Connect with us

Svijet

Ukrajina plaća paprenu cijenu UPADA U RUSIJU

Vasil je bio nekoliko kilometara unutar ruske teritorije kada je čuo fijuk približavajućeg drona napunjenog eksplozivom. Imao je sekunde da reaguje.

“Bilo je vrlo brzo. Potrčali smo prema drveću i onda se, na metar-dva od mene, čuo prasak”, rekao je ukrajinski vojnik.

“Pogledam dolje i vidim da imam gelere u nozi. Stavio sam podvez i pokušao da pobjegnem”, rekao je Vasil (ratnog nadimka Bumbar) za CNN u gradu Sumi, gradu na sjeveru Ukrajine u kojem se oporavlja od povreda.

Kijev je u avgustu pokrenuo iznenadni napad na rusku regiju Kursk, brzo napredujući nekih 30 kilometara od granice. Međutim, kampanja se usporila, a u četvrtak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio da je Rusija pokrenula kontraofanzivu. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage prodrle u regiju Kursk i zauzele 10 naselja.

U danima koji su prethodili ovom kontranapadu, CNN je razgovarao sa 14 ukrajinskih vojnika iz pet različitih jedinica koje su bile raspoređene u Kursku. Četvorica su ranjena u operaciji i trenutno se oporavljaju u bolnicama u Ukrajini, dok ostalih 10 još uvijek boravi u Rusiji.

Svih 14 su rekli da je napad na Kursk bio teška operacija, a neki su čak doveli u pitanje odluku o ovoj akciji u vrijeme kada se Ukrajina muči sa odbranom ključnih mjesta i gradova na istoku zemlje.

“Biće sve teže. Biće više artiljerijske vatre, više teških bitaka, ali moramo učiniti sve što možemo. Ukrajina želi mir, ali mir kada pobijedimo, a ne kada izgubimo”, rekao je Vasil i dodao: “Rusija šalje mnogo trupa i artiljerije na Kursk. Imamo puno mrtvih i puno uništene opreme.”

Ukrajinski zvaničnici kažu da je Moskva poslala oko 30.000 vojnika u područje Kurska. Navodno, pojačanja uključuju vojnike iz raspuštene privatne kompanije Vagner, koji su premješteni iz zapadne Afrike.

Ukrajinski vojnici koji se bore u Kursku kažu da se Vagnerovi borci razlikuju od drugih ruskih jedinica jer imaju bolju opremu i bolje su obučeni.

Čečenski lider Ramzan Kadirov takođe je nedugo nakon početka upada tvrdio da se tamo nalazi čečenska specijalna jedinica Ahmat.

Dmitro, komandant ukrajinskog bataljona Slavuj, rekao je CNN-u da je njegova jedinica pronašla Vagnerove zastave i oznake.

Operacija Kursk dala je Ukrajincima veliki moralni podsticaj, kao prvi veliki strateški dobitak Kijeva od oslobađanja Hersona u novembru 2022. Gotovo svi vojnici s kojima je CNN razgovarao rekli su da je osvajanje ruske teritorije bilo vrijedno žrtava.

“Bio je to dobar osjećaj. Rusija je jedna od najvećih zemalja na svijetu i ima nuklearne bombe. Mi nemamo mnogo ljudi i u ratu smo već 10 godina, a uprkos tome, cijelom svijetu smo pokazali da možemo da napadnemo teritoriju Rusije,” rekao je Vasil.

Dmitro je dao jednostavnu ocenu: “Da, j****e! Takav je bio osjećaj kad sam vidio naše tenkove kako pucaju na ruske položaje. Digli su ruke uvis, zarobili smo ih mnogo.”

Ofanziva iznenadila i neke od najbližih saveznika
U intervjuu za CNN prošlog vikenda, vrhovni komandant ukrajinske vojske Oleksandr Sirski dao je dosad najdetaljnije objašnjenje razloga za upad. Rekao je da je cilj bio da se zaustavi Rusija da koristi Kursk za novu ofanzivu, da se odvrate moskovske snage s drugih područja, spriječi prekogranično granatiranje civila, uzmu ratni zarobljenici i ojača moral ukrajinskih trupa i nacije.

Ukrajina je bila pod pritiskom na istočnom frontu tokom ove godine i još se oporavlja od velikih neuspjeha uzrokovanih kašnjenjima u isporuci američke vojne pomoći prošle zime i u proljeće.

