Connect with us

Svijet

Ukrajina plaća paprenu cijenu UPADA U RUSIJU

Vasil je bio nekoliko kilometara unutar ruske teritorije kada je čuo fijuk približavajućeg drona napunjenog eksplozivom. Imao je sekunde da reaguje.

“Bilo je vrlo brzo. Potrčali smo prema drveću i onda se, na metar-dva od mene, čuo prasak”, rekao je ukrajinski vojnik.

“Pogledam dolje i vidim da imam gelere u nozi. Stavio sam podvez i pokušao da pobjegnem”, rekao je Vasil (ratnog nadimka Bumbar) za CNN u gradu Sumi, gradu na sjeveru Ukrajine u kojem se oporavlja od povreda.

Kijev je u avgustu pokrenuo iznenadni napad na rusku regiju Kursk, brzo napredujući nekih 30 kilometara od granice. Međutim, kampanja se usporila, a u četvrtak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio da je Rusija pokrenula kontraofanzivu. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage prodrle u regiju Kursk i zauzele 10 naselja.

U danima koji su prethodili ovom kontranapadu, CNN je razgovarao sa 14 ukrajinskih vojnika iz pet različitih jedinica koje su bile raspoređene u Kursku. Četvorica su ranjena u operaciji i trenutno se oporavljaju u bolnicama u Ukrajini, dok ostalih 10 još uvijek boravi u Rusiji.

Svih 14 su rekli da je napad na Kursk bio teška operacija, a neki su čak doveli u pitanje odluku o ovoj akciji u vrijeme kada se Ukrajina muči sa odbranom ključnih mjesta i gradova na istoku zemlje.

“Biće sve teže. Biće više artiljerijske vatre, više teških bitaka, ali moramo učiniti sve što možemo. Ukrajina želi mir, ali mir kada pobijedimo, a ne kada izgubimo”, rekao je Vasil i dodao: “Rusija šalje mnogo trupa i artiljerije na Kursk. Imamo puno mrtvih i puno uništene opreme.”

Ukrajinski zvaničnici kažu da je Moskva poslala oko 30.000 vojnika u područje Kurska. Navodno, pojačanja uključuju vojnike iz raspuštene privatne kompanije Vagner, koji su premješteni iz zapadne Afrike.

Ukrajinski vojnici koji se bore u Kursku kažu da se Vagnerovi borci razlikuju od drugih ruskih jedinica jer imaju bolju opremu i bolje su obučeni.

Čečenski lider Ramzan Kadirov takođe je nedugo nakon početka upada tvrdio da se tamo nalazi čečenska specijalna jedinica Ahmat.

Dmitro, komandant ukrajinskog bataljona Slavuj, rekao je CNN-u da je njegova jedinica pronašla Vagnerove zastave i oznake.

Operacija Kursk dala je Ukrajincima veliki moralni podsticaj, kao prvi veliki strateški dobitak Kijeva od oslobađanja Hersona u novembru 2022. Gotovo svi vojnici s kojima je CNN razgovarao rekli su da je osvajanje ruske teritorije bilo vrijedno žrtava.

“Bio je to dobar osjećaj. Rusija je jedna od najvećih zemalja na svijetu i ima nuklearne bombe. Mi nemamo mnogo ljudi i u ratu smo već 10 godina, a uprkos tome, cijelom svijetu smo pokazali da možemo da napadnemo teritoriju Rusije,” rekao je Vasil.

Dmitro je dao jednostavnu ocenu: “Da, j****e! Takav je bio osjećaj kad sam vidio naše tenkove kako pucaju na ruske položaje. Digli su ruke uvis, zarobili smo ih mnogo.”

Ofanziva iznenadila i neke od najbližih saveznika
U intervjuu za CNN prošlog vikenda, vrhovni komandant ukrajinske vojske Oleksandr Sirski dao je dosad najdetaljnije objašnjenje razloga za upad. Rekao je da je cilj bio da se zaustavi Rusija da koristi Kursk za novu ofanzivu, da se odvrate moskovske snage s drugih područja, spriječi prekogranično granatiranje civila, uzmu ratni zarobljenici i ojača moral ukrajinskih trupa i nacije.

Ukrajina je bila pod pritiskom na istočnom frontu tokom ove godine i još se oporavlja od velikih neuspjeha uzrokovanih kašnjenjima u isporuci američke vojne pomoći prošle zime i u proljeće.

Ofanziva na Kursk, koja je bila iznenađenje čak i za neke od najbližih saveznika Ukrajine, pozdravljena je od strane zapadnih zvaničnika. U subotu je direktor CIA Bil Burns nazvao to značajnim taktičkim postignućem:

“To nije bio samo podsticaj ukrajinskom moralu. To je razotkrilo neke ranjivosti Putinove Rusije i njene vojske.”

