Connect with us

Svijet

“VRATITI KONTROLU DO 1. OKTOBRA!” Rusi krenuli u protivofanzivu u Kursku

Ukrajinska vojska početkom je avgusta iznenadila svijet probijanjem odbrane na rusko-ukrajinskoj granici i ulaskom u rusku regiju Kursk.

Ukrajinske snage u Kursku sada broje oko desetak bataljona, svaki s do 400 vojnika. U haotičnih nekoliko sedmica prije stabilizovanja fronta, Ukrajinci su potpuno nadvladali slabo obučene ruske novake i zauzeli oko 650 kvadratnih kilometara teritorije u Kursku.

“To je Putinu stvorilo pritisak”, objasnio je britanski ministar odbrane Džon Hili.

Putin je Kremlju naredio da vrati kontrolu nad Kurskom do 1. oktobra. Tako su juče ruske trupe poslušno pokrenule protivnapad na zapadnom rubu teritorija pod ukrajinskom kontrolom.

“Ruska protivofanziva za istjerivanje Ukrajinaca iz Kurska službeno je započela”, objavio je finski analitičar Joni Askola, piše Forbes.

Rusi su napali Snagosk, selo tik južno od rijeke Sejm 13 kilometara sjeverno od granice. U glavnom napadu učestvovalo je najmanje osam tenkova i drugih oklopnih vozila ruskog 51. odreda. Nekoliko sati nakon početka napada, kontrola nad selom još uvijek nije jasna.

“Pogoršala se situacija na lijevom boku naše grupe u Kursku”, naglašava ukrajinska analitička grupa Deep State.

Istovremeno, drugi ruski odred približio se selu Ulaonku na desnom boku Ukrajinaca u Kursku.

Nejasno je kako su tačno Rusi uspjeli doći do Snagoska. Postoje dvije rute do sela iz teritorija pod ruskom kontrolom: sa sjeverozapada preko rijeke Sejm ili preko kopna iz obližnjeg grada Koreneva. Druga opcija je vjerovatnija, budući da je ukrajinska vojska uništila svaki trajni most preko rijeke Sejm, kao i većinu – ako ne i sve – pontonske mostove koje su Rusi podigli u tom području.

Kijev je puno rizikovao upadom u Kursk

Ovo je osjetljiva situacija za Ukrajince, koja dolazi u osjetljivo vrijeme. Glavna komanda u Kijevu mnogo je rizikovala naređivanjem napada u Kursku. U Donjecku na istoku Ukrajine, moćna ruska sila polako napreduje prema Pokrovsku, ključnom ukrajinskom uporištu kroz koje prolaze neke važne linije snabdijevanja.

Ukrajinski branitelji oko Pokrovska brojčano su nadjačani četiri naprema jedan, a nedavno su izgubili svoju najbolju brigadu: iscrpljena 47. mehanizovana brigada napokon je napustila front i otišla na zasluženi odmor nakon što su u konstantnim borbama proveli nevjerovatnih 15 mjeseci. Pokušavajući odlučiti šta učiniti s malobrojnom vojskom, komanda u Kijevu zaključila je kako zauzimanje Kurska vrijedi gubitak dijela Donjecka.

Iako su ukrajinski generali zadržali nekoliko brigada u rezervi za Pokrovsk – a te brigade nedavno su uspjele usporiti, iako ne i zaustaviti, ruski napredak – svoje najbolje trupe i opremu poslali su u Kursk. Među njima su i elitne vazdušno-jurišne brigade s modernim zapadnim tenkovima i oklopnim vozilima.

Sada su ti Ukrajinci u Kursku pod napadom, na najudaljenijem dijelu linija snabidjevanja koje se kreću od regije prema ukrajinskom gradu Sumiju.

Zelenski potvrdio protivofanzivu

Ukrajinski predsjednik Volodim Zelenski potvrdio je da je Kremlj započeo protivofanzivu u Kursku. Rekao je da su njegove oružane snage očekivale najnoviji napad Moskve.

Zelenski je na press konferenciji u Kijevu s litvanskim predsjednikom Gitanasom Nausėdom rekao: “Rusi su započeli protivofanzivne akcije. To sve ide prema našem ukrajinskom planu”.

Situacija kod Pokrovska i dalje jako teška

Stanje na frontu konstantno se mijenja. Ukrajinski Centar za obrambene strategije kaže kako su Rusi uspjeli vratiti kontrolu nad Ulanokom na desnoj strani okupiranog teritorija. Ipak, istovremeno su Ukrajinci jugozapadno od Snagoska – na lijevoj strani teritorije – krenuli u napad, iako je samo selo u opasnosti da ponovo padne pod rusku kontrolu.

Istovremeno Rusi nastavljaju narušavati ukrajinsku odbranu oko Pokrovska.

