Izrael još ima veliku listu meta koje planira napasti u Iranu, rekao je danas izraelski vojni zvaničnik, dok dvije zemlje razmjenjuju raketne napade koji su počeli u petak.
Nije želio reći koliko će dugo napadi na Iran trajati. Rekao je da je izraelska vojska sinoć napala oko 80 meta u Teheranu

Među njima su bila iranska skladišta s gorivom s “dvojnom namjenom” koja su podržavala vojne i nuklearne aktivnosti, rekao je.

Rekao je da je tokom noći napadnut i načelnik glavnog štaba jemenskih huta, prenosi Index.

Američki predsednik Donald Tramp napravio je danas paralelu između aktuelnog iransko-izraelskog sukoba i sukoba između Srbije i samoproglašenog Kosova tokom njegovog prvog mandata, koji je, kako je naveo, preijtio da preraste u rat, ali je on to spriječio.
“Tokom mog prvog mandata, Srbija i Kosovo su se žestoko sukobljavali, kao što su to činili decenijama, a ovaj dugogodišnji sukob je prijetio da preraste u rat. Ja sam ga zaustavio. (Bivši američki predsjednik Džozef) Bajden je naštetio dugoročnijim izgledima nekim veoma glupim odlukama, ali ja ću to ponovo popraviti!”, naveo je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Tramp je istakao da bi Iran i Izrael trebalo da postignu dogovor i da će ga postići, navodeći da je na isti način nagovorio Indiju i Pakistan da postignu dogovor i da je u tom slučaju koristio trgovinu sa Sjedinjenim Američkim Državama “da unese razum i koheziju u razgovore sa dva odlična lidera koji su bili u stanju da brzo donesu odluku i zaustave sukob”.

“Još jedan slučaj su Egipat i Etiopija, i njihova borba oko ogromne brane koja utiče na veličanstvenu rijeku Nil. Za sada vlada mir, barem za sada, zahvaljujući mojoj intervenciji, i tako će ostati! Slično tome, uskoro ćemo imati mir između Izraela i Irana! Sada se održava mnogo poziva i sastanaka. Mnogo toga radim i nikada ne dobijam priznanja ni za šta, ali to je u redu, narod razumije. Učinimo Bliski istok ponovo velikim”, naveo je Tramp, prenosi Tanjug.

Nakon eskalacije sukoba Izraela i Irana, Teheran je zaprijetio da će gađati američke vojne baze na Bliskom istoku, kao vid odmazde.
Ovo je naišlo na burnu reakciju američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je odgovorio da će se Iran u tom slučaju suočiti sa “silom kakva nije viđena”. Na Bliskom istoku postoji 10 ključnih baza američke vojske, a jedna je ključna.

Iran planira da napadne američke vojne baze na Bliskom istoku, objavila je iranska novinska agencija Fars, pozivajući se na izvor upoznat sa planovima vojne komande.
– Rat koji je počeo agresijom cionističkog režima proširiće se na sve teritorije koje je okupirao ovaj režim i američke baze u regionu. Agresori će dobiti odlučan i veliki odgovor Irana – rekao je izvor agencije.

Agencija je takođe objavila, pozivajući se na izvore, da će se iranski napadi na Izrael nastaviti.

– Konfrontacija se neće završiti ograničenim akcijama od prošle noći i iranski napadi će se nastaviti, a ova akcija ce biti veoma bolna i za žaljenje za agresore – rekao je za Fars neimenovani zvaničnik, pozivajući se na visoke vojne zvaničnike.

Tramp je poručio da će se Iran, u slučaju da na bilo koji način napadne Sjedinjene Američke Države, suočiti sa snagom američke vojske “na nivoima koji nikada ranije nisu viđeni”.

On je u objavi na svojoj platformi Truth Social potvrdio da SAD nisu imale nikakve veze sa izraelskim napadom na Iran i da se može lako postići dogovor između Irana i Izraela “i okončati ovaj krvavi sukob”.

