Senat Sjedinjenih Američkih Država, pod vođstvom republikanaca, u utorak, 28. aprila, blokirao je rezoluciju koju su predvodili demokrate, a koja bi zabranila američkom predsjedniku Donaldu Trampu (Trump) pokretanje vojne akcije protiv Kube bez odobrenja Kongresa.

Senat je glasao sa 51 prema 47, gotovo u potpunosti po stranačkim linijama, o proceduralnoj mjeri kojom je blokirana rezolucija o ratnim ovlastima, pri čemu su članovi Trampove stranke tvrdili da SAD trenutno ne učestvuje u neprijateljstvima protiv Kube.

Republikanski senator Rik Skot (Rick Scott) s Floride, koji je pokrenuo proceduru kojom je rezolucija zaustavljena, rekao je da glasanje o ratnim ovlastima nije primjereno jer Tramp nije rasporedio vojnike.

Stavovi demokrata i upozorenja
Demokratski senator Tim Kejn (Kaine) iz Virginije, jedan od glavnih predlagača mjere, tvrdio je da američki napori za zaustavljanje isporuka goriva ostrvu pod komunističkom vlašću predstavljaju vojnu akciju.

„Kad bi neko činio Sjedinjenim Državama ono što mi činimo Kubi, to bismo definitivno smatrali činom rata“, rekao je on u govoru u Senatu prije glasanja.

Pod Trampom su američke snage izvodile napade na brodove uz obalu Venecuele i ušle u Karakas kako bi zarobile predsjednika Nikolasa (Nicolás) Madura, te su zajedno s Izraelom vodile rat protiv Irana od 28. februara, sve bez odobrenja Kongresa.

Politički sukob oko ovlasti
Tramp je izjavio da je „Kuba sljedeća“, ne precizirajući šta planira učiniti, ali je često tvrdio da je njena vlada na rubu kolapsa.

Demokrate su više puta bezuspješno pokušale, i u Senatu i u Predstavničkom domu, natjerati Trampa da za vojne operacije dobije odobrenje Kongresa.

Republikanci, koji imaju tijesnu većinu u oba doma, gotovo su jednoglasno odbijali takve rezolucije, optužujući demokrate da zakonom o ratnim ovlastima pokušavaju oslabiti Trampa.

Ustav i stav Bijele kuće
Iako američki Ustav propisuje da rat može objaviti Kongres, a ne predsjednik, to ograničenje ne važi za kratkoročne operacije ili za odgovor na neposrednu prijetnju.

Bijela kuća tvrdi da su Trampove odluke u skladu s njegovim pravima i obavezama kao vrhovnog komandanta da štiti Sjedinjene Države, prenosi Jutarnji.

Nuklearni fizičar s MIT-a ubijen u svojoj kući u Masačusetsu. Poznati astrofizičar ubijen u svom domu u Kaliforniji. Penzionisani general vazduhoplovnih snaga nestao iz svog doma u Novom Meksiku.

Vazduhoplovna inženjerka i NASA stručnjakinja za materijale nestala tokom planinarenja u okolini Los Anđelesa…

To su neki od desetak ubijenih ili nestalih američkih naučnika u posljednje četiri godine koji su posljednjih mjeseci postali okosnica teorije zavjere Missing scientists (nestali naučnici). I dok se priča o „nestalim naučnicima“, kao i ostale teorije zavjere, u početku širila društvenim mrežama, odnedavno je postala važna politička i bezbjednosna tema o kojoj su Odbor za nadzor Predstavničkog doma SAD-a i FBI najavili istrage.

FBI je objavio da „predvodi napore u traženju veza s nestalim i preminulim naučnicima“ te „sarađuje s Ministarstvom energetike, Ministarstvom odbrane i državnim i lokalnim organima za sprovođenje zakona kako bi se pronašli odgovori“.

„Kongres je zbog ovoga vrlo zabrinut. Naš odbor to sada postavlja kao jedan od prioriteta jer to smatramo prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti. Postoji velika mogućnost da se ovdje dešava nešto zlokobno“, rekao je za Fox News Džejms Komer (James Comer), predsjedavajući Odbora za nadzor Predstavničkog doma.

Reakcija Trampa i širenje teorija
Reagovao je i američki predsjednik Donald Tramp. „Nadam se da su nestanci i smrt naučnika slučajnost, ali znaćemo u sljedećih sedmicu i po“, rekao je Tramp novinarima prošle sedmice.

Nestanak Mekaslanda i Rozvel
Teorija zavjere o nestalim naučnicima buknula je kada je krajem februara svoj dom u Albukerkiju u Novom Meksiku napustio Vilijam Nil Mekasland (68), penzionisani general-major vazduhoplovnih snaga. Mekasland je izašao u šetnju bez mobilnog telefona i nužnih dioptrijskih naočara, ali s pištoljem. Nikad se nije vratio.
Kako je objavio CNN, Mekasland je tokom karijere bio u centru nekih od najnaprednijih istraživanja Pentagona na području vazduhoplovstva te je imao pristup „nekim strogo povjerljivim programima i informacijama“. Stoga su na društvenim mrežama počele bujati tvrdnje da je otet i da je to povezano s tajnama koje je znao o slučaju Rozvel.

