Connect with us

Svijet

“Prošle godine smo UPOZORILI na dječaka koji je pucao u školi” Jezivi detalji MASAKRA U AMERICI

Američki Federalni istražni biro (FBI) je saopštio da je napadača u smrtonosnoj pucnjavi školi u Džordžiji u srIJedu, Kolta Greja, prošle godine ispitivala policija zbog anonimnih prIJetnji na internetu, nakon upozorenja istražnog biroa.

Grej (14) je negirao policiji u maju 2023. da stoji iza objava na internetu koje su sadržale slike oružja, upozoravajući na pucnjavu u školi.

Osumnjičeni Grej je otvorio vatru u srIJedu u srednjoj školi Apalači u gradu Vinder, ubivši dva nastavnika i dva učenika, rekli su istražitelji, prenosi BBC.

U saopštenju, FBI je naveo da je Nacionalni operativni centar za pretnje upozorio lokalne organe za sprovođenje zakona u maju 2023. nakon što je primio anonimne savete o ”onlajn pretnjama da će se izvršiti pucnjava u školi na neidentifikovanoj lokaciji i vremenu“.

Agencija je saopštila da su u roku od 24 sata istražitelji utvrdili da pretnje potiču iz Džordžije.

Zamjenici šerifa su zatim intervjuisali Greja i njegovog oca, koji su ”izjavili da imaju lovačko oružje u kući, ali subjekt nije imao pristup njima bez nadzora“, saopštio je FBI.

Osumnjičeni, koji je u to vrijeme imao 13 godina, negirao je da je vršio prijetnje putem interneta i zvaničnici su ”upozorili lokalne škole da nastave da nadgledaju subjekta“.

– U to vrijeme nije postojao razlog za hapšenje ili preduzimanje bilo kakve dodatne akcije za sprovođenje zakona na lokalnom, državnom ili federalnom nivou – dodaje se u saopštenju FBI.

U napadu u sredu su ubijeni su nastavnici Kristina Irmi i Ričard Espinvol, kao i 14-godišnji učenici Mejson Šermerhorn i Kristijan Angulo, a takođe povrijeđeno osam učenika i jedan nastavnik.

Grej je uhapšen u školi i biće mu suđeno kao odrasloj osobi, a kancelarija lokalnog šerifa je saopštila da za sada nije poznat motiv ili konkretna meta napada.

Svijet

Parlament odlučio da postoje samo dva pola! “TO JE MRAČAN DAN ZA SLOVAČKU”

Slovački parlament u petak je usvojio ustavni amandman kojim je utvrđeno da postoje samo dva pola – muški i ženski. Istim izmjenama ograničeno je i pravo usvajanja isključivo na heteroseksualne bračne parove, dok je surogat majčinstvo u potpunosti zabranjeno.

Nekoliko organizacija za ljudska prava, među kojima su Amnesty International i Venecijanska komisija, izrazilo je zabrinutost ovim potezom, naročito zbog člana koji propisuje da nacionalno zakonodavstvo Slovačke ima prednost nad pravom Evropske unije u „kulturnim i etičkim pitanjima“.

– U ključnim pitanjima temeljnih vrijednosti nacionalno pravo mora imati primat i prioritet nad međunarodnim sporazumima na koje je Slovačka obavezna. To je zdrav razum – izjavio je premijer Slovačke Robert Fico na konferenciji za medije.

Amnesty International je u svom saopštenju naveo da je riječ o „mračnom danu za Slovačku“.

Kontroverzni amandman, koji stupa na snagu u novembru, usvojen je tijesnom većinom glasova. Vladina koalicija, kojoj je u početku nedostajala podrška, obezbijedila je 13 glasova opozicionih konzervativnih hrišćanskih demokrata i konzervativno-populističkog pokreta Slovensko.

Pravni stručnjaci u Slovačkoj smatraju da ovakav ustavni amandman, kojim se propisuje primat nacionalnog ustava nad pravom EU, predstavlja direktan izazov Evropskoj uniji i da će dovesti do pravnih sporova i potencijalnih sankcija.

Neki analitičari tvrde da je ovaj potez samo Ficova taktika da skrene pažnju sa pada rejtinga u anketama i nepopularnih ekonomskih mjera.

– Slovački ustav postao je žrtva plana Roberta Fica da oslabi opoziciju i skrene pažnju sa stvarnih problema društva, kao i mjera štednje koje je morao da sprovede – izjavila je za BBC Beata Balagova, glavna urednica slovačkog lista SME.

– Fico se zapravo ne brine ni za rodna pitanja, ni za zabranu surogat majčinstva, pa čak ni za usvajanja od strane LGBTQ osoba – dodala je.