Baze američke vojske na Bliskom istoku, koje mogu biti na meti Irana, su sljedeće:

Vazduhoplovna baza Al Udeid: Nalazi se jugozapadno od Dohe u Kataru, stacionirano više od 10.000 američkih vojnika, dom je sjedišta Centralne komande SAD (CENTCOM). Ovo je glavno logističko, komandno i vazdušno operativno središte za američke snage u regionu

Kamp Arifjan: Takođe bitna vojna baza, dom obaviještajne službe i mjesto za pripremu akcija, smještena u Kuvajtu

Vazduhoplovna baza Ali al Salem: Podržava vazdušne operacije, posebno za misije u Iraku i Siriji, smještena u Kuvajtu
Pomorska baza Bahrein: Štab Pete flote SAD, vitalna za pomorske operacije u Persijskom zalivu, Arapskom moru i Crvenom moru

Vazduhoplovna baza Princ Sultan: U Saudijskoj Arabiji, ponovo aktivirana posljednjih godina usred tenzija sa Iranom. Domaćin je američkim trupama i avionima, uključujući borbene avione i raketne sisteme Patriot

Vazduhoplovna baza Al Dafra: U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, domaćin je američkim ratnim avionima F-22, F-35 (povremeno) i sredstvima za nadzor

Vazduhoplovna baza Ajn el Asad: Velika baza u zapadnom Iraku, pogođena je iranskim raketama 2020. godine nakon ubistva Kasema Sulejmanija

Vazduhoplovna baza Erbil: Ključna lokacija na sjeveru Iraka, koju SAD dijele sa kurdskim snagama

Baze u blizini Al-Hasake i Deir ez-Zora u Siriji

Vazduhoplovna baza Muvafak Salti: U Jordanu, koristi se za operacije u Siriji i Iraku. Američke trupe su takođe prisutne u Centru za obuku specijalnih operacija kralja Abdulaha II

Od osvete bi se tresao Bliski istok
Potencijalni napad rizikuje da ošteti američke baze, uključujući Al Udeid, direktno ili preko posrednika, kao što su Hezbolah ili milicije povezane sa Iranom u Iraku i Siriji.

Iran posjeduje kapacitete za precizno napadanje raketama i dronovima dugog dometa. Iako je malo vjerovatno da će direktno napasti Katar bez provokacije, širi rat bi mogao da proširi bojno polje.

Ipak, vjerovatnije od direktnih napada je da će Iran da podstakne asimetrične ili posredničke napade na američku imovinu u Zalivu.

Američke baze i infrastruktura mogle bi se suočiti i sa sajber prijetnjama usmjerenim na logistiku ili komunikacije.

Posljedice rata Izraela i Irana
Direktan rat Irana i Izraela može da bude potpuno razoran za Bliski istok. Ključne posljedice bi mogle da uključuju:

Regionalnu eskalaciju: Uključenost Hezbolaha (Liban), Hamasa (Gaza) i milicija koje podržava Iran u Siriji, Iraku i Jemenu

Moguće uplitanje Saudijske Arabije ili Emirata ako iranske rakete ili posrednici ciljaju Zaliv

Uticaj na naftu i globalnu ekonomiju: Zatvaranje ili pretnja Ormuskom moreuzu – uskom tačkom za oko 20% globalnog naftnog saobraćaja, što bi moglo da poveća globalne cijene nafte

Vojno angažovanje SAD: Amerika lako može da bude vojno uvučena u sukob, bilo u odbrani Izraela ili zaštiti saveznika u Zalivu i sopstvene imovine

Masovne humanitarne posljedice: Veliki broj civilnih žrtava u Iranu, Izraelu, Libanu i moguće Siriji

Izbjegličke krize i raseljavanje velikih razmera u već nestabilnim zemljama

NATO i Rusija/Kina bi mogli biti uvučeni u diplomatske ili tajne odgovore

Paraliza UN, oštre podjele između reakcija Zapada i globalnog Juga.

(Srpska info)