Connect with us

Svijet

Šta je “PLAN POBJEDE” koji Zelenski nosi u SAD? Predstaviće ga TRAMPU I BAJDENU

Zelenski će predstaviti ovaj plan predsjedniku Džozefu Bajdenu, kao i potencijalnim naslednicima, Kamali Haris i Donaldu Trampu, a plan pobjede ima za cilj da utiče na politiku Bijele kuće prema ratu u Ukrajini

Predsjednik Ukrajine, Vladimir Zelenski, ove nedjelje putuje u Sjedinjene Američke Države kako bi svom najbližem savezniku predstavio “plan pobjede”, u pokušaju da utiče na politiku Bijele kuće prema ratu u Ukrajini.

Ukrajinski lider je izjavio da želi iznijeti ovaj plan predsjedniku Džozefu Bajdenu, kao i potencijalnim nasljednicima, Kamali Haris i Donaldu Trampu, a posjeta uključuje i njegovo obraćanje Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u utorak.

Zelenski je naglasio da bi, ako Zapad podrži ovaj plan, on imao dalekosežne posljedice po Moskvu, uključujući psihološki efekat koji bi mogao prisiliti ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat diplomatskim putem.

“Plan pobjede predviđa brze i konkretne korake naših strateških partnera, od sada pa do kraja decembra”, rekao je Zelenski novinarima u petak i dodao je da bi ovaj plan trebalo da posluži kao “most” prema drugom ukrajinskom samitu o miru, koji Kijev planira da održi s namjerom da na njega pozove i Rusiju krajem ove godine.

Zelenski je jasno poručio da mir nema alternativu, te da ne dolazi u obzir zamrzavanje rata ili bilo kakve manipulacije koje bi jednostavno odložile rusku agresiju za kasniju fazu. Ipak, dvije strane su još daleko jedna od druge. Zelenski želi da Ukrajina postane članica NATO i Evropske unije, te da Rusija bude protjerana sa teritorije Ukrajine, iako smatra da se ovaj cilj može postići diplomatskim sredstvima.

Putin, s druge strane, tvrdi da bi mirovni pregovori mogli početi samo ako Kijev odustane od istočnih i južnih delova Ukrajine i svog plana za članstvo u NATO.

Posjeta Voldomira Zelenskog dolazi u kritičnom trenutku za Ukrajinu. Eventualna pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima 5. novembra mogla bi dovesti do promjene politike Vashingtona prema Ukrajini, koja se uveliko oslanja na američku vojnu i finansijsku podršku. Tokom jedne TV debate, Tramp je izjavio da bi pokušao okončati rat prije nego što preuzme dužnost, ukoliko pobijedi. Kamala Haris je tada optužila Trampa da traži brzu i bezuslovnu kapitulaciju Kijeva.

Kako se izbori približavaju, Kijev je pokazao snagu, brzo zauzevši teritoriju u visokorizičnom napadu u ruskoj regiji Kursk 6. avgusta, promovišući nova oružja, uključujući “raketu dron” i balističko oružje, te pokrećući značajne napade dronovima.

Jedan od napada izazvao je ogromnu eksploziju u skladištu municije u ruskoj regiji Tver prošle srijede. Rusija je povećala napade dronovima i raketama i naredila povećanje brojčanog stanja svoje vojske, promijenila nuklearnu doktrinu i pojačala ofanzivu na istoku.

Džejk Sallivan, američki savetnik za nacionalnu sigurnost, izjavio je da je Bajden spreman na razgovore sa Zelenskim o “sveobuhvatnoj strategiji za uspjeh u ovom ratu” protiv Rusije.

Zelenski je rekao da se njegov plan sastoji od nekoliko ključnih tačaka i da “sve ove tačke zavise od Bajdenove, ne od Putinove odluke”.

Oleksandr Kovalenko, ukrajinski vojni analitičar, smatra da bi Zelenski mogao tražiti dugoročne garancije pomoći do 2025. godine i tražiti neku vrstu deklaracije o kontinuitetu podrške nakon Bajdena.

“Ovo će biti veoma važan trenutak. Možda će na neki način biti ključni politički i vojno-politički trenutak”, rekao je.

Zelenski će gotovo sigurno ponoviti svoj poziv Bajdenu da odobri udare na ciljeve unutar Rusije, potez koji bi, prema Moskvi, učinio NATO članice direktnim učesnicima u ratu i izazvao reakciju.

Ukrajina želi da udari vojne objekte do 300 kilometara unutar Rusije, poput aerodroma na kojima su stacionirani helikopteri i avioni koji ispaljuju navođene bombe. Vašington ne smatra da bi ublažavanje tih ograničenja značajno promijenilo situaciju na frontu. Rusija, koja kontroliše 18 posto ukrajinske teritorije, vodi ofanzivu od prošlog oktobra i u avgustu je zabilježila najbrže napredovanje u posljednjim mjesecima. Ukrajinski upad u Kursk mogao bi da posluži kao pregovarački adut ili osiguranje protiv bilo kakvog spoljnog pritiska da se rat zamrzne na trenutnim linijama.