Ficova stranka Smer – socijaldemokratija toliko se udaljila od progresivnih vrijednosti koje zastupa evropski lijevi centar da će biti formalno isključena iz Partije evropskih socijalista (PES) na konferenciji sljedećeg mjeseca. Smer je suspendovan još 2023. godine nakon što je formirao koaliciju sa krajnje desnom Slovačkom nacionalnom strankom.

Nastavi čitati

Svijet

I MAKRON SE PRIDRUŽIO MERCU “Evropa je u sukobu sa Rusijom”

Evropa se nalazi u konfrontaciji sa Rusijom, izjavio je predsednik Francuske Emanuel Makron.

„U svakom slučaju, u konfrontaciji smo sa Rusijom“, rekao je Makron po dolasku na neformalni samit EU u Kopenhagenu.

Makron je neosnovano optužio Rusiju za miješanje u izbore u Evropi, sajber-napade i nedavno narušavanje vazdušnog prostora nekoliko zemalja. Sve ove optužbe Moskva je više puta negirala. O zamrznutoj ruskoj imovini

Komentarišući zamrznutu rusku imovinu, francuski lider složio se sa belgijskim premijerom Bartom de Veverom da je korišćenje ruske imovine na način koji EU hoće da uradi – neprihvatljivo.

Makron je podsjetio da je De Vever kritikovao inicijativu Evropske komisije da se zamrznuta ruska sredstva direktno koriste za pružanje kredita Ukrajini, a ne prihodi od njih. Francuski predsjednik takođe je kritikovao predlog njemačkog kancelara Fridriha Merca da se Ukrajini obezbijedi beskamatni zajam od skoro 140 milijardi evra koristeći rusku suverenu imovinu zamrznutu u zemljama Evropske unije.

– Kada se imovina zamrzava, mora se poštovati međunarodno pravo – istakao je on.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je 10. septembra da EK ne namjerava da konfiskuje zamrznutu rusku imovinu, već da će je koristiti za izdavanje kredita Ukrajini. Veći deo ruske suverene imovine zamrznute u Evropi – nešto više od 200 milijardi evra – blokirana je na platformi Јuroklir u Belgiji.

Depozitar se više puta protivio njihovoj eksproprijaciji, upozoravajući da bi to moglo dovesti do toga da Rusija zaplijeni evropsku ili belgijsku imovinu drugde u svijetu putem sudskih postupaka. Merc je ranije u članku u britanskom listu “Fajnenšel tajms“ napisao da Berlin podržava izdavanje kredita Ukrajini koristeći rusku imovinu.

Nastavi čitati

Svijet

NASA IMA AMBICIOZAN PLAN: Do 2035. godine biće izgrađeno pravo selo na Mjesecu

NASA ima ambiciozan plan, do 2035. godine biće izgrađeno pravo selo na Mjesecu, a ne samo privremena baza. Ovu izjavu dao je sam Šon Dafi, administrator NASA-e, tokom panela na Međunarodnom aeronautičkom kongresu (IAC) u Sidneju.

“Ne radi se samo o postavljanju ljudskog prisustva na Mjesecu. Radi se o vremenskom i trajnom naselju – selu”, rekao je Dafi, ističući da američka svemirska agencija cilja na održiv život u svemiru.

Prvi koraci: Artemis II i III

Već u februaru naredne godine, NASA planira lansiranje Artemis II misije, koja će četiri astronauta odvesti na prvi let oko Mjeseca u posljednjih više od 50 godina. Ova misija neće sletjeti na površinu Mjeseca, ali će testirati raketu Space Launch System i svemirski brod Orion, pripremajući put za buduća sletanja.

Prava proba dolazi 2027. godine sa misijom Artemis III, kada će dva astronauta sletjeti na jug Mjeseca i provesti tamo oko sedam dana. Prikupljeni podaci o geologiji i uslovima na Mjesecu biće ključni za gradnju trajnog naselja.

Selo na Mjesecu – Nuklearni reaktor i 3D štampanje

Jedan od ključnih elemenata budućeg sela na Mjesecu biće nuklearni reaktor, težine do 15 tona, koji bi proizvodio dovoljno energije (100 kWe) da napaja lunarnu bazu tokom 14-dnevne noći kada solarni paneli ne funkcionišu.

NASA takođe istražuje materijale za konstrukciju sela – eksperimenti na ISS-u pokazuju da se lunarno tlo može koristiti za pravljenje cementa, što bi omogućilo 3D štampanje objekata direktno na Mjesecu, prenosi “KosmičkiGlasnik”.

Pogled prema Marsu

Iako je Mjesec trenutno prioritet, Dafi je otvoreno govorio i o Marsu:

“U narednoj deceniji, NASA će napraviti ogroman napredak u misiji ka Marsu i bićemo na pragu postavljanja ljudskih stopala na crvenu planetu.”

No, takve misije su, za sada, i dalje predaleko…

Nastavi čitati

Aktuelno