Ofanziva na Kursk, koja je bila iznenađenje čak i za neke od najbližih saveznika Ukrajine, pozdravljena je od strane zapadnih zvaničnika. U subotu je direktor CIA Bil Burns nazvao to značajnim taktičkim postignućem:

“To nije bio samo podsticaj ukrajinskom moralu. To je razotkrilo neke ranjivosti Putinove Rusije i njene vojske.”

Jedan vojnik (nadimka Fin) s kojim je CNN razgovarao rekao je da su ruska utvrđenja izgrađena vrlo dobro, uz razne odbrambene mere, kao što su mine ispod protutenkovskih prepreka.

Finova ekipa od četiri vojnika bila je među prvima koja je ušla u Rusiju, s zadatkom razminiranja i demontiranja odbrane prije nego što su stigle ostale ukrajinske jedinice. Proveli su dvije nedjelje u Kursku, radeći neprekidno, s povremenim snom, uvijek na oprezu.

Jedan vojnik je pokazao na svoje čizme i rekao da se s njih može uzeti mnogo DNK uzoraka: “Ukrajinskih DNK uzoraka, nažalost.”

Fin je rekao da je činjenica da su djelovali na stranoj zemlji, u području koje nisu poznavali, učinila njihovu misiju posebno izazovnom. Većina jedinica koje su učestvovale u operaciji Kursk preraspoređena je s drugih dijelova ratišta, područja koja su izuzetno dobro poznavali.

Jedan član posade oklopnog transportera rekao je da je njegova jedinica stigla iz Časov Jara, sa istočne linije fronta, gdje je mogao “voziti vezanih očiju s jednog položaja na drugi”. U Kursku su se izgubili.

“Na kraju smo otišli u ruski grad Sudžu, gdje smo morali čekati da nas naš komandant pronađe”, rekao je ovaj vojnik, dodajući da su loša vidljivost i nepoznavanje terena učinili navigaciju izuzetno teškom.

Navigacija i komunikacija između jedinica i komandanata bili su veliki problem u Kursku. Ukrajinci se oslanjaju na internet uslugu Starlink, ali komunikacija uopšte ne funkcioniše u određenim dijelovima regije Kursk.

Osim toga, ovo područje je sušno već nekoliko mjeseci, što dodatno otežava kretanje teškim vozilima koja dižu prašinu. Član posade oklopnog transportera i njegov komandant razgovarali su s CNN-om u sjevernoj Ukrajini, gdje su se oporavljali od povreda zadobijenih kada su se dva ukrajinska oklopna vozila sudarila zbog vrlo loše vidljivosti.

Ako linija ostane uglavnom nepromijenjena, bitka u regiji Kursk mogla bi uskoro početi da liči na dijelove bojnog polja u istočnoj Ukrajini, uz ukopavanje i žestoke borbe za svaki pedalj zemlje.

“Ovo je dio velikog plana”
Govoreći za CNN, Vasil je rekao da nije previše razmišljao o misiji ili činjenici da je u njoj povrijeđen: “Ovo je rat. Mi smo vojnici i moramo učiniti sve što možemo da zaštitimo svoju zemlju. Ovo je dio velikog plana i nisam se pitao zašto sam ovdje.”

Sjedeći na klupi u Sumiju, s ispruženom nogom u zavojima i intravenskom iglom koja viri blizu lakta, Vasil kaže da je na frontu bilo prepuno eksplozivnih ruskih bespilotnih letjelica na dan kada je ranjen. “Došli su momci iz druge jedinice i rekao sam im da budu oprezni jer je tamo kao u klanici… I baš te sekunde, bum,” rekao je Vasil, dodavši nekoliko psovki.

Prijatelji su mu rekli da je imao sreće što je preživio. Njegov komandant, koji mu je među prvima prišao nakon eksplozije, pohvalio je njegovo smireno ponašanje nakon napada.

Vasil je rekao da mu je takva priroda: “Kada ste jako uplašeni, važno je zadržati kontrolu. Ako možete kontrolisati svoj strah, sve će biti u redu.”

Ljekari su mu rekli da je prerizično izvaditi neke gelere. Vasil nije ni trepnuo na ideju da će živjeti ostatak života s djelićima ruskog eksploziva u sebi.

