Svijet

“VRATITI KONTROLU DO 1. OKTOBRA!” Rusi krenuli u protivofanzivu u Kursku

Ukrajinska vojska početkom je avgusta iznenadila svijet probijanjem odbrane na rusko-ukrajinskoj granici i ulaskom u rusku regiju Kursk.

Ukrajinske snage u Kursku sada broje oko desetak bataljona, svaki s do 400 vojnika. U haotičnih nekoliko sedmica prije stabilizovanja fronta, Ukrajinci su potpuno nadvladali slabo obučene ruske novake i zauzeli oko 650 kvadratnih kilometara teritorije u Kursku.

“To je Putinu stvorilo pritisak”, objasnio je britanski ministar odbrane Džon Hili.

Putin je Kremlju naredio da vrati kontrolu nad Kurskom do 1. oktobra. Tako su juče ruske trupe poslušno pokrenule protivnapad na zapadnom rubu teritorija pod ukrajinskom kontrolom.

“Ruska protivofanziva za istjerivanje Ukrajinaca iz Kurska službeno je započela”, objavio je finski analitičar Joni Askola, piše Forbes.

Rusi su napali Snagosk, selo tik južno od rijeke Sejm 13 kilometara sjeverno od granice. U glavnom napadu učestvovalo je najmanje osam tenkova i drugih oklopnih vozila ruskog 51. odreda. Nekoliko sati nakon početka napada, kontrola nad selom još uvijek nije jasna.

“Pogoršala se situacija na lijevom boku naše grupe u Kursku”, naglašava ukrajinska analitička grupa Deep State.

Istovremeno, drugi ruski odred približio se selu Ulaonku na desnom boku Ukrajinaca u Kursku.

Nejasno je kako su tačno Rusi uspjeli doći do Snagoska. Postoje dvije rute do sela iz teritorija pod ruskom kontrolom: sa sjeverozapada preko rijeke Sejm ili preko kopna iz obližnjeg grada Koreneva. Druga opcija je vjerovatnija, budući da je ukrajinska vojska uništila svaki trajni most preko rijeke Sejm, kao i većinu – ako ne i sve – pontonske mostove koje su Rusi podigli u tom području.

Kijev je puno rizikovao upadom u Kursk

Ovo je osjetljiva situacija za Ukrajince, koja dolazi u osjetljivo vrijeme. Glavna komanda u Kijevu mnogo je rizikovala naređivanjem napada u Kursku. U Donjecku na istoku Ukrajine, moćna ruska sila polako napreduje prema Pokrovsku, ključnom ukrajinskom uporištu kroz koje prolaze neke važne linije snabdijevanja.

Ukrajinski branitelji oko Pokrovska brojčano su nadjačani četiri naprema jedan, a nedavno su izgubili svoju najbolju brigadu: iscrpljena 47. mehanizovana brigada napokon je napustila front i otišla na zasluženi odmor nakon što su u konstantnim borbama proveli nevjerovatnih 15 mjeseci. Pokušavajući odlučiti šta učiniti s malobrojnom vojskom, komanda u Kijevu zaključila je kako zauzimanje Kurska vrijedi gubitak dijela Donjecka.

Iako su ukrajinski generali zadržali nekoliko brigada u rezervi za Pokrovsk – a te brigade nedavno su uspjele usporiti, iako ne i zaustaviti, ruski napredak – svoje najbolje trupe i opremu poslali su u Kursk. Među njima su i elitne vazdušno-jurišne brigade s modernim zapadnim tenkovima i oklopnim vozilima.

Sada su ti Ukrajinci u Kursku pod napadom, na najudaljenijem dijelu linija snabidjevanja koje se kreću od regije prema ukrajinskom gradu Sumiju.

Zelenski potvrdio protivofanzivu

Ukrajinski predsjednik Volodim Zelenski potvrdio je da je Kremlj započeo protivofanzivu u Kursku. Rekao je da su njegove oružane snage očekivale najnoviji napad Moskve.

Zelenski je na press konferenciji u Kijevu s litvanskim predsjednikom Gitanasom Nausėdom rekao: “Rusi su započeli protivofanzivne akcije. To sve ide prema našem ukrajinskom planu”.

Situacija kod Pokrovska i dalje jako teška

Stanje na frontu konstantno se mijenja. Ukrajinski Centar za obrambene strategije kaže kako su Rusi uspjeli vratiti kontrolu nad Ulanokom na desnoj strani okupiranog teritorija. Ipak, istovremeno su Ukrajinci jugozapadno od Snagoska – na lijevoj strani teritorije – krenuli u napad, iako je samo selo u opasnosti da ponovo padne pod rusku kontrolu.

Istovremeno Rusi nastavljaju narušavati ukrajinsku odbranu oko Pokrovska.

“Situacija na južnom dijelu oko Pokrovska izuzetno je teška”, objašnjava Centar.

“Neprijatelj je ostvario brojčanu prednost u ovom području.”

Pet sedmica nakon početka ukrajinske invazije na Kursk, još uvijek se ne zna je li odluka da se to učini bila dobra za Ukrajinu. Ako Ukrajinci uspiju zadržati osvojeni teritoriju u Kursku, možda će ga moći staviti na sto u potencijalnim budućim mirovnim pregovorima. No ako ih preplave ruski protivnapadi i izgube Kursk, šta su dobili?

“Dvije stvari su jasne”, rekao je britanski ministar Hili. “Ukrajinci moraju ojačati svoj front na istoku, a žele i zadržati teritoriju u Kursku.”

Ipak, ne zna se mogu li to Ukrajinci postići sa snagama koje imaju na raspolaganju, prenosi Index.

