Connect with us

Društvo

ZAŠTO BANKE U RS imaju veću kamatnu stopu od ISTIH BANAKA iz FBiH?

Analiza kamatnih stopa u BiH je ukazala na priličnu razliku u kamatnim stopama između banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj i istih banaka sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Na temelju statističkih podataka sačinjenih od strane Agencije za bankarstvo Republike Srpske, zaključeno je da banke sa sjedištem u Republici Srpskoj imaju veće efektivnu kamatnu stopu (EKS) od organizacionih djelova banaka koje posluju u Republici Srpskoj, a koje imaju sjedište u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Razlika između prosječne efektivna kamatne stope na ukupne kredite banaka iz RS je značajna – 6,9% u Srpskoj u odnosu na 4,3% u FBiH.

Na prvi pogled ovo je čudna pojava u zemlji koja ima jedinstveno bankarsko tržište i jedinstvenu monetarnu politiku, kao i istovjetnu fiskalnu politiku u djelu indirektnih poreza, piše u svom, tekstu portal Bife.ba koji se bavi analizama fenomena finansijskih tržišta u BiH.

“Faktori koji utiču na efektivnu kamatnu stopu se između banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj i sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine značajno razlikuju. Troškovi “proizvodnje” kredita u Republici Srpskoj su, posmatrano iz ugla kamatne stope koja se obračunava na oročene depozite, a iz kojih se finansira jedan dio kreditne aktivnosti, veći u bankama sa sjedištem u Republici Srpskoj nego u bankama sa sjedištem u Federaciji BiH, pa zato organizacioni djelovi banaka iz Federacije BiH mogu sebi priuštiti nižu kamatnu stopu na kredite”, navodi se u analizi.

Banke u RS plaćaju za oko 0,5 procentnih poena višu kamatnu stopu na oročene depozite nego federalne banke. Takođe, banke u Republici Srpskoj imaju nepovoljniju strukturu aktive od banaka sa sjedištem u Federaciji BiH i taj nedostatak pokušavaju prevazići višim kamatnim stopama na kredite.

“Skoro 18% svoje aktive banke u Republici Srpskoj su skoncentrisale u vladin sektor (prosijek za BiH je 8,5%), i ovako velika koncentracija pozajmljenog novca zahtjeva od banaka da na drugim djelovima kreditnog tržišta pokušaju zaraditi više kako bi pokrile potencijalne gubitke u vladinom sektoru i nadoknadile trajnu imobilizaciju jednog djela aktive, koja ponekad nije samo rezultat isključivo poslovnih odluka. Banke iz Republike Srpske su pod stalnom sjenom sankcija koje SAD uvode djelovima privatnog i javnog sektora Srpske i prinuđene su da zatvaraju račune čak i onim firmama kojima su pozajmile novac, čineći sebi direktnu štetu, što kreditno tržište u Republici Srpskoj čini bitno drugačijim od onoga u drugome entitetu i zahtjeva kompenzaciju za preuzeti viši rizik u obliku više kamatne stope”, analizira “Bife”.

Pojašnjeno je i da su visokoakumulativne djelatnosti poput uvoza, turizma i namjenske industrije najvećim dijelom skoncentrisane u Federaciji Bosne i Hercegovine, a ovi sektori i rade preko banaka u ovome entitetu, pa bankama u Republici Srpskoj u prosjeku ponovo pripadaju rizičniji klijenti, kojima se mora zaračunati viša kamatna stopa na kredite.

“Viša kamatna stopa, posebno na kredite stanovništvu, proizilazi i iz stalnih nedoumica u izvršenju budžeta i u prosjeku komotnijeg odnosa prema finansijskoj disciplini u Republici Srpskoj, a to sve nisu karakteristike tržišta kredita stanovništvu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Preko banaka u Federaciji se zbog njihove veličine koja ih čini sigurnijim i zato privlačnijim za klijente, odvija oko četiri petine ukupnog unutrašnjeg međubankarskog platnog prometa, a to uskraćivanje jednog djela prihoda bankama u Republici Srpskoj nalaže pronalaženje dodatnih izvora prihoda, što one i čine na kreditnom tržištu”, dodaje se u analizi.

Naglašeno je da najvažnija determinanta visine kamatne stope proizilazi iz razlika u vlasničkoj strukturi; u Republici Srpskoj posluje samo dvije bankarske grupacije (NLB i Unicredit) koje mogu obezbjediti u svakom trenutku preko svojih vlasnika u evrozoni kredite za likvidnost, dok u Federaciji sa osloncem na evrozonu posluju Intesa, Raiffeisen, NLB i Unicredit, a ova zadnja radi u Federaciji u mnogo većem kapacitetu nego u Republici Srpskoj.

