Connect with us

Svijet

“VRATITI KONTROLU DO 1. OKTOBRA!” Rusi krenuli u protivofanzivu u Kursku

Ukrajinska vojska početkom je avgusta iznenadila svijet probijanjem odbrane na rusko-ukrajinskoj granici i ulaskom u rusku regiju Kursk.

Ukrajinske snage u Kursku sada broje oko desetak bataljona, svaki s do 400 vojnika. U haotičnih nekoliko sedmica prije stabilizovanja fronta, Ukrajinci su potpuno nadvladali slabo obučene ruske novake i zauzeli oko 650 kvadratnih kilometara teritorije u Kursku.

“To je Putinu stvorilo pritisak”, objasnio je britanski ministar odbrane Džon Hili.

Putin je Kremlju naredio da vrati kontrolu nad Kurskom do 1. oktobra. Tako su juče ruske trupe poslušno pokrenule protivnapad na zapadnom rubu teritorija pod ukrajinskom kontrolom.

“Ruska protivofanziva za istjerivanje Ukrajinaca iz Kurska službeno je započela”, objavio je finski analitičar Joni Askola, piše Forbes.

Rusi su napali Snagosk, selo tik južno od rijeke Sejm 13 kilometara sjeverno od granice. U glavnom napadu učestvovalo je najmanje osam tenkova i drugih oklopnih vozila ruskog 51. odreda. Nekoliko sati nakon početka napada, kontrola nad selom još uvijek nije jasna.

“Pogoršala se situacija na lijevom boku naše grupe u Kursku”, naglašava ukrajinska analitička grupa Deep State.

Istovremeno, drugi ruski odred približio se selu Ulaonku na desnom boku Ukrajinaca u Kursku.

Nejasno je kako su tačno Rusi uspjeli doći do Snagoska. Postoje dvije rute do sela iz teritorija pod ruskom kontrolom: sa sjeverozapada preko rijeke Sejm ili preko kopna iz obližnjeg grada Koreneva. Druga opcija je vjerovatnija, budući da je ukrajinska vojska uništila svaki trajni most preko rijeke Sejm, kao i većinu – ako ne i sve – pontonske mostove koje su Rusi podigli u tom području.

Kijev je puno rizikovao upadom u Kursk

Ovo je osjetljiva situacija za Ukrajince, koja dolazi u osjetljivo vrijeme. Glavna komanda u Kijevu mnogo je rizikovala naređivanjem napada u Kursku. U Donjecku na istoku Ukrajine, moćna ruska sila polako napreduje prema Pokrovsku, ključnom ukrajinskom uporištu kroz koje prolaze neke važne linije snabdijevanja.

Ukrajinski branitelji oko Pokrovska brojčano su nadjačani četiri naprema jedan, a nedavno su izgubili svoju najbolju brigadu: iscrpljena 47. mehanizovana brigada napokon je napustila front i otišla na zasluženi odmor nakon što su u konstantnim borbama proveli nevjerovatnih 15 mjeseci. Pokušavajući odlučiti šta učiniti s malobrojnom vojskom, komanda u Kijevu zaključila je kako zauzimanje Kurska vrijedi gubitak dijela Donjecka.

Iako su ukrajinski generali zadržali nekoliko brigada u rezervi za Pokrovsk – a te brigade nedavno su uspjele usporiti, iako ne i zaustaviti, ruski napredak – svoje najbolje trupe i opremu poslali su u Kursk. Među njima su i elitne vazdušno-jurišne brigade s modernim zapadnim tenkovima i oklopnim vozilima.

Sada su ti Ukrajinci u Kursku pod napadom, na najudaljenijem dijelu linija snabidjevanja koje se kreću od regije prema ukrajinskom gradu Sumiju.

Zelenski potvrdio protivofanzivu

Ukrajinski predsjednik Volodim Zelenski potvrdio je da je Kremlj započeo protivofanzivu u Kursku. Rekao je da su njegove oružane snage očekivale najnoviji napad Moskve.

Zelenski je na press konferenciji u Kijevu s litvanskim predsjednikom Gitanasom Nausėdom rekao: “Rusi su započeli protivofanzivne akcije. To sve ide prema našem ukrajinskom planu”.

Situacija kod Pokrovska i dalje jako teška

Stanje na frontu konstantno se mijenja. Ukrajinski Centar za obrambene strategije kaže kako su Rusi uspjeli vratiti kontrolu nad Ulanokom na desnoj strani okupiranog teritorija. Ipak, istovremeno su Ukrajinci jugozapadno od Snagoska – na lijevoj strani teritorije – krenuli u napad, iako je samo selo u opasnosti da ponovo padne pod rusku kontrolu.

Istovremeno Rusi nastavljaju narušavati ukrajinsku odbranu oko Pokrovska.

“Situacija na južnom dijelu oko Pokrovska izuzetno je teška”, objašnjava Centar.

“Neprijatelj je ostvario brojčanu prednost u ovom području.”

Pet sedmica nakon početka ukrajinske invazije na Kursk, još uvijek se ne zna je li odluka da se to učini bila dobra za Ukrajinu. Ako Ukrajinci uspiju zadržati osvojeni teritoriju u Kursku, možda će ga moći staviti na sto u potencijalnim budućim mirovnim pregovorima. No ako ih preplave ruski protivnapadi i izgube Kursk, šta su dobili?