Pozadina slučaja i izjava porodice
Podsjetimo, tzv. slučaj Rozvel o vanzemaljcima (NLO) jedna je od najpoznatijih teorija zavjere, a nastala je kad je u julu 1947. godine jedan farmer našao ostatke nepoznatog letećeg objekta 120 kilometara od grada Rozvela u Novom Meksiku. No, Mekaslandova supruga ne vjeruje da je njen suprug, koji je penzionisan prije 13 godina, nestao zbog „vanzemaljaca iz Rozvela“.
„Istina je da je Nil imao kratku povezanost s NLO zajednicom. Ta veza nije razlog da ga neko otme. Čini se prilično malo vjerovatnim da je odveden kako bi od njega izvukli vrlo zastarjele tajne“, navela je u objavi na Facebooku Suzan Mekasland Vilkerson (Susan McCasland Wilkerson).
Naglasila je kako je imala neke naznake da je njen suprug planirao svoj nestanak, a da ga pritom niko ne bi pronašao. Mekasland je patio od anksioznosti, gubitka kratkotrajnog pamćenja i nedostatka sna te je govorio da „ako se zdravlje njegovog mozga i tijela nastavi pogoršavati, ne želi tako živjeti“.

Nestanak Monike Reze
Mekaslandov nestanak skrenuo je pažnju na slučaj Monike Reze (Monica Reza), istaknute naučnice iz NASA Jet Propulsion Laboratoryja u Pasadeni. Monika Reza je tokom 1990-ih učestvovala u otkriću superlegure na bazi nikla koja se koristi u raketnim motorima. Nestala je 22. juna prošle godine nakon što se uputila na planinarenje u nacionalnoj šumi Angeles s dvojicom prijatelja koji su bili iskusni planinari. U pismu upućenom FBI Odbor za nadzor Predstavničkog doma citirao je izvještaj koji povezuje njen rad s nestalim Vilijamom Mekaslandom.

Slučajevi iz Los Alamosa
Melisa Kasijas (Melissa Casias) i Entoni Čavez (Anthony Chavez) radili su u Nacionalnoj laboratoriji Los Alamos (LANL) u Novom Meksiku. Podsjetimo, Los Alamos je mitsko mjesto gdje se tokom Drugog svjetskog rata razvijao projekt Menhetn (Manhattan) koji je doveo do stvaranja atomske bombe.
Melisa Kasijas nestala je 26. juna 2025. godine iz grada Ranchos de Taos u blizini Santa Fea. Ujutro je odvezla supruga na posao u LANL, a zatim se vratila raditi od kuće jer je zaboravila svoju zaposleničku propusnicu.
Kad se njena kći vratila kući taj dan, majčin automobil bio je ispred kuće, ali Melisa je iščezla. Njen telefon, torbica i novčanik bili su kod kuće.
Entoni Čavez nestao je početkom maja 2025. godine, a njegov najbolji prijatelj je to nazvao „izuzetno neobičnim“ jer su njegov novčanik, ključevi od auta i lične stvari ostali u kući. Prema CNN-u, Čavez je 2017. godine napustio LANL, gdje je radio kao predradnik nadgledajući gradnju na gradilištima, i otišao u penziju.

Ubistva i razjašnjeni slučajevi
Ipak, između većine umrlih ili nestalih naučnika teško je naći poveznicu, a i članovi njihovih porodica odbacili su teorije zavjere.
Na primjer, slučaj astrofizičara Karla Grilmajra (Carl Grillmair) čini se potpuno jasan: ubijen je februara u svom domu u Llanu u Kaliforniji. Za njegovo ubistvo optužen je 29-godišnji mještanin Fredi Snajder (Freddy Snyder) koji bi se ovih dana trebalo da pojavi na sudu.
„Mislim da bi se moj suprug nasmijao teorijama zavjere o njegovom ubistvu. To je apsolutna besmislica. Postoje činjenice i one su poznate“, izjavila je za BBC Luiz Grilmair (Louise Grillmair), udovica Karla Grilmajra, koji je od 1997. godine radio na Caltechu (Kalifornijski institut za tehnologiju) gdje je istraživao egzoplanete i tamnu materiju.

Ostali slučajevi i zaključci
Širenje teorija zavjera svakako su potaknule i nasilne smrti nekoliko poznatih naučnika. U decembru prošle godine ubijen je ugledni profesor Nuno F. G. Loureiro (47) koji je vodio Centar za nauku o plazmi i fuziji na prestižnom MIT-u (Massachusetts Institute of Technology).
Njegov ubica Klaudio Manuel Neveš Valente (Claudio Manuel Neves Valente) takođe je proglašen odgovornim za masovnu pucnjavu na Univerzitetu Brown koja se dogodila dva dana prije Loureirovog ubistva. Valente i Loureiro zajedno su studirali između 1995. i 2000. godine u Portugalu. Valente je pronađen mrtav u skladištu u Nju Hempširu (New Hampshireu) 19. decembra. Njegov motiv za ubistvo Loureira nikada nije utvrđen, ali nagađa se da bi u pitanju mogla biti ljubomora zbog profesionalnog uspjeha bivšeg kolege.