“Situacija na južnom dijelu oko Pokrovska izuzetno je teška”, objašnjava Centar.

“Neprijatelj je ostvario brojčanu prednost u ovom području.”

Pet sedmica nakon početka ukrajinske invazije na Kursk, još uvijek se ne zna je li odluka da se to učini bila dobra za Ukrajinu. Ako Ukrajinci uspiju zadržati osvojeni teritoriju u Kursku, možda će ga moći staviti na sto u potencijalnim budućim mirovnim pregovorima. No ako ih preplave ruski protivnapadi i izgube Kursk, šta su dobili?

“Dvije stvari su jasne”, rekao je britanski ministar Hili. “Ukrajinci moraju ojačati svoj front na istoku, a žele i zadržati teritoriju u Kursku.”

Ipak, ne zna se mogu li to Ukrajinci postići sa snagama koje imaju na raspolaganju, prenosi Index.

Related Topics:

Svijet

Rusija izvela veliki napad, Pogođen štab CIA

Ruska vojska je izvela masovni raketni napad na niz strateških ciljeva u Kijevu, uključujući objekat koji se koristi za potrebe rezidenture CIA, nekoliko ključnih vojnih i obaveštajnih baza Ukrajine, kao i energetske objekte i NATO proksi u Ukrajini.

U današnjim napadima ruska vojska, između ostalih meta, pogodila je CIA stanicu u Kijevu, naveo je za TASS analitičar i programski direktor Ruske akademije nauka Aleksandar Stepanov.

“Dostupni izveštaji ukazuju na to da, osim energetskih objekata, pogođene su i baze NATO-ovih obaveštajnih službi, uključujući specijalnu grupu “Alfa” Službe bezbednosti Ukrajine i štab CIA u ‘Holidej In-u'”, rekao je za TASS Stepanov.

Prema njegovim rečima, osvetnički udari nisu jednokratna iznenadna mera, već sistemski napori da se postepeno unište vojni potencijali i kontrolni centri internacionalnog terorističkog krila, takođe poznatog kao kijevski režim.

Napadi su izvedeni visokopreciznim oružjem dugog dometa kao odgovor na raketni udar Oružanih snaga Ukrajine na industrijski kompleks “Kombinat Kamenski” u Rostovskoj oblasti. Rusija je time demonstrirala odlučnost da uzvrati na sve napade koji ugrožavaju njenu teritoriju i civile.

Podsećamo, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je ruska avijacija i artiljerija oštetila energetske objekte koji podržavaju rad ukrajinskih preduzeća vojno-industrijskog kompleksa, infrastrukturu vojnih aerodroma i oborili 89 dronova.

S druge strane, Ukrajina je od jutros napala Kazanj u Rusiji. U tokom protekle noći izvedeni napadi bespilotnim letelicama, usled čega su izbili požari u stambenim objektima u okruzima Sovetski, Kirovski i Privolžski, objavila je kanclarija gradonačelnika na Telegramu.

Aerodrom u Kazanju privremeno je obustavio polaske i dolaske aviona, saopštila je ruska nadzorna vazduhoplovna služba Rosaviatsia na Telegramu, nakon ukrajinskog napada dronovima na taj grad, prenosi Rojters.

Ruske državne novinske agencije izvestile su da je napad izveden na stambeni kompleks u Kazanju, gradu oko 800 kilometara udaljenom od Moskve.

Agencija TASS javlja da je zabeleženo osam udara dronom, uključujući šest na stambene strukture. Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama, navode ruske agencije pozivajući se na lokalne vlasti.

Nastavi čitati

Svijet

FICO OTKRIVA, Zelenski pokušao da me PODMITI

Slovački premijer Robert Fico optužio je ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog da je pokušao da ga podmiti iznosom od 500 miliona evra da obaveže Bratislavu da podrži nastojanja Kijeva za ulazak u NATO.

Fico je istakao da bi Bratislava mogla da razmotri „recipročne mjere“ nakon što je Ukrajina odbila da produži svoj sporazum o tranzitu gasa sa Rusijom, koji ističe krajem godine.

Ukrajina je kao razlog navela sukob koji je u toku, što je izazvalo zabrinutost u Slovačkoj, koja se oslanja na isporuke ruskog gasa u tranzitu kroz Ukrajinu. Fico je istakao potrebu za alternativnim rješenjima kako bi se izbjegla gasna kriza.

Fico je podsjetio da je tokom njihovih razgovora ukrajinski lider odbio da dozvoli tranzit gasa, već je ponudio „apsurdne“ prijedloge za rješavanje gasnog pitanja.

Prema njegovim riječima Zelenski ga je, između ostalog, pitao da li bi glasao za članstvo Ukrajine u NATO-u ako mu da 500 miliona evra iz ruske imovine zamrznute na Zapadu nakon izbijanja sukoba između Moskve i Kijeva.

