troškovima života.

Ekonomisti vjeruju da bi upravo štednja dugoročno mogla naštetiti zemlji jer golemo bogatstvo ne koristi za rješavanje infrastrukturnih problema, a ima ih mnogo.

Milijarde viška pomogle bi u rješavanju stambene krize u zemlji u kojoj rast stanovništva brzo nadmašuje novu ponudu, ublažavanju izazova električne mreže, snabdjevanja vodom, zdravstvenih usluga i javnog prevoza.

– Postoji ogromna potreba za javnim ulaganjima i prilika koja se pruža jednom u generaciji da se to finansira iz vlastitog džepa. Rijetko se kojoj zemlji pružila tako izvanredna prilika da promijeni društvo – rekao je za Financial Times ekonomist Dejvid Mekvilijams.

Vlada je ipak najavila da će proračun uključiti 6,9 milijardi evra potrošnje i 1,4 milijarde evra poreskih mjera, čime će preuzeti njeno samonametnuto pravilo da povećanje potrošnje ne bude veće od pet posto godišnje.

Ema Hauard, predavačica na Tehnološkom univerzitetu u Dablinu, smatra da bi Irska dio svog viška trebala usmjeriti na društvene probleme.

Prema podacima Evropske unije, Irska je najusamljenija zemlja u Evropi, s gotovo petinom ljudi koji su usamljeni većinu ili sve vrijeme, a gotovo dvije trećine ljudi pati od tjeskobe ili depresije.

Osim toga, svako sedmo dijete živi u kućanstvu s manje od 60 posto srednjeg dohotka u zemlji.

Dobar način kako kratkotrajni višak novca pretvoriti u dugoročni priljev je poticanje preduzetništva. Ili se on može iskoristiti da bi se poboljšao sistem planiranja i ubrzale procedure dobijanja dozvola.

Izgradnja kuća se s godinama ubrzala, ali je to i dalje presporo s obzirom na potrebe. Na primjer, nova nacionalna dječja bolnica daleko premašuje postavljene rokove što je dovelo do toga da se ukupni troškovi s vremenom povećaju čak četiri puta.

– Trenutno smo u vrlo, vrlo jakoj poziciji – rekao je Šemus Kofi (Seamus Coffey), predsjednik Irskog fiskalnog savjetodavnog vijeća, na nedavnoj konferenciji.

– Nadamo se da nećemo napraviti nered.

Svijet

TRAMP IZGUBIO KONTROLU “Otpustiću svakog vojnog zvaničnika AKO MI SE NE BUDE SVIDIO”

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp rekao je da će se sastati sa najvišim američkim vojnim zvaničnicima i da će otpustiti svakog od njih ako mu se ne bude svidio.
“Sastaću se sa generalima i admiralima i ako mi se neko ne sviđa, otpustiću ga na licu mjesta”, rekao je Tramp.

Američki predsjednik će danas govoriti na skupu američkih vojnih zvaničnika u bazi nedaleko od Vašingtona.

Nastavi čitati

Svijet

ŽIVOT U EU! Od luksuznih plata do osjećaja “STRANCA”

Na Redditu se nedavno povela zanimljiva diskusija o životu u Evropskoj uniji, nakon što je jedan korisnik iz Srbije pitao Hrvate o iskustvima života u Njemačkoj, Austriji, Irskoj, Francuskoj i drugim državama.

Odgovori su pokazali koliko iskustva migranata mogu biti različita, od uspješnih karijera i ušteđevina do osjećaja izolovanosti i statusa „stranca“. Život u Njemačkoj
Jedan korisnik opisao je da prosečna neto plata u Nemačkoj iznosi oko 2.700 evra, ali troškovi života brzo pojedu većinu prihoda.

– Stan od 1.200 evra može lako porasti na 1.500 evra sa režijama. Ako ti ostane 200 evra mjesečno, dobro si prošao – navodi.

Dodaje i da je posao teško naći čak i sa iskustvom, jer industrija stagnira, IT sektor je blokiran zbog očekivanja vezanih za vještačku inteligenciju, dok industrija oružja ide dobro.

Njegovu sliku dopunila je druga korisnica:

– Isprva nisam vjerovala kada su mi govorili da ćeš uvijek biti građanin druge klase, dok to nisam iskusila. Iako govorim njemački od malih nogu i izgledam kao domaća, čim vide papire, odnos se mijenja.

Iskustvo iz Švedske
Jedan korisnik je opisao Švedsku kao zemlju u kojoj se trud isplati.

