Connect with us

Svijet

BORBE ZA KLJUČNI GRAD: Samo glavni rov stoji između Rusa i Pokrovska, Ukrajina hitno šalje elitnu brigadu

Rusija napreduje na Pokrovsk, ali i dalje ima vremena da se sačuva ključni grad na istoku Ukrajine.

Analitičari pretpostavljaju da će Rusija doći do Pokrovska sredinom septembra, a postoje strahovi da ukrajinski paralelni upad u rusku Kursku oblast možda odgovara Vladimiru Putinu, dok obje strane pomjeraju svoje snage Ukrajina u odbranu Pokrovska, a Rusija iz Pokrovska u region Kurska.

Pokrovsk, u kojem je prije rata živjelo 60.000 ljudi, ubrzano se prazni. Sada je linija fronta na manje od 10 km od grada.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je rekao da je situacija kod Pokrovska, gdje je Rusija koncentrisala svoje najveće snage, “ekstremno teška”. U petak je ukrajinski Generalštab izvijestio da je tokom dana odbijeno 58 ruskih napada blizu Pokrovska.

Institut za proučavanje rata (ISW) je potvrdio da “ruske snage nastavljaju da ostvaraju značajno taktičko napredovanje jugoistočno od Pokrovska”.

Pokrovsk je od velikog značaja za Ukrajinu jer se nalazi na raskrsnici dva puta za snabdijevanje i pruža vitalni pristup drugim žarišnim tačkama kao što su Časiv Jar i Toreck. Stanovnici okolnih područja ga sa razlogom zovu “putem života”. Grad je takođe ključno središte ukrajinske vojske zahvaljujući lakom pristupu Kostjantinivki, još jednom vojnom žarištu.

– Pokrovsk čini okosnicu ukrajinske linije snabdijevanja od Vuledara do sjevernog dijela Donjecke oblasti. Brzo napredovanje ruskih trupa u ovom području postalo je moguće nakon pada Avdijevke – rekao je za Dojče vele  austrijski pukovnik Markus Rajzner.

“Najgori mogući scenario – potpuna okupacija Donjecka”

Rusi su zauzeli Avdijevku, grad u Donbasu na oko 25 km istočno od Pokrovska, u februaru. Grad je bio utvrda koja je trebala da štiti gradove, pruge i puteve na zapadu Ukrajine, ali je od februara tu ulogu preuzeo Pokrovsk.

Sad kad su Rusi probili dvije linije odbrane, približavaju se ovoj posljednjoj, najviše branjenoj liniji, rekao je Rajzner.

Trenutna vojna situacija oko Pokrovska je kompleksna, djelimično jer ruske snage ne moraju da preuzmu kontrolu nad samim gradom da bi naštetili logističkom čvorištu – čim stignu do periferije, ukrajinski putevi snabdijevanja biće laka meta za rusku artiljeriju.

Rusi bombardovali Odesu
FOTO: IGOR TKACHENKO/EPA

– Nema sumnje da će ruske snage nastojati da sravne grad i njegovu logistiku sa zemljom. Najgori mogući scenario nakon zauzimanja Pokrovska bila bi potpuna ruska okupacija regiona Donjeck – rekao je za DW Gustav Grezel, vojni ekspert Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR) iz Berlina.

Ipak, ukrajinske snage i dalje bi mogle da blokiraju svoje kopnene koridore, ako ruske trupe dođu do linije Pokrovska, rekao je DW Mihailo Samus, direktor međunarodnih poslova Centra za proučavanje vojske u Kijevu.

U međuvremenu je ukrajinska brigada Kara-Dag, koja broji oko 2.000 vojnika, navodno prebačena sa svog uobičajenog položaja na jugu Ukrajine na istočni front.

Prema Forbsu, Ukrajina je hitno rasporedila ovu brigadu – ključnu ofanzivnu jedinicu – da pojača odbranu oko Pokrovska.

Ovo naglašava kritičnost situacije oko Pokrovska, čija je odbrana – kao vitalne tačke distribucije za ukrajinske snage u Donjecku – od suštinskog značaja za Kijev.