Related Topics:

Svijet

CRKVA KRIJE LEGENDU O NESTALOM SELU: Priča se da su vrata sama otvarala

Usamljena crkva u rumunskom okrugu Satu Mare već generacijama privlači pažnju zbog legendi o selu koje je navodno nestalo preko noći, čudesnim izlječenjima i vratima koja su se, prema predanju, sama otvarala.

Usred ravnice, daleko od kuća i drugih građevina, nalazi se neobična svetinja koju mještani nazivaju Crkva u pustoši, odnosno Kigije ili Kigje.

Smještena je između grada Kareja i opštine Petrešti, nekoliko stotina metara od puta E671. Do crkve se od mjesta gdje se ostavlja automobil stiže za svega nekoliko minuta hoda.

Upravo njen potpuno izolovan položaj predstavlja osnovu brojnih priča koje se generacijama prenose među stanovnicima ovog kraja.

Legenda o selu koje je nestalo

Prema lokalnom predanju, oko crkve se nekada nalazilo selo Kigije.

Legenda kaže da su dvojica mještana jednog dana zaprežnim kolima otišla na pijacu u Karej. Kada su se vratili, navodno su zatekli nevjerovatan prizor – selo je nestalo bez traga.

Na mjestu na kojem su nekada stajale kuće, prema priči, ostali su samo crkva, krst i dva čokota vinove loze.

Mještani su vjerovali da je zemlja progutala cijelo naselje, dok je crkva ostala netaknuta. Dodatnu misteriju predstavlja malo uzvišenje na kojem je svetinja izgrađena, jer je okolni teren gotovo potpuno ravan.

Ipak, istorija ovog kraja nudi mnogo realnije objašnjenje.

Pretpostavlja se da je selo napušteno nakon brojnih sukoba i ratova koji su tokom vijekova pogađali ovaj dio Rumunije. Stanovnici su se, prema pojedinim zapisima i predanjima, preselili u Karej, gdje su neki kasnije služili kao lokalni čuvari.

Vrata koja se sama otvaraju

Crkva je nekada bila važno mjesto okupljanja vjernika iz okolnih sela.

Posebno veliki broj ljudi dolazio je na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, kada su vjernici palili svijeće, molili se i ostavljali papiriće sa molitvama.

Među pričama koje su se vezivale za svetinju posebno se izdvajala ona o navodnom čudesnom izlječenju. Kao dokaz se u unutrašnjosti crkve, prema svjedočenjima mještana, svojevremeno nalazilo i nekoliko štaka.

Najpoznatije predanje ipak govori o crkvenim vratima.

Prema priči koja se prenosila među stanovnicima, vrata bi se svake godine, u ponoć 15. avgusta, sama otvarala, bez ključa i bez prisustva bilo koga.

Navodno bi ostajala otvorena oko 24 časa, nakon čega bi se ponovo zatvorila.

Za takav događaj nikada nisu pronađeni potvrđeni dokazi, ali je priča decenijama bila dio lokalnog folklora.

Nekada dolazile hiljade ljudi

Prije nekoliko decenija Crkva u pustoši bila je mnogo posjećenija nego danas.

Prema lokalnim podacima, hiljade vjernika dolazile su na molitvu, naročito tokom praznika posvećenih Bogorodici. Mnogi su vjerovali da ovo mjesto ima posebnu iscjeliteljsku moć.

Hodočašća su, međutim, tokom osamdesetih godina gotovo potpuno prestala, u periodu kada su tadašnje rumunske vlasti ograničavale vjerske aktivnosti.

Danas se pored crkve i dalje mogu vidjeti krst i dva čokota vinove loze, koje lokalno predanje povezuje sa nestalim selom.

Legenda i istorija na istom mjestu

Iako nema dokaza da je selo zaista „progutala“ zemlja, kao ni da su se vrata crkve otvarala bez ljudske pomoći, priča je opstala među generacijama stanovnika ovog kraja.

Istorijski događaji poput ratova, sukoba i migracija stanovništva vjerovatno nude mnogo racionalnije objašnjenje nestanka naselja.

Ipak, činjenica da se jedina građevina nekadašnjeg naselja danas nalazi potpuno sama usred ravnice daje ovom mjestu poseban izgled.