U međuvremenu, Rusija napreduje prema transportnom čvorištu Pokrovsk. Njegovo zauzimanje moglo bi izazvati haos u ukrajinskoj logistici i otvoriti nove linije napada. Kovalenko smatra da Rusija vjerovatno želi da zauzme Pokrovsk do kraja godine, što bi im omogućilo da ojačaju pritisak na informacijskom frontu kako bi podstakli misli o mirovnim pregovorima pod njihovim uslovima.

Ukrajina se nada da će kasnije ove godine unaprijediti plan za mir na drugom međunarodnom samitu I poručuje da će, na zahtjev drugih učesnika, pozvati i Rusiju.

Prvi samit u Švajcarskoj je namjerno izostavio Moskvu u junu, a preskočili su ga Kina i veći dio Globalnog juga. Zelenski tvrdi da je njegova inicijativa za samit jedini održivi format za mir, pa je ovog mjeseca oštro osudio kinesko-brazilski prijedlog kao “destruktivan”, jer predlaže “deeskalaciju situacije” i nastavak direktnog dijaloga bez zahtjeva da se Rusija povuče.

Najteža zima od početka rata
Ukrajina se suočava s najtežom zimom u ovom ratu, koji traje već dvije i po godine, nakon što su ruski napadi oštetili veliki dio energetskih kapaciteta. Vlada se takođe suočava s rastućim ekonomskim izazovima i planira prva povećanja poreza, u ratnom periodu, kako bi pokrila manjak od oko 12,2 milijarde dolara za vojsku ove godine.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je u maju ove godine, oko 32 posto Ukrajinaca bilo otvoreno za određene teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat, u odnosu na 10 posto u maju 2022. godine, rekao je Anton Hrushetski, izvršni direktor kijevske agencije za ispitivanje javnog mnjenja KIIS.

Međutim, većina njih je zamišljala dogovor koji bi samo odgodio oslobađanje teritorija, a ne da ga trajno preda.

Ključni zahtjev za bilo koji mirovni sporazum su čvrste sigurnosne garancije, poput članstva u NATO. Uprkos negativnim trendovima, Ukrajinci su i dalje dovoljno optimistični i vjeruju u bolju budućnost i nadaju se da će ta budućnost biti u Evropskoj uniji i uz konačno adekvatne sigurnosne garancije”, dodao je Hrushetski.

Related Topics:

Svijet

PUTIN ODGOVORIO ZELENSKOM: “To je najava državnog terorizma, sa teroristima se ne pregovara”

Putin poručio da sa teroristima nema pregovora nakon što je Zelenski najavio da rusko nebo postaje opasno za letove.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je zatvaranje ruskog vazdušnog prostora, koji će zbog ukrajinskih dronova biti sve opasniji, a ova izjava nije se svidjela njegovom ruskom kolegi, Vladimiru Putinu.

Putin je ovu poruku nazvao “najavom državnog terorizma” i poručio da će Rusija odgovoriti ako napadi dovedu do tragedija povezanih sa civilnim vazduhoplovstvom.

“Nisam čuo takve izjave, ali ako je to izgovoreno naglas, onda je to jednostavno najava državnog terorizma“, rekao je Putin i izjavu Zelenskog povezao sa pregovorima o završetku rata:

“Skrećem pažnju na to da oni od nas traže nastavak pregovora, traže lične sastanke. Sa teroristima se ne pregovara. To je prvo. A drugo, ako se, ne daj Bože, takve tragedije budu događale, pronaći ćemo čime da odgovorimo. Neka niko u to ne sumnja”, rekao je Putin.

Šta je zapravo rekao Zelenski?
Zelenski je ranije u obraćanju upozorio aviokompanije, osiguravače i druge koji koriste ruski vazdušni prostor da će ukrajinski dronovi sve češće djelovati iznad Rusije.

“Danas želimo da upozorimo svaku aviokompaniju koja koristi ruski vazdušni prostor, svakog osiguravača, sve koji još koriste ključne ruske aerodrome: rusko nebo postaje potpuno opasno”, rekao je Zelenski i naglasio da Ukrajina ne prijeti civilnim avionima:

“Ukrajina ne prijeti civilnom vazduhoplovstvu kao takvom, nijednom civilnom avionu. Jednostavno će dronova na nebu Rusije biti i to treba uzeti u obzir. Iako ruske vlasti o tome ne izvještavaju kako bi trebalo, rusko nebo će se de facto zatvarati: rat koji je pokrenula Rusija zatvara njeno nebo”.

Ukrajinski predsjednik posebno je pozvao aviokompanije koje lete prema Moskvi, Sankt Peterburgu i drugim velikim ruskim destinacijama da uzmu u obzir opasnost, jer, kako je naveo “civilnom vazduhoplovstvu nije mjesto među dronovima”.

Predsjednik Ukrajine je naveo i da će ruski vazdušni prostor sve više biti područje djelovanja ukrajinskih dronova i projektila te je to opisao kao dio ukrajinskog prava na samoodbranu. Kazao je da Ukrajina napada ruske vojne ciljeve i dijelove privrede koji, prema Kijevu, služe ruskim ratnim naporima.

Dio stranih kompanija i dalje leti iznad Rusije
Evropske i američke aviokompanije uglavnom ne koriste ruski