“Dvije stvari su jasne”, rekao je britanski ministar Hili. “Ukrajinci moraju ojačati svoj front na istoku, a žele i zadržati teritoriju u Kursku.”

Ipak, ne zna se mogu li to Ukrajinci postići sa snagama koje imaju na raspolaganju, prenosi Index.

Related Topics:

Svijet

ZAJEDNIČKIM SNAGAMA! Obama i Kamala Haris “udarili” na Trampa

Bivši predsjednik Barak Obama i bivša potpredsjednica Amerike Kamala Haris održali su u subotu odvojene skupove pozivajući birače da podrže demokrate na izborima za guvernere u Virdžiniji i Nju Džerziju, te na referendumu u Kaliforniji o novom razgraničenju izbornih jedinica.

Obama je u Virdžiniji, na skupu podrške demokratskoj kandidatkinji Abigail Spanberger, oštro kritikovao Donalda Trampa i Bijelu kuću zbog “bezakonja, neodgovornosti i ludila”. Istakao je da je Trampova ekonomska politika “obogatila milijardere i korporacije, dok su hiljade federalnih radnika, uključujući mnoge u Virginiji, izgubile posao zbog poreskih olakšica bogatima”. Spanberger je, s druge strane, pokušala povezati svog protivnika, republikanku Vinsome Erl-Sirs, s Trampom, iako ona nije direktno učestvovala u njegovoj kampanji.

Kasnije istog dana, Obama je u Nju Džerziju podržao demokratsku kandidatkinju Miki Šeril, opisujući je kao “liderku koja zna kome služi i ne traži izgovore”. Istovremeno je upozorio da njen protivnik, republikanac Džak Kitareli, ima “sto odsto MAGA” podršku od Trampa, prenosi ABC.

Trampov politički tim ulaže milione dolara u mobilizaciju birača u obje savezne države, pokušavajući pojačati republikansku podršku pred izbore. Tramp je putem tele-mitinga pozvao birače u Nju Džerziju da glasaju za Kitarelija, nazvavši ga “posebnim čovjekom koji će donijeti nevjerovatne rezultate”

Na zapadnoj obali, Kamala Haris pojavila se na skupu u Kaliforniji, podržavajući prijedlog o novom razgraničenju kongresnih okruga — jedan od njenih prvih većih političkih nastupa otkako je napustila dužnost.

Nastavi čitati

Svijet

“NEMA POTREBE” Zahladili odnosi Trampa i Putina, evo kakva poruka je stigla iz Kremlja

Rusija se u nedjelju udaljila od ideje da se uskoro održi fizički sastanak Donalda Trampa i Vladimira Putina o ratu u Ukrajini. “Nema potrebe” da se na brzinu dogovori sastanak u ovom trenutku, rekao je u nedjelju portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenijela je državna novinska agencija TASS.

– Sada je potreban veoma pažljiv rad na detaljima dogovora – dodao je.

Nakon telefonskog razgovora s Putinom 16. oktobra, Tramp je izjavio da se nada da će se u roku od dvije nedjelje održati samit dvojice lidera u mađarskoj prestonici Budimpešti, s ciljem okončanja rata.

Ipak, čini se da su naknadni kontakti Vašingtona i Moskve uspjeli da ubijede američke zvaničnike da Rusija nije voljna da ublaži svoje maksimalističke zahtjeve prema Ukrajini. Tramp je odlučio da odloži samit na neodređeno vrijeme, rekavši da bi to bio “uzaludan sastanak”. Potom je 22. oktobra prvi put uveo oštre sankcije dvjema ruskim naftnim kompanijama, piše Jutarnji.

Peskov je ponovio stav Moskve i odbacio pozive Sjedinjenih Država, Evrope i Ukrajine na prekid vatre prije pregovora. Kremlj zahtijeva politički dogovor prije okončanja borbi.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Svijet

NETANJAHU NE MIRUJE! “Udarićemo na sve koji napadaju naše vojnike”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu upozorio je da Hezbolah pokušava da se ponovo naoruža i da će Izrael iskoristiti pravo na samoodbranu prema prošlogodišnjem sporazumu o prekidu vatre ako Liban ne razoruža ovu militantnu grupu.

Na početku sjednice Vlade, Netanjahu je rekao da će Izrael “djelovati po potrebi” ukoliko Liban ne preduzme korake da spriječi da njegova teritorija ponovo postane front. Izraelski ministar odbrane Izrael Kac takođe je rekao da Vlada Libana mora da ispuni svoju obavezu, razoruža Hezbolah i ukloni grupu iz južnog dijela Libana. Kac je naveo da će i dalje biti ulagani maksimalni napori da bi se zaštitilo stanovništvo na sjeveru Izraela.

SAD su posredovale u sklapanju primirja u novembru 2024. godine između Libana i Izraela nakon više od godinu dana sukoba izazvanog ratom u Gazi, ali je Izrael nastavio sporadične udare preko granice.

Prema sporazumu o prekidu vatre, Liban se složio da samo državne snage bezbjednosti mogu da nose oružje, što znači da Hezbolah mora da bude potpuno razoružan. Linker
Izraelska vojska je saopštila danas da je ubila četiri člana Hezbolaha.

Nastavi čitati

Aktuelno