Smrt Ejmi Eskridž i stav stručnjaka
Smrt istraživačice antigravitacije Ejmi Eskridž (Amy Eskridge), iz Instituta za egzotične nauke u Huntsvilleu u Alabami, u junu 2022. godine mrtvozornik je proglasio samoubistvom. No, njen bliski prijatelj na društvenim je mrežama proširio priču da je Ejmi vjerovala da je meta zbog svog rada. Ipak, Ejmin otac Ričard Eskridž (Richard Eskridge), bivši radnik NASA, odbacio je teorije zavjere o smrti svoje kćeri.
„Naučnici takođe umiru, baš kao i drugi ljudi“, rekao je Eskridž za NewsNation.

Stručnjaci: teorija zavjere
I dok FBI sada istražuje svaki pojedinačni slučaj nestalih ili ubijenih naučnika i traži poveznicu među njima, u raspravu se uključio Majkl Šermer (Michael Shermer), američki naučni pisac, istoričar nauke i osnivač časopisa Skeptic, usmjerenog na istraživanje pseudonaučnih i natprirodnih tvrdnji.
Šermer je na portalu Skeptica, u podcastima i na društvenim mrežama razotkrio priču o „nestalim naučnicima“ kao teoriju zavjere. Naglasio je da su teoretičari zavjere počeli „kopati okolo kako bi pronašli bilo koga ko je umro iz bilo kojeg razloga ili je nestao, a zatim su pretraživali njihove biografije kako bi vidjeli imaju li ikakve veze s NLO, vojskom, odbranom, svemirom, vazduhoplovstvom, mlaznim pogonom itd.“, neizbježno otkrivajući „obrasce u slučajnoj buci“, prenosi Jutarnji.hr.

Ujedinjeni Arapski Emirati napuštaju OPEK nakon 60 godina, što će značajno uticati na globalno tržište nafte i proizvodne kapacitete.

Ovaj potez predstavlja snažan udarac grupaciji i odjeknuće globalnim tržištem nafte u vreme velikih turbulencija izazvanih ratom u Iranu, piše CNN.

Državna novinska agencija UAE-a WAM izvijestila je danas da zemlja planira da istupi iz OPEK-a u petak. Odluka se takođe odnosi i na OPEK+, širu grupu koja uključuje i druge velike proizvođače nafte poput Rusije.

Šta će izlazak iz OPEK-a doneti Emiratima?

U saopštenju agencije navodi se da je odluka usljedila nakon analize “sadašnjih i budućih kapaciteta” UAE-a i da je “utemeljena na našem nacionalnom interesu i posvećenosti da efikasno doprinesemo zadovoljavanju hitnih potreba tržišta”.

Izlazak iz OPEK-a, čiji je član od 1967. godine, omogućiće Emiratima, jednom od tri najveća proizvođača u kartelu, da se oslobode nametnutih ograničenja proizvodnje.

Robin Mills, izvršni direktor konsultantske kompanije KatarEnerdži iz Dubaija, objasnio je za CNN da su kvote OPEK-a nedavno ograničavale UAE na 3,2 miliona barela dnevno, dok stvarni kapacitet zemlje iznosi gotovo 5 miliona barela dnevno.

Kakav će biti uticaj na tržišta?

Posljedice povećane proizvodnje nafte iz UAE-a na globalna energetska tržišta kratkoročno će verovatno biti ograničene, s obzirom na to da je Ormuski moreuz i dalje uglavnom zatvoren. Kroz taj moreuz u normalnim okolnostima prolazi veliki deo nafte i prirodnog gasa koje izvoze zalivski proizvođači.

“Ipak, to sugeriše da će globalne zalihe biti veće nego što bi inače bile jednom kada se Ormuski moreuz ponovo otvori“, napisao je u belešci Dejvid Oksli, glavni ekonomista za klimu i sirovine u konsultantskoj kompaniji Kapital Ekonomiks.

“Šira slika je da UAE jedva čeka da ispumpava više nafte”, dodao je, ističući da je zemlja poslednjih godina značajno ulagala u proširenje proizvodnih kapaciteta.

Fokus na nacionalne interese

U izjavi na platformi X, ministar energetike UAE-a Suhail Al Mazrouie rekao je da odluka odražava “dugoročne tržišne osnove”.

“Ostajemo posvećeni energetskoj bezbjednosti, obezbeđujući pouzdano, odgovorno i niskougljenično snabdjevanje, istovremeno podržavajući stabilna globalna tržišta”, dodao je.

Prema podacima samog OPEK-a, članice zajedno čine nešto više od trećine svjetske proizvodnje sirove nafte i 79% ukupnih dokazanih rezervi.

Robert Mogielnicki, direktor konsultantske kompanije Polisfer Advajzori sa sedištem u Parizu, smatra da ova objava odražava “pojačan fokus na nacionalne interese” među zalivskim zemljama.

“Ova odluka pripremala se neko vreme, ali dolazi u ključnom trenutku za Bliski istok i sam OPEK”, izjavio je za CNN.