Slovački premijer je rekao da je ukrajinskom lideru odmah rekao da „nikada“ neće pristati na takvu ponudu.

„Znate moje mišljenje o članstvu Ukrajine u NATO-u i čudno mi je što mi je postavio takvo pitanje jer dobro zna da je poziv Ukrajine u NATO potpuno nerealan“, naglasio je on, prenosi „Raša tudej“.

Ukrajinski opozicioni poslanik Artjom Dmitruk, koji je navodno pobjegao iz zemlje ranije ove godine strahujući od krivičnog gonjenja, rekao je da je Zelenski ponovo „osramotio“ Ukrajinu pred cijelim svijetom pokušavajući da podmiti Fica.

Francuski list „Mond“ je ranije objavio da su ne samo Slovačka već i članice poput SAD, Njemačke, Mađarske, Slovačke, Belgije, Slovenije i Španije trenutno protiv ulaska Ukrajine u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

VOZAČI NISU TURISTI, moguća blokada puteva u EU!

Prevoznici nisu turisti, ne idu u zemlje Evropske unije ni u provod ni u šoping, nego da rade i suludo je da budemo stavljeni u isti koš i da nam se ograničava boravak tamo.

Ukoliko Brisel ne razmotri ovaj problem i ne nađe rješenje do 15. januara, blokiraćemo puteve ka Evropi.

Rekao je to za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport RS Nikola Grbić pojasnivši  da prevoznici traže od Brisela da budu izuzeti iz pravila “90 dana u 180 dana” koje je godinama na snazi i koje stvara ozbiljne probleme prevoznicima.

Grbić kaže da to ograničenje onemogućava normalno poslovanje i direktno ugrožava oko 450.000 prevoznika iz zapadne Evrope, među kojima je i oko 4.000 prevoznika iz BiH.

– Jedan kolega je u Austriji “skinut” sa kamiona, završio je čak i na sudu, ali se nekako uspio izvući bez većih sankcija. Problem je što su nas, kabinsko osoblje, stavili pod isti tretman kao turiste koji ne mogu da provedu više od 90 dana u EU. To je nezamislivo – istakao je Grbić.

Uvjeren je da je ovakav potez Evropa povukla smisleno, jer samo Njemačka potražuje oko 70.000 vozača.

– Na ovaj način nas primoravaju da ne samo vozači napuštaju poslove i idu u evropske zemlje već da cijele kompanije sele svoje poslovanje u neku od članica EU – upozorio je Grbić.

Naglašava da su prije mjesec prevoznici poslali dopis svim domaćim relevantnim institucijama te da traže da im pomognu i zajedno sa Briselom nađu rješenje. U suprotnom, biće spremni na blokadu puteva.

– Čekamo 15. januar, to je rok koji smo ostavili. Ne bude li do tada riješeno ovo pitanje, zaprijetili smo da ćemo blokirati puteve ka EU. Postoji ideja i da naši vozači koji se zateknu toga dana u nekoj od evropskih zemalja blokiraju utovare i istovare, što bi žestoko osjetila ekonomija, ali i dobar dio privrede. Nastao bi kolaps – istakao je Grbić.

Dodaje da su im u ovoj namjeri podršku obećale kolege iz Turske i Moldavije.

Ukoliko dođe do blokade, kaže Grbić, primjena postojećih pravila mogla bi uzrokovati i porast cijena transportnih usluga za 25 odsto, što bi automatski dovelo do lančanog poskupljenja robe i usluga.

Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević rekao je “Glasu” da je privredi u globalu, ali i prevoznicima neophodna sloboda kretanja.

– Svaka barijera niti je demokratska, niti korektna. Onaj ko drži upravljač u svojim rukama radi to iz nekih sebičnih razloga. Migranti i svi ostali koji su pohrlili u Evropu ne bi dolazili da im nisu stvoreni uslovi za to, e sad, kad je to postalo problem, preduzimaju se mjere, a prevoznici su samo kolateralna šteta u toj situaciji. Podržavam napore prevoznika da se izbore i nađu rješenje, ali smatram da to mora biti dijalog za pregovaračkim stolom, bez blokada, jer bi svaka blokada opet išla na štetu privredi – istakao je Pazurević.

PRESUDA 

Prevoznici se nadaju pozitivnom ishodu sastanka lidera zapadnog Balkana sa rukovodstvom EU koji je zakazan za 15. januar iduće godine.

Nadu im uliva presuda Saveznog suda za upravu, azil i migracije u Salcburgu, koji je nedavno presudio u korist jednog vozača iz BiH.

Ova presuda daje nadu vozačima da će biti tretirani kao aktivni učesnici u transportu, a ne kao turisti.

Nastavi čitati

Aktuelno