Jedan vojnik (nadimka Fin) s kojim je CNN razgovarao rekao je da su ruska utvrđenja izgrađena vrlo dobro, uz razne odbrambene mere, kao što su mine ispod protutenkovskih prepreka.

Finova ekipa od četiri vojnika bila je među prvima koja je ušla u Rusiju, s zadatkom razminiranja i demontiranja odbrane prije nego što su stigle ostale ukrajinske jedinice. Proveli su dvije nedjelje u Kursku, radeći neprekidno, s povremenim snom, uvijek na oprezu.

Jedan vojnik je pokazao na svoje čizme i rekao da se s njih može uzeti mnogo DNK uzoraka: “Ukrajinskih DNK uzoraka, nažalost.”

Fin je rekao da je činjenica da su djelovali na stranoj zemlji, u području koje nisu poznavali, učinila njihovu misiju posebno izazovnom. Većina jedinica koje su učestvovale u operaciji Kursk preraspoređena je s drugih dijelova ratišta, područja koja su izuzetno dobro poznavali.

Jedan član posade oklopnog transportera rekao je da je njegova jedinica stigla iz Časov Jara, sa istočne linije fronta, gdje je mogao “voziti vezanih očiju s jednog položaja na drugi”. U Kursku su se izgubili.

“Na kraju smo otišli u ruski grad Sudžu, gdje smo morali čekati da nas naš komandant pronađe”, rekao je ovaj vojnik, dodajući da su loša vidljivost i nepoznavanje terena učinili navigaciju izuzetno teškom.

Navigacija i komunikacija između jedinica i komandanata bili su veliki problem u Kursku. Ukrajinci se oslanjaju na internet uslugu Starlink, ali komunikacija uopšte ne funkcioniše u određenim dijelovima regije Kursk.

Osim toga, ovo područje je sušno već nekoliko mjeseci, što dodatno otežava kretanje teškim vozilima koja dižu prašinu. Član posade oklopnog transportera i njegov komandant razgovarali su s CNN-om u sjevernoj Ukrajini, gdje su se oporavljali od povreda zadobijenih kada su se dva ukrajinska oklopna vozila sudarila zbog vrlo loše vidljivosti.

Ako linija ostane uglavnom nepromijenjena, bitka u regiji Kursk mogla bi uskoro početi da liči na dijelove bojnog polja u istočnoj Ukrajini, uz ukopavanje i žestoke borbe za svaki pedalj zemlje.

“Ovo je dio velikog plana”
Govoreći za CNN, Vasil je rekao da nije previše razmišljao o misiji ili činjenici da je u njoj povrijeđen: “Ovo je rat. Mi smo vojnici i moramo učiniti sve što možemo da zaštitimo svoju zemlju. Ovo je dio velikog plana i nisam se pitao zašto sam ovdje.”

Sjedeći na klupi u Sumiju, s ispruženom nogom u zavojima i intravenskom iglom koja viri blizu lakta, Vasil kaže da je na frontu bilo prepuno eksplozivnih ruskih bespilotnih letjelica na dan kada je ranjen. “Došli su momci iz druge jedinice i rekao sam im da budu oprezni jer je tamo kao u klanici… I baš te sekunde, bum,” rekao je Vasil, dodavši nekoliko psovki.

Prijatelji su mu rekli da je imao sreće što je preživio. Njegov komandant, koji mu je među prvima prišao nakon eksplozije, pohvalio je njegovo smireno ponašanje nakon napada.

Vasil je rekao da mu je takva priroda: “Kada ste jako uplašeni, važno je zadržati kontrolu. Ako možete kontrolisati svoj strah, sve će biti u redu.”

Ljekari su mu rekli da je prerizično izvaditi neke gelere. Vasil nije ni trepnuo na ideju da će živjeti ostatak života s djelićima ruskog eksploziva u sebi.

Related Topics:

Svijet

VIŠE MRTVIH U VOJNOJ BAZI U KANADI: “Došlo je do ozbiljnog incidenta” (VIDEO)

Više ljudi poginulo je i povrijeđeno u teškom incidentu u kanadskoj vojnoj bazi Vejnrajt (Wainwright) u provinciji Alberta, nakon kojeg je izbio veliki požar.

Vatra se proširila izvan vojne baze, a bolnice u obližnjem Edmontonu primaju veliki broj povrijeđenih.

Vlasti zasad nisu objavile broj žrtava ni šta je uzrokovalo tragediju.