Crkva tako i danas stoji kao neobičan podsjetnik na selo koje je nestalo iz svakodnevnog života, dok su priče o njegovom misterioznom kraju ostale sačuvane u narodnom predanju.

Nastavi čitati

Svijet

KRVAVI NAPAD NA TAJMS SKVERU: Žena nasumično izbola dvoje ljudi, policija je usmrtila

Jedna žena je poginula, a muškarac je povrijeđen nakon što ih je 49-godišnja žena nasumično napala noževima na njujorškom Tajms skveru. Napadačicu su policajci potom smrtno ranili.

Incident se dogodio u ponedjeljak nešto prije 16.30 časova, u jednom od najprometnijih dijelova Njujorka, u neposrednoj blizini policijske stanice i zgrade One Times Square.

Prema riječima policijske komesarke Džesike Tiš, 49-godišnjakinja iz Kvinsa iz torbe je izvadila dva velika noža i bez prethodnog sukoba napala prolaznike.

Izbola muškarca i ženu

Prva žrtva bio je 68-godišnji muškarac koji je izašao iz podzemne željeznice i sa suprugom čekao da pređe ulicu.

Napadačica ga je, prema navodima policije, ubola u stomak.

Samo nekoliko sekundi kasnije napala je i 32-godišnju ženu, koju je takođe ubola u stomak.

Oboje su prevezeni u bolnicu, ali je mlađa žena podlegla povredama. Muškarac se nalazi u stabilnom stanju.

Policija pokušala da je savlada elektrošokerom

Na društvenim mrežama objavljeni su snimci na kojima se vidi najmanje deset policajaca kako pokušavaju da ubijede ženu da spusti noževe.

Prema riječima komesarke Tiš, napadačica je odbila da to učini i policajcima poručila:

„Neću ništa spustiti, radije bih vas obojicu ubila.“

Policajci su potom upotrijebili elektrošoker, ali on nije djelovao.

Žena je nakon toga krenula prema policajcima, mašući noževima, nakon čega su dvojica policajaca otvorila vatru i smrtno je ranila.

Policija isključila terorizam

Komesarka Tiš opisala je događaj kao „izuzetno opasnu situaciju“ koja se odvijala u samom centru Tajms skvera.

Prema dosadašnjim informacijama, 49-godišnjakinja je ranije imala evidentirane probleme sa mentalnim zdravljem u kontaktima sa njujorškom policijom, ali nije bila hapšena.

Policija je za sada isključila mogućnost terorističkog motiva.

Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani izrazio je saučešće porodici stradale žene i pohvalio reakciju policajaca.

On i policijska komesarka ocijenili su da je brzom intervencijom vjerovatno spriječeno da napad rezultira još većim brojem žrtava.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA ESKALACIJA NA BLISKOM ISTOKU: Iran gađao američke baze u Jordanu

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) saopštila je danas, 31. avgusta, da je raketnim napadima gađala dvije američke vazduhoplovne baze u Jordanu, tvrdeći da je tom prilikom nanesena velika šteta vojnoj infrastrukturi i mjestima raspoređivanja borbenih aviona

Prema navodima IRGC-a, mete napada bile su baze Kralj Husein i Al-Azrak, a akcija je izvedena kao odgovor na, kako tvrde, američko-izraelske vazdušne udare na iransko ostrvo Larak u Persijskom zalivu.

U saopštenju se navodi da su pripadnici vazduhoplovnih snaga Revolucionarne garde ispalili balističke rakete na obje baze te upozorili da će svaki novi napad na Iran biti dočekan još snažnijim odgovorom.

Istovremeno, IRGC je objavila da je iznad Ormuskog moreuza oborena američka bespilotna letjelica MQ-9. Prema tvrdnjama iranske strane, dron je pogođen raketnom vatrom protivvazdušne odbrane i srušio se u vode Persijskog zaliva.

Najnovija eskalacija uslijedila je nakon što su američke snage tokom vikenda izvele udare na dva iranska raketna položaja na ostrvu Larak. Američki zvaničnici naveli su da pomno prate situaciju i ostaju spremni da zaštite slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i robe.

Za sada nema nezavisne potvrde iranskih tvrdnji o razmjerama štete na američkim bazama u Jordanu niti o obaranju američkog drona.

Nastavi čitati

Aktuelno