“Samo jedan glavni rov između Rusa i Pokrovska”

Analitičari, piše Forbs, pretpostavljaju da će Rusi doći do Pokrovska i njegovih ključnih linija snabdijevanja u septembru.

U četvrtak su ruske trupe podigle zastavu iznad kompleksa rudnika na sjevernoj ivici Novohrodivke, što je njihovo najdalje napredovanje duž ose Avdijevka-Pokrovsk od 40 km od februara.

Sada samo jedan glavni rov stoji između Rusa koji napreduju i Pokrovska.

Nije jasno da li su Ukrajinci rasporedili dovoljno ljudstva u taj sektor da popune rov vojnicima. Forbs navodi da je ukrajinska vojska imala rezervne brigade kad se ruski napad na Pokrovsk ubrzao u avgustu.

Ali, umjesto pojačanja na istoku, ukrajinski Generalštab je poslao neke – ili svih osam brigada – preko granice u rusku Kursku oblast u iznenadnoj ofanzivi koja je počela 6. avgusta. Od tada su zauzeli više od 1.000 kvadratnih kilometara oblasti.

“Rusi će stići do Pokrovska sredinom septembra”

Kako navodi list, Rusi izgleda vjeruju da Ukrajina ima u rezervi oko pet brigada, ali one su neobično odsutne iz Pokrovska – možda zato što Kijev planira da i njih pošalje u Kursk. Umjesto toga, ukrajinska odbrana između Avdijevke i Pokrovska i dalje zavisi od iste iscrpljene brigade koja se od februara borila duž osovine – elitne 47. mehanizovane brigade.

Jedinica sa 2.000 ljudi krenula je u borbe na istoku u februaru sa svim 31 tenkom koje su SAD obećale Kijevu prošle godine. Danas je brigada pala na možda polovinu svojih “abramsa”, navodi Forbs.

– Može se pretpostaviti da će neprijatelj stići do grada sredinom septembra – ali neće moći da ga zauzmu. Otvoreni teren, koji nije povoljan za ofanzivu, i potencijalni kontranapadi iz područja Selidova (na jugu) i Kostajntinivke (na severu) će usporiti njihovo napredovanje – navode iz Centra za odbrambene strategije Ukrajine.

Ali, kako piše Forbs nema dovoljno ukrajinskih trupa u tom području za odbranu, a kamoli napad. Koliko je poznato, navodi se, svega 12.000 vojnika stoje u odbrani.

Prioritet nad Kurskom

Neki posmatrači doveli su u pitanje zašto Ukrajina ne raspoređuje više svojih rezervi u odbranu Pokrovska. Ruski komentator Evgenij Norin je primjetio da, dok su neke ukrajinske jedinice angažovane u ofanzivi na Kursk, druge ostaju u rezervi.

To je dovelo do spekulacija da bi Ukrajina mogla da da prioritet Kursku nad odbranom Pokrovska.

Takva odluka je, kako piše Kijev post, kocka sa visokim ulozima u širem strateškom pristupu Ukrajine.

Tromi odgovor Putina na prvu stranu okupaciju ruske teritorije od Drugog svjetskog rata sugeriše da je on više fokusiran na mogućnosti koje bi ukrajinski upad u Kursk mogao da predstavlja negde drugde na liniji fronta, piše Njuzvik.

– Putin ne odvlači snage sa osovine koja napada na Pokrovsk. On pokušava da upotrebi snage sa nekog drugog mjesta ili prosto kaže: “Ok, hajde da se kasnije pozabavimo Kurskom – sada je Pokrovsk važniji” – rekao je listu Niko Lange, bivši šef osoblja njemačkog Ministarstva odbrane.

I Rusija pod pritiskom

Ipak, i Rusija je pod pritiskom. Dok su mnoge brigade koje bi mogle da pojačaju odbranu teških dijelova fronta u Ukrajini trenutno angažovane u operaciji u Kursku, analitičari ISW ukazuju da je Rusija vjerovatno premjestila rezervne jedinice sa fronta u Pokrovsku u Kursku oblast.

-Ruska vojna komanda je možda prerasporedila ograničene elemente namijenjene da pojačaju rusku prioritetnu ofanzivnu operaciju u pravcu Pokrovska kako bi se odbranila od ukrajinske invazije u Kurskoj oblasti – što sugeriše da operativni pritisci ukrajinskog upada u Kursku oblast utiču na ruske operacije u svakom sektoru fronta – naveo je ISW.