Kanadski ministar odbrane Dejvid Mekginti (David McGuinty) potvrdio je u subotu uveče da ima poginulih i povrijeđenih, ali nije iznio pojedinosti o njihovom broju ni okolnostima nesreće.

“Žao mi je što moram da potvrdim da je u incidentu u bazi bilo poginulih i povrijeđenih”, rekao je Mekginti na konferenciji za novinare.

Situaciju je opisao kao veoma ozbiljnu i osjetljivu te dodao da se ne sjeća sličnog događaja u novijoj istoriji.

Koliko je ljudi povrijeđeno u incidentu?
Prema izvještaju Asošiejted presa (Associated Press), veliki broj povrijeđenih prevezen je u bolnice u Edmontonu nakon što su zdravstveni kapaciteti u Vejnrajtu postali preopterećeni.

Ljekar hitne službe bolnice Rojal Aleksandra (Royal Alexandra) u Edmontonu Voren Tersk (Warren Thirsk) rekao je za CBC da je riječ o vanrednoj situaciji s kakvom se zdravstveni sistem susreće jednom u 15 do 25 godina.

“To je više pacijenata nego što bilo ko od nas trenutno želi da broji. Ovo je katastrofa”, rekao je Tersk.

Da li je u vojnoj bazi došlo do eksplozije?
Pojedini kanadski mediji izvijestili su da je incidentu prethodila eksplozija, ali kanadske vlasti nisu zvanično potvrdile tu informaciju.

Kraljevska kanadska konjička policija objavila je da su njeni pripadnici pozvani u subotu nešto poslije 16 časova po lokalnom vremenu zbog dojave o požaru na području baze namijenjenom vojnoj obuci.

Istragu sprovode kanadska vojska i policija. Zasad nije poznato šta je izazvalo incident ni da li su poginuli i povrijeđeni isključivo pripadnici vojske.

Kako se požar proširio izvan vojne baze?
Požar je zahvatio veliko područje oko baze i proširio se preko njene ograde. Gašenje je otežavao snažan vjetar, čiji su udari u pojedinim dijelovima Alberte dostizali 100 kilometara na čas.

Vatrogasci iz više okolnih područja uključili su se u gašenje, a pomoć je ponudila i susjedna provincija Saskačevan.

Lokalne vlasti zasad nisu izdale naredbu za evakuaciju stanovništva Vejnrajta, grada sa oko 6.600 stanovnika koji se nalazi neposredno uz vojnu bazu. Građanima su poručile da izbjegavaju zahvaćeno područje i oslobode saobraćajnice za hitne službe.

Koliki je značaj vojne baze Vejnrajt?
Baza Vejnrajt nalazi se oko 200 kilometara od Edmontona i jedna je od najaktivnijih baza kanadske kopnene vojske. Koristi se za obuku vojnika, pripreme za borbene operacije i velike vojne vježbe.

U njoj djeluju Kanadski centar za manevarsku obuku, koji sprovodi realistične borbene vježbe, te Centar za obuku Treće kanadske divizije. Prema popisu iz 2021. godine, u bazi je bilo raspoređeno 1.310 vojnih i civilnih radnika.

Kanadski premijer Mark Karni (Mark Carney) izrazio je saučešće porodicama stradalih i poručio da savezna vlada sarađuje s vlastima Alberte i lokalnim službama, prenosi Index.

Premijerka Alberte Danijel Smit (Danielle Smith) opisala je događaj kao veliku tragediju koja je pogodila brojne pripadnike kanadskih oružanih snaga.

Vlasti su najavile objavljivanje dodatnih informacija nakon što se utvrde okolnosti incidenta.

Nastavi čitati

Svijet

EPILOG HAOSA U FRANCUSKOJ: Istorijska zgrada u plamenu, 1.200 uhapšenih

Masovni protesti u Francuskoj prerasli su u nasilne sukobe, požare i pljačke, a u Limožu je zapaljena istorijska gradska kuća stara 143 godine, dok je širom zemlje uhapšeno 1.200 ljudi.

Masovni protesti širom Francuske, održani u subotu, 17. oktobra, prerasli su u nasilne sukobe sa policijom, požare i pljačke, a jedan od najdramatičnijih prizora zabilježen je u Limožu, gdje je zapaljena istorijska gradska kuća stara 143 godine. Prema najnovijim podacima, tokom nereda uhapšeno je 1.200 ljudi, dok je povrijeđeno 150 policajaca i žandarma, prenosi Le Figaro.

Izgorjela istorijska zgrada stara 143 godine

Veliki požar zahvatio je istorijsku gradsku kuću u Limožu, u centralnoj Francuskoj, nakon što je grupa izgrednika zapalila zgradu tokom nereda koji su izbili poslije protesta zbog visokih troškova života.