“U prosjeku veće banke u Federaciji, koje uz to bez problema mogu obezbijediti izvore finansiranja od svojih vlasnika iz evrozone, u većoj mjeri privlače štediše i ostale deponente, jer im njihova veličina i imidž evropskih banaka ulijevaju više povjerenja. Veličina banke kao razlog privlačenja jeftinih depozita nije u tolikoj mjeri zastupljen u Srpskoj, pa bi jedna od alternativnih strategija akvizicije depozita i snižavanja cijene bankarskih izvora finansiranja mogla biti diverzifikacija vlasničke strukture u bankama u Srpskoj. Druge strategije smanjenja EKS u Republici Srpskoj naravno podrazumjevaju bolju budžetsku politiku, prestanak režima sankcija i povećanje učešća u unutrašnjem međubankarskom platnom prometu, te razvoj najakumulativnijih privrednih djelatnosti u Srpskoj”, zaključeno je u analizi.

Related Topics:

Društvo

KO OVDJE KOGA PRAVI LUDIM?! Odveo “Saničane” u propast, pa se naprasno sjetio da ima milione za ulaganje!

Prnjavorski biznismen i bivši većinski vlasnik ribnjaka Saničani u stečaju Radojica Ratkovac ponudio je da investira u ovo preduzeće na način da u stopostotnom iznosu namiri sve povjerioce, da isplati troškove stečajnog postupka, da zatvori stečaj i da do 2030. investira deset miliona maraka u nastavak proizvodnje te da nastavi proizvodnju najmanje deset godina.

Tu ponudu Skupština povjerilaca danas je odbacila iz razloga jer je Ratkovac kao bivši vlasnik sa 52 odsto udjela ribnjak Saničani odveo u milionsku dubiozu i propast.

“Ono što je izazvalo veliki problem jeste što je njegovo samo izlaganje imalo elemente pritiska gdje je jasno navedeno da ako neko danas ne podrži tu njegovu ponudu da čini krivično djelo. Ne vidim sa koje strane neko čini krivično djelo, svaki povjerilac ima pravo da slobodno glasa, odnosno da cijeni da li je ta ponuda dobra ili nije. Nažalost istorijat poslovanja od njegovog preuzimanja do otvaranja stečaja nama nije dao osnov da to podržim”- rekao je Vladimir Radulović punomoćnik JU ,,Vode Srpske,, nakon današnje sjednice Skupštine povjerilaca.

Vojo Pavičić stečajni upravnik ribnjaka ,,Saničani,, objašnjava da Zakon o obligacionim odnosima dozvoljava ustupanje potraživanja.

“On je mogao mimo stečajnog postupka da izmiri svoje obaveza sa povjeriocima pojedinačno i na osnovu toga ima veći broj glasova u Skupštini .To nije uradio, zbog čega, ne znam, ali povjerioci čekaju od 2016 godine i ranije. To je vjerovatno bio razlog zbog čega nisu priostali na njegovu ponudu”- istakao je Pavičić.

Skupštini povjerilaca su prisustvovali povjerioci čija su ukupna potraživanja 1.459.118 maraka.

U nastavku stečajnog postupka pred Okružnim privrednim Sudom za četvrtak prvog oktobra zakazana je nova Skupština povjerilaca koja će razmatrati Plan reorganizacije ribnjaka.

“Posle toga ako povjerioci prihvate Plan reorganizacije ide se u sledeći korak. Sud će provjeriti ispunjenost uslova, napraviti ročište na kojem će saslušati Odbor povjerilaca stečajnog dužnika i stečajnog upravnika te nakon toga donijeti rješenje o potvrdi ili odbijanju stečajnog plana. Sama činjenica je ako skupština prihvati plan ne mora značiti da će Sud potvrditi”- pojasnio je Pavičić.

Stečaj u ribnjaku Saničani otvoren je početkom 2021. godine, a račun preduzeća bio je blokiran od 2016. godine.

Vlada Republike Srpske je u maju ove godine obezbijedila 3,8 miliona KM za namirenje obaveza i realizaciju plana reorganizacije. Ostaje da se vidi da li će to biti dovoljno da Sud prihvati taj Plan.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Društvo

VAŽNA VIJEST ZA SVE VOZAČE U BiH! Papirne saobraćajne odlaze u istoriju, pogledajte prijedlog novih dokumenata!

Građane Bosne i Hercegovine u narednom periodu očekuju krupne promjene u oblasti registracije vozila, saobraćajnih dokumenata, uvoza automobila te obuke i polaganja vozačkih ispita.

Ministar komunikacija i saobraćaja BiH Edin Forto predstavio je ranije niz izmjena podzakonskih akata koji proizlaze iz Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima.

Najnaglašenija novost za sve vozače jeste ukidanje dosadašnje papirne saobraćajne dozvole koja je zahtijevala godišnje ovjeravanje i pečatiranje na šalterima. Nju će zamijeniti trajna plastična kartica izrađena od polikarbonata, dimenzija i izgleda identičnih ličnoj karti ili vozačkoj dozvoli, a proizvodiće je IDDEEA. Prema prijedlogu izgleda nove “Potvrde o registrovanju vozila”, kartica sa prednje i zadnje strane sadrži niz savremenih sigurnosnih i tehničkih karakteristika:

– Integrisani čip i kontaktles (bežična) tehnologija za brzi očitavanje podataka.