– Počeo sam kao skladištar sa 2.200 evra neto, danas sam šef skladišta sa 3.200 evra. Supruga i ja svakog mjeseca štedimo cijelu platu, oko 3.000 evra.

Dodaje da nije osjetio diskriminaciju:

– Šveđani cene kada se trudiš da se uklopiš. Problemi su uglavnom kod onih koji to odbijaju.

Osvrnuo se i na priče o getima:

– Da, postoje kvartovi sa više imigranata i tamo su problemi sa kriminalom. Ali ako ih izbjegavaš, nećeš imati problema.

Ipak, ni Švedska nije idealna. Ljeti je svjetlo gotovo do 2 ujutro, što otežava spavanje. Saobraćaj mu se ne dopada, a zdravstveni sistem je loše organizovan, nemaš svog ljekara, zakazuješ termine preko medicinske sestre, ponekad ti samo kažu da odmaraš kod kuće. Pivo je skupo.

Život u Luksemburgu
Jedan korisnik već šest godina živi u Luksemburgu. Početna plata mu je bila 2.800 evra neto, danas zarađuje duplo više uz bonuse, ali standard života mu se nije dramatično promijenio.

– Cijene proizvoda u prodavnicama ne primijećujem jer koristim Amazon za mnogo toga. Elektronski uređaji su znatno jeftiniji nego u Hrvatskoj. Društvo je okej, svi su stranci, svi se žale na kišu i svi slično cvile.

Napominje da problem nije novac, već sigurnost.

– U Zagrebu sam jednom bio opljačkan kroz auto i spriječio provalu u stan, ali bih ipak rekao da je grad ultrasiguran. Ovdje mi se nikad ništa nije desilo, ali centar grada ima “virus” koji se širi, nazivam ga Afrika, i čini mi se da je nulti pacijent van Luksemburga. Sličan problem vidim i u Frankfurtu, gdje sam praktično postao domaći jer sam tamo bio šezdesetak puta.

Dnevno

Nastavi čitati

Svijet

OSTAVILA BEBU SAMU PET DANA I OTPUTOVALA: Ljekari plakali od tuge kad su je vidjeli

Protiv djevojke (17) iz Kijeva podignuta je optužnica nakon što je otkriveno da je svoju bebu, staru svega sedam mjeseci, ostavila samu u stanu pet dana.

Dijete je u teškom stanju pronađeno u jednom stanu početkom ove godine, a ljekari koji su preuzeli brigu o dječaku plakali su od tuge kada su vidjeli dijete, prenosi Telegraf.rs.

Prema navodima tužilaštva, osumnjičena je ostavila sedmomjesečnu bebu i otputovala u Harkov. Dijete je, prema procjenama, pet dana bilo zaključano samo u stanu, a kada su dječaka policajci pronašli, bio je životno ugrožen.

Pripadnike policije je zatekao jeziv prizor. Beba, vidno neuhranjena i dehidrirana, ležala je u krevetu, gotovo na ivici svijesti. Odmah je bilo jasno da je dijete najvjerovatnije od rođenja bilo zanemarivano.

Dijete je u teškom stanju bilo hitno prebačeno u bolnicu gdje su se ljekari odjeljenja intenzivne njege više od pet meseci borili za njegov život. Mališan je bio toliko neuhranjen da mu se na tijelu ocrtavala svaka kost.

Dijete ne samo da nije bilo redovno hranjeno, već dječaku nisu bile redovno mijenjane ni pelene, niti je uziman iz kreveca, zbog čega je imao brojne dekubite po tijelu.

“Ljekarima je dugo trebalo da dijete stabiliziraju i sada konačno možemo da kažemo da više nije u opasnosti”, rekla je dr Evgenija Grigorijeva, direktorica dječije bolnice u Kijevu.

Dječak sada ima godinu i po dana i razmatra se njegovo otpuštanje iz bolnice. Vlasti su pronašle hraniteljsku porodicu kod koje bi mališan mogao da bude smješten.

Doktorica Grigorijeva kaže da se mjesecima pričalo o potencijalnim hraniteljima i da je bilo bitno da to bude porodica koja bi mogla da se izbori sa potencijalnim izazovima koje zdravstveno stanje dječaka nosi.

“Kada se igram sa njim gledam ga i mislim: “Bože, ova beba će biti veliki čovjek, hvala ti što se ničeg neće sjećati”, navodi doktorica.

Prema navodima policije, dječakovu biološku majku apsolutno ne interesuje šta će se dalje događati sa bebom, a nije poznato ko je otac. Na sudu će se razmatrati i trajno oduzimanje roditeljskih prava majci.

Nastavi čitati

Aktuelno