Lokalni prefekt Moris Barat saopštio je da se krov urušio na niže spratove, dok je zapadno krilo zgrade ostalo pošteđeno urušavanja. Prema njegovim riječima, oko dvije trećine spoljašnjeg dijela zgrade već je bilo uništeno, a procjena ukupne štete još je u toku, prenosi Euronews.

Gradska kuća izgrađena je 1883. godine, a njena arhitektura inspirisana je gradskom kućom u Parizu. Požar je izbio nakon što je grupa ljudi napala zgradu, dok su stotine građana posmatrale kako plamen guta istorijsko zdanje, prenosi Le Figaro.

U Parizu gore automobili, prodavnice opljačkane
Nasilje je zahvatilo i francusku prijestonicu, gdje su tokom večeri izbili žestoki sukobi demonstranata i interventne policije. Na Trgu Republika zapaljeni su automobili, dok su maskirane grupe bacale kamenice i pirotehnička sredstva na policajce.

Policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima, a u pojedinim dijelovima grada opljačkane su prodavnice, razbijeni izlozi i zapaljen jedan ugostiteljski objekat.

Novinari BBC-ja zabilježili su i fizičke sukobe između pojedinih grupa, kao i intervencije policajaca koji su palicama potiskivali okupljene, prenosi BBC.

U Lionu je zapaljena turistička kancelarija, dok su u Marseju oštećene prodavnice i stanica komunalne policije. Nasilje je zabilježeno i u Renu, Tuluzu, Monpeljeu, Grenoblu i drugim francuskim gradovima, prenosi Associated Press.

Mladi demonstrant ostao bez šake
Tokom protesta u Sent Etjenu teško je povrijeđen mladi demonstrant koji je ostao bez šake.

Gradonačelnik tog grada saopštio je da je povreda nastala usled eksplozije granate, dok je ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez potvrdio da je pokrenuta istraga, ali nije potvrdio navode da je u pitanju bila policijska granata, prenosi Associated Press.

Više od pola miliona ljudi na ulicama
Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, na 110 protestnih skupova okupilo se oko 550.000 ljudi, dok organizatori tvrde da je broj demonstranata dostigao 800.000.

Građani su protestovali zbog rasta cijena hrane, energenata i goriva, kao i loših uslova u školama i javnim službama.

Demonstracijama su se pridružili srednjoškolci, studenti, sindikati i pripadnici pokreta “Žuti prsluci”, prenosi Associated Press.

Makron najavio oštre kazne
Francuski predsjednik Emanuel Makron osudio je nasilje i poručio da će svi koji su uništavali javnu imovinu, napadali državne institucije i pljačkali prodavnice biti procesuirani i kažnjeni.

Premijer Sebastijen Lekorni izjavio je da su se policajci suočili sa nasiljem izuzetnog intenziteta i saopštio najnoviji bilans od 1.200 uhapšenih i 150 povrijeđenih pripadnika snaga reda, prenosi Le Figaro.

Nastavi čitati

Svijet

EKOLOŠKA KATASTROFA U INDONEZIJI: Požari izazvali apokaliptičnu izmaglicu, smog zatvara škole i aerodrome

Ogromni požari u Indoneziji zahvatili su gotovo 900.000 hektara zemljišta, dok se otrovni dim širi susjednim državama, izaziva respiratorne probleme i primorava vlasti da preduzmu vanredne mjere.

Indonezija se suočava sa najtežom sezonom požara u posljednjih više od deset godina, a gust, otrovan dim koji mjesecima prekriva velike dijelove zemlje proširio se i na susjedne države. Milioni ljudi izloženi su opasnom zagađenju vazduha, dok vlasti pokušavaju da pronađu način da zaustave požare, prenosi britanski Gardijan.

Nakon pokušaja izazivanja padavina zasijavanjem oblaka, gašenja požara vodom iz vazduha i angažovanja vojske, indonežanske vlasti odlučile su da isprobaju neuobičajenu metodu borbe protiv dima – raspršivanje suvog leda iz aviona.

Indonežanski ministar za koordinaciju bezbjednosnih poslova Dudung Abdurahman izjavio je da će suvi led biti raspršen iznad provincije Južna Sumatra, po direktnom nalogu predsjednika države.

“Ovaj eksperiment sa raspršivanjem suvog leda sprovodi se po direktnom nalogu predsjednika kako bismo pomogli u borbi protiv zagađenja vazduha u Južnoj Sumatri”, izjavio je Abdurahman, a prenijela državna agencija Antara.