Svijet

ORBAN: Ukrajina, ako postane članica EU, UZEĆE SAV NAŠ NOVAC

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da Mađarska želi da zadrži Ukrajinu van Evropske unije, jer bi, kako je rekao, članstvo Ukrajine u EU značilo da će ta zemlja “upijati sav mađarski novac”.

Orban je u intervjuu za javni radio rekao da su zapadni lideri odlučili da postignu sporazum sa Ukrajinom o održavanju vojske od oko milion vojnika, čije će troškove pokriti evropske zemlje, prenio je MTI.

Mađarski premijer je dodao da “umjesto da ojačava vlastite oružane snage, zapadna Evropa plaća Ukrajini za njene plaćenike”.

Prema njegovim riječima, to bi moglo da predstavlja ozbiljan bezbjednosni rizik za Evropu, jer bi mogla da završi sa finansiranjem vojske čije namjere “neće uvijek biti prijateljske, ili barem neće biti garancije da će to biti slučaj”.

“Članstvo Ukrajine u EU je povezano sa tim, jer je mnogo lakše donijeti finansijske odluke u korist Ukrajine ako je ta zemlja članica EU, nego ako nije”, rekao je Orban i dodao da bi Mađarska, zajedno sa drugim zemljama centralne Evrope, platila cijenu pristupanja Ukrajine Uniji.

Premijer je pozvao Mađare da učestvuju u glasanju na referendumu 2025. godine, koji će se baviti pitanjem potencijalnog članstva Ukrajine u EU.

“Nemojmo da dozvolimo da drugi odlučuju umjesto nas”, naglasio je on u pozivu građanima, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

INCIDENT U AVIONU RAJNER: Žena PRIJETILA BOMBOM, maltretirala putnike

Neimenovana Britanka izazvala je incident u avionu kompanije Rajner, tokom leta sa Tenerifa za Škotsku, nakon čega je naloženo prinudno slijetanje u Portugalu.

Na društvenim mrežama je osvanuo snimak iz kabine, kao i sa aerodroma u gradu Faro, koji prikazuje kako je obezbjeđenje privodi.

Lažna prijetnja u avionu
Incident se odigrao 18. maja, a putnik Bler Morgan tvrdi da su svi bili prestravljeni nakon što je “žena postala agresivna”.

– Uputila je lažnu prijetnju da ima bombu i rekla da će gađati putnike staklenom flašom – rekao je za Daily Mail.

On dodaje da je verovatno bila u alkoholisanom stanju, kao i da je pušila elektronsku cigaretu dok je šetala po avionu.

– Skidala ljudima slušalice, prijetila da će ih povrijediti. Ponašala se kao da upravlja avionom – dodao je Morgan.

“Ljudi nisu znali šta da rade”
On tvrdi da ljudi nisu znali šta da rade, da su bili uznemireni i uplašeni.

– Piloti su odlučili da preusmjere avion na najbliži aerodrom u gradu Faro. Čim smo sletjeli, obezbjeđenje je privelo. Ušla je u autobus i ponovo postala agresivna. Udarala je nogama, pljuvala članove obezbeđenja – kazao je Morgan.

Na objavljenom snimku vidimo da je muškarac u uniformi hvata za ruku i obara na zemlju, prenosi Telegraf.

Kompanija potvrdila incident
– Bila je u društvu dečka, pa je i on izveden iz aviona. Nakon svega, krenuli smo ka konačnom odredištu – zaključio je Morgan.

Portparol kompanije Rajner potvrdio je incident na letu za Škotsku.

– Posada je unapred obavijestila nadležne o situaciji, tako da je obezbeđenje izvelo putnicu iz aviona čim je sletio. Imamo strogu politiku nulte tolerancije prema nedoličnom ponašanju i preduzimamo odlučne mere kako bi svi bili bezbedni i poštovani – rekao je

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINSKI GENERAL ZALUŽNI: Kijev treba da odustane od granica iz 2022

Ukrajina bi trebala odustati od pokušaja obnavljanja svojih granica uspostavljenih padom Sovjetskog Saveza 1991. ili čak onih iz vremena kad je počela ruska invazija Ukrajine 2022, rekao je juče bivši ukrajinski general, prenosi Index.hr.

Valerij Zalužni, ukrajinski ambasador u Londonu, smijenjen je s mjesta glavnog komandanta vojske u februaru 2024. nakon višemjesečnih neslaganja s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Zelenski i drugi zvaničnicidugo su pozivali na protjerivanje ruskih snaga i povratak na postsovjetske granice Ukrajine iz 1991, uključujući Krim koji je Rusija anektirala 2014. godine.

Ipak, kako su nastojanja proteklih mjeseci usredsređena na dogovaranje primirja, izjave Kijeva su umjerenije po pitanju ustupanja teritorija, prenosi Index.hr.

“Nadam se da u ovoj prostoriji nema ljudi koji se i dalje nadaju nekom čudu ili srećnom znaku koji će donijeti mir Ukrajini u granicama iz 1991. ili 2022. ili nekoj velikoj sreći koja će se dogoditi kasnije”, prenio je portal RBK Ukrajina Zalužnijeve riječi s foruma u Kijevu.

“Moje lično mišljenje je da neprijatelj i dalje ima resurse, snage i sredstva da nastavi gađati naš teritoriju i da pokuša određene ofanzivne operacije”, dodao je.

Ankete pokazuju da je Zalužni jedan od najpopularnijih ukrajinskih političara. Ankete takođe pokazuju da je rejting Zelenskog porastao nakon sukoba s američkim predsjednikom Donaldom Trampom na sastanku u Bijeloj kući u februaru.

Nastavi čitati