Šta će se dogoditi ako i kada padne Pokrovsk – nije jasno. Ali, kako je zaključio Forbs, to sigurno neće pomoći ukrajinskih ratnim naporima dok ruska invazija na istočnog susjeda ulazi u svoj 30. mjesec, piše Blic.

Related Topics:

Svijet

LULIN POKER U AMAZONU! Sjekire idu u istoriju, ali na scenu stupaju naftne bušotine!

Amazonska prašuma jedna je od ključnih prirodnih odbrana od klimatskih promjena, ali njena budućnost i dalje je neizvjesna.

Politika Brazila može odlučiti hoće li se krčenje šuma zaustaviti ili će ogromni dijelovi ovog ekosistema nastaviti da nestaju.

Pobjeda Luiza Inasija Lule da Silve na predsjedničkim izborima u Brazilu ponovo je otvorila pitanje zaštite Amazone, koja ima presudnu ulogu u regulisanju globalne klime. Ekološke organizacije upozoravaju da bi promjene u politici zaštite životne sredine mogle imati posljedice daleko izvan granica ove južnoameričke zemlje.

Brazil obuhvata najveći dio Amazonske prašume, ogromnog ekosistema koji skladišti velike količine ugljenika i apsorbuje ugljen-dioksid iz atmosfere. Međutim, decenije sječe i krčenja šuma ozbiljno su ugrozile njenu sposobnost da ublažava posljedice klimatskih promjena, prenosi Mondo.

Prema pisanju Dojče velea (DW), stručnjaci smatraju da će budućnost Amazone zavisiti ne samo od obećanja političara nego i od konkretnih mjera, kontrole krčenja šuma i odnosa prema ekonomskim potrebama lokalnog stanovništva.

Bolsonarova politika ostavila duboke posljedice

Tokom predsjedničkog mandata Žaira Bolsonara, od 2019. do 2023. godine, oslabljene su institucije zadužene za zaštitu životne sredine, a nadzor nad krčenjem šuma postao je manje efikasan.

Procjenjuje se da je tokom te četiri godine uništeno 45.586 kvadratnih kilometara Amazonske prašume, što je površina veća od Danske.

– Zaštita životne sredine bila je zanemarena, a nivo nadzora nad krčenjem šuma i zagađenjem prirode generalno je znatno oslabio – rekao je Klaudio Forner iz berlinskog instituta „Klajmet analitiks“ (Climate Analytics).

Zbog toga su ekološke organizacije tokom izborne kampanje upozoravale na moguće posljedice eventualne pobjede Flavija Bolsonara, sina bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara.

Klaudio Anđelo, koordinator za međunarodnu politiku u mreži brazilskih nevladinih organizacija „Climate Observatory”, ocijenio je da bi njegova pobjeda mogla donijeti još radikalniji pristup zaštiti šuma.

– Ne želim da zvučim alarmistički, ali rekao bih da je nova Lulina pobjeda jedino što stoji između nas i nestanka Amazone – izjavio je Anđelo uoči izbora.

Lula smanjio krčenje šuma, ali problemi nisu nestali

Lula da Silva vratio se na vlast uz obećanje da će zaštititi prašumu, ojačati brazilsku agenciju za zaštitu životne sredine IBAMA i potpuno zaustaviti krčenje šuma do 2030. godine.

Tokom njegovog mandata krčenje šuma značajno je smanjeno. Prema podacima koje navodi DW, zabilježen je pad od 41 odsto u odnosu na period prethodne vlasti.

Ipak, zaštita Amazone nije jedini cilj brazilske vlade. Lula je istovremeno podržao planove za povećanje proizvodnje nafte, što je izazvalo kritike dijela ekološke zajednice.

Anđelo je odluku o odobravanju probnih bušenja nazvao izdajom Lulinog mandata, ali je njegove ukupne rezultate u klimatskoj politici ocijenio kao prilično impresivne.

Ovakav odnos prema zaštiti prirode pokazuje koliko je teško uskladiti ekološke ciljeve sa ekonomskim interesima jedne od najvećih svjetskih privreda.