– Zaštitni elementi: Hologram sa državnim simbolima, UV zaštita, mikrotekst, taktilni elementi i laserska gravura – QR kod na poleđini za dodatnu provjeru autentičnosti i brz pristup podacima. Prilikom godišnjeg produženja registracije podaci će se ažurirati isključivo u elektronskom sistemu, bez potrebe da građani karticu nose na šalter radi fizičkog pečatiranja. Nova kartica mijenjaće se samo u slučaju promjene vlasnika vozila, piše Klix.

Pored toga, vlasnička knjižica se u potpunosti ukida, a vlasništvo nad vozilom ubuduće će se dokazivati posebnom potvrdom koju izdaje MUP.

Proces registracije biće znatno pojednostavljen jer građani više neće morati fizički prilagati dokaz o plaćenom tehničkom pregledu niti polisu osiguranja. MUP i nadležne institucije sve ove podatke provjeravaće automatski kroz zajednički digitalni sistem.

Takođe se ukida obaveza donošenja originalnih carinskih deklaracija, inostranih računa i njihovih prijevoda prilikom dokazivanja porijekla vozila kupljenog od ovlaštenog distributera.

Plave i crvene naljepnice s QR kodom i čipom

Mijenja se i koncept registracijskih naljepnica, čija cijena ostaje nepromijenjena – 5 KM:

– Plave naljepnice biće namijenjene vozilima u vlasništvu fizičkih lica i privatnih kompanija

– Crvene naljepnice nosiće službena vozila koja se finansiraju iz budžeta u BiH

Skeniranjem QR koda na crvenoj naljepnici građani će moći provjeriti kojoj tačno instituciji, opštini, kantonu ili entitetu pripada određeno službeno vozilo. Naljepnice će sadržavati i RFID (radiofrekvencijski) čip, koji je predviđen za buduće digitalne usluge poput automatske naplate putarina ili parkinga.

Primjena novog sistema kartica i naljepnica planirana je od 1. januara 2028. godine.

Nastavi čitati

Društvo

„KLJUČ U BRAVU I IDEMO SVI KUĆI!“ Oštro upozorenje iz Željeznica RS “Niko nije lud da radi džabe!”

Željezničari u Srpskoj sutra očekuju isplatu avgustovske plate, ali iz sindikata upozoravaju da bi to mogla biti posljednja dobra vijest i da je nakon izbora teško očekivati redovnu isplatu zarada bez pritisaka i štrajkova.

Upozorio je na to Dragan Peulić, predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno transportne djelatnosti u Željeznicama RS.

Istina, Peulić nije spominjao izbore, ali kontekst je jasan. – Nadam da griješim, ali smatram da je ovo možda jedna od posljednjih plata koja će biti isplaćena bez ozbiljne sindikalne borbe, štrajka ili obustave rada – poručio je Peulić.

On je upozorio da radnici Željeznica Republike Srpske iz dana u dan svjedoče sve težoj situaciji u ovom javnom preduzeću.

– Posebno zabrinjava činjenica da nam izvršno osoblje odlazi gotovo svakodnevno, a novih radnika nema dovoljno. Nadam se da će ova situacija konačno probuditi i ono malo radničke solidarnosti što je ostalo – upozorio je Peulić.

On je poručio da plata nije milostinja, nego osnovno radničko pravo.

– Redovna isplata zarade, uplata doprinosa i obezbijeđeni uslovi za rad moraju biti osnov, a ne predmet stalne neizvjesnosti. Sindikat će nastaviti da se bori za prava radnika, ali bez zajedničkog stava i podrške radnika, nijedna sindikalna borba ne može dati puni rezultat – rekao je Peulić i poručio da radnici samo zajedno mogu sačuvati i Željeznice RS i svoja radna mjesta.

Predsjednik Sindikata mašinovođa Simo Cvjetković kaže da nije baba Vanga I da ne zna da li će plate ubuduće kasniti, ili će biti isplaćene na vrijeme.

– Ono što pouzdano znam je da bez plata neće biti rada. Ako plata zakasni, mi stupamo u štrajk. Ako ne može drugačije, ključ u bravu i ajmo svi kući. Kažu nam, nema posla. Ako nema posla i plata za nas radnike, onda nema ni za direktore i onda nam ne treba ni Uprava ŽRS, ni Ministarstvo saobraćaja, Šza će nam ministarstvo, ako saobraćaja nema – kaže Cvjetković za Srpskainfo.

On ističe da je ogromna većina radnika spreman da stupi u štrajk, ako plata ne bude isplaćena u zakonskom roku. Nije niko lud da radi džabe. Ako ima takvih, ako ima patriota koji bi radili bez plate, nek slobodno dođu kod mene kući, ima posla preko glave – kaže Simo Cvjetković.

Iz Uprave Željenica RS za sada nema reakcija na istupe sindikalaca.

Direktor ŽRS Dragan Zelenković nije odgovorio na poruke novinarke Srpskainfo.

Nastavi čitati

Aktuelno