“Najprije ćemo posmatrati rezultate, a ukoliko se metoda pokaže efikasnom, postoji mogućnost da bude primijenjena i u drugim regionima”, dodao je.

Gotovo 900.000 hektara izgorjelo, milioni ljudi u opasnosti

Od januara je širom Indonezije izgorjelo gotovo 900.000 hektara zemljišta, što ovu sezonu požara čini najgorom u posljednjih više od deset godina.

Situaciju dodatno pogoršavaju snažan klimatski fenomen El Ninjo i praksa paljenja vegetacije radi krčenja zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, posebno za plantaže uljanih palmi.

Milioni Indonežana mjesecima žive pod gustim slojem dima i narandžaste izmaglice koja prizorima daje gotovo apokaliptičan izgled.

Zbog posljedica zagađenja desetine hiljada ljudi zatražile su medicinsku pomoć zbog respiratornih oboljenja.

Istovremeno, raste nezadovoljstvo odgovorom vlasti. Prošle nedjelje podnijeta je kolektivna tužba protiv vlade, u kojoj se ona optužuje za “grubi nemar” u suočavanju sa krizom.

Otrovni dim prešao granice, škole zatvorene, letovi obustavljeni

Dim od požara proširio se na Singapur, Maleziju, pa čak i Filipine, dok su u pojedinim zemljama zatvorene škole, otkazivani letovi i zabilježen porast respiratornih oboljenja.

Istočni Timor saopštio je da će od četvrtka zatvoriti sve škole u zemlji na tri dana, a porodicama je preporučeno da djecu zadrže u zatvorenom prostoru ili da koriste zaštitne maske prilikom izlaska.

Singapur je od ponedjeljka uvio subvencije za liječenje zdravstvenih problema povezanih sa zagađenjem vazduha. Slična mjera posljednji put je bila primijenjena 2015. godine, tokom prethodne velike krize izazvane požarima.

Vlasti Singapura počele su i distribuciju zaštitnih maski N95 građanima koji ispunjavaju uslove.

Tokom prethodne nedjelje Singapur se našao među najzagađenijim gradovima sveta, dok je Kuala Lumpur zauzeo drugo mjesto na toj listi.

Suvi led iz aviona kao posljednja nada

Prema najavama vlasti, avion tipa Cesna trebalo je u četvrtak da rasprši oko 1,5 tona suvog leda iznad grada Palembanga, u Južnoj Sumatri.

Vlada se nada da će ova metoda smanjiti koncentraciju dima i poboljšati kvalitet vazduha i vidljivost.

Tehnika korišćenja suvog leda prvi put je primijenjena četrdesetih godina prošlog vijeka kako bi se podstaklo stvaranje kristala leda u oblacima, prenosi Blumberg.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi efekti mogli biti ograničeni i kratkotrajni.

“Postoji određeni potencijal da se lokalno stanje privremeno poboljša”, izjavio je Rik Makre, profesor saradnik istraživačke grupe za šumske požare Univerziteta Novog Južnog Velsa.

On je objasnio da vremenski sistemi prenose dim sa istoka prema zapadu, zbog čega bi se, čak i ako bi vazduh iznad nekog grada privremeno bio očišćen, novi oblaci dima ubrzo vratili.

“To je neprekidan proces. Neće biti jednostavno i ni na koji način neće predstavljati trajno rješenje”, upozorio je Makre.

Zagađenje četiri puta iznad opasnog nivoa

U indonežanskoj provinciji Centralni Kalimantan indeks zagađenja vazduha ISPU u srijedu je premašio 1.200, što je četiri puta više od granice od 300 koja označava opasan nivo zagađenja.

Snimci lokalnih medija prikazali su gustu izmaglicu koja prekriva grad Palangkaraju i svodi vidljivost vozača na minimum.

Predsjednik Indonezije Prabovo Subijanto naredio je intenziviranje gašenja požara i oštrije mjere protiv osoba osumnjičenih za njihovo izazivanje.

Međutim, vlasti se suočavaju sa velikim poteškoćama, posebno u područjima tresetišta, gdje požari mogu da tinjaju nedjeljama ispod površine zemlje, zbog čega ih je izuzetno teško ugasiti.

Makre je upozorio da bi problem mogao da preraste regionalne okvire.

“Kako vrijeme prolazi i klimatske promjene uzimaju maha, mislim da bi ovo moglo da postane globalni problem, a ne samo nešto za šta jedna zemlja mora da pronađe rješenje”, rekao je on.

“Na globalnom nivou postoji velika međusobna povezanost”, zaključio je Makre.

Nastavi čitati

Aktuelno