Sporan prijedlog koji bi mogao promijeniti zaštitu zemljišta

Tokom kampanje pažnju stručnjaka privukli su i raniji prijedlozi Flavija Bolsonara koji se odnose na korišćenje zemljišta u Amazoniji.

On je 2019. godine, kao senator, predložio zakon koji bi vlasnicima zemljišta omogućio znatno slobodnije raspolaganje površinama pod izvornom vegetacijom. Prema tadašnjim pravilima, vlasnici zemljišta u toj oblasti morali su da očuvaju 80 odsto površine pod izvornom vegetacijom.

Ana Jang, direktorka Centra za životnu sredinu i društvo pri londonskom institutu Chatham House, upozorila je na značaj političkih poruka i sprovođenja zakona.

– Onog trenutka kada smanjite kapacitete za sprovođenje zakona, krčenje šuma raste – rekla je Jang.

Flavio Bolsonaro je tokom kampanje obećao da će do 2029. godine zaustaviti nezakonito krčenje šuma, godinu prije roka koji je postavio Lula. Međutim, Anđelo je izrazio sumnju da bi taj cilj bio ostvaren jačanjem kontrole.

Prema njegovoj ocjeni, postojala je mogućnost da se nezakonita sječa smanji promjenom propisa, odnosno tako što bi dio aktivnosti koje su ranije bile zabranjene postao legalan.

Zašto sudbina Amazone nije samo problem Brazila?

Amazonska prašuma ima mnogo širi značaj od očuvanja biljnog i životinjskog svijeta u Brazilu. Ona skladišti ogromne količine ugljenika i utiče na klimatske procese, zbog čega njeno propadanje može imati posljedice na globalnom nivou.

Naučnici upozoravaju da pojedini dijelovi Amazone već ispuštaju više ugljen-dioksida nego što ga apsorbuju. To dodatno pojačava zabrinutost da bi dalji gubitak šuma mogao oslabiti sposobnost ovog ekosistema da ublažava klimatske promjene.

Ipak, budućnost prašume ne zavisi samo od odluka donesenih u predsjedničkoj palati. Važnu ulogu imaju i životni uslovi stanovništva koje živi u toj oblasti.

Ana Jang ističe da su ljudima potrebni obrazovanje, zdravstvena zaštita i pristup sanitarnim uslugama. Zbog toga projekti infrastrukture, uključujući izgradnju puteva, mogu imati snažnu podršku lokalnih zajednica čak i kada nose rizik od uništavanja prirodnih staništa.

– Nemaju vremena da razmišljaju o tome. Ne zato što im nije stalo, nego zato što prije svega moraju da brinu o sopstvenom preživljavanju – zaključila je Jang.

Zaštita Amazone zato zahtijeva više od zabrana i političkih obećanja. Potrebno je pronaći način da se očuva jedan od najvažnijih ekosistema na planeti, a da stanovništvo istovremeno dobije uslove za dostojanstven život.

Mondo

Nastavi čitati

Svijet

KRAJ SNA O EVROPSKOM BLAGOSTANJU! Devet od deset Francuza u panici, zemlja gubi svaki kredibilitet u EU!

Francuska se suočava sa sve većim rizikom od finansijske krize, dok se protesti zbog troškova života, stanja u školstvu i plata prepliću sa budžetskim problemima i neizvjesnošću uoči predsjedničkih izbora narednog proljeća.

Bivši premijer Mišel Barnije upozorio je da je zemlja „na ivici finansijske krize“ i da vlasti moraju da pošalju jasan signal finansijskim tržištima.

Poslije dva vikenda protesta, u kojima su stotine hiljada ljudi izašle na ulice tražeći veće plate nastavnika, obnovu zapuštenih škola i pomoć zbog rasta troškova života, vlasti su uspjele da spriječe ponavljanje razmjera nereda i pljački zabilježenih tokom demonstracija 17. i 18. oktobra, ali nemiri dodatno povećavaju zabrinutost investitora.

Javni dug kao bomba: Investitori traže sve veći prinos na francuske obveznice

Francuski javni dug iznosi oko 3,5 biliona evra, a vlada se suočava sa teškoćama u smanjenju budžetskog deficita, pokretanju privrednog rasta i reformi penzionog sistema.

Predlog budžeta premijera Sebastijana Lekornija za 2027. već predviđa uštede od 43 milijarde evra, što ostavlja malo prostora za dodatno smanjenje rashoda.

Pritisak na francuske finansije već se odražava na tržištu državnog duga.

Razlika između prinosa na desetogodišnje francuske i njemačke državne obveznice dostigla je 169 baznih poena na zatvaranju tržišta u petak, dok je prinos na referentne francuske desetogodišnje obveznice prethodnog dana dostigao 5,14 odsto, najviši nivo od 2002. godine.

Politički zemljotres: Predsjednički izbori i krajnja desnica plaše tržišta

Bivši italijanski premijer Mario Monti, koji je tokom dužničke krize 2011. godine sproveo mjere štednje i reformu penzionog sistema, upozorio je da situacija može da se brzo pogorša.

U tom periodu je razlika između prinosa na italijanske i njemačke desetogodišnje obveznice za nekoliko mjeseci porasla sa oko 150 na više od 500 baznih poena.

Monti smatra da francuski birači još nisu dovoljno svjesni rizika od državne dužničke krize, a politička neizvjesnost dodatno opterećuje tržišta.

Mogućnost da se u drugom krugu predsjedničkih izbora narednog proljeća nađu kandidatkinja krajnje desnice Marin le Pen i lider krajnje ljevice Žan-Lik Melanšon izaziva zabrinutost investitora, jer oboje zagovaraju povećanje javne potrošnje i nižu starosnu granicu za penzionisanje.

Francuzi pesimistični: Da li će djeca živjeti lošije od roditelja?

Prema anketi objavljenoj prošlog mjeseca, devet od deset Francuza pesimistično je u pogledu budućnosti i smatra da će njihova djeca živjeti lošije od njih.

Ranije ovogodišnje panevropsko istraživanje pokazalo je i da samo polovina francuskih ispitanika osjeća ponos zbog demokratskog sistema, u poređenju sa dvije trećine Nijemaca i gotovo 70 odsto Britanaca.

Kredibilitet Francuske u EU: Hoće li Pariz ispuniti obećanja?

Dodatni problem predstavlja kredibilitet Francuske u Evropskoj uniji.

Zemlja je obećala da će do 2029. smanjiti budžetski deficit na tri odsto BDP-a, ali sagovornici Politika smatraju da će taj cilj teško biti ostvaren.

Centristički poslanik i stručnjak za budžetska pitanja Šarl de Kursun ocijenio je da je Francuska izgubila kredibilitet kod evropskih partnera kada je riječ o javnim finansijama.

Nastavi čitati

Svijet

KINA, SAD I RUSIJA DALE PODRŠKU: Orban pozvan da se kandiduje za generalnog sekretara UN

Sjedinjene Države pozvale su bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana da se kandiduje za funkciju generalnog sekretara UN, objavio je “Volstrit džurnal” pozivajući se na izvore.

List navodi da je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa podstakla bivšeg mađarskog lidera da uđe u trku za tu funkciju, a taj plan čeka konačnu odluku. Rusija i Kina spremne su da podrže tu ideju.

– Kada SAD, Rusija i Kina žele isto u Savjetu bezbjednosti UN, obično to i ostvare – dodaje list.

Izvori u Stejt departmentu procjenjuju da bi Orban mogao da dobije podršku 10 od 15 članica Savjeta bezbjednosti UN.

Velika Britanija i Francuska uglavnom su oprezne kada je riječ o korištenju prava veta, navodi “Volstrit džurnal”.

Nakon šestog preliminarnog glasanja o izboru generalnog sekretara UN, nijedan kandidat nije uspio da izbjegne veto neke od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti – Rusije, SAD, Velike Britanije, Francuske i Kine.

Među kandidatima koji imaju najviše izgleda nalazi se bivši potpredsjednik Kostarike i šef Konferencije UN za trgovinu i razvoj Rebeka Grinspan, ali dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti koje imaju pravo veta ne podržavaju njenu kandidaturu.

Nastavi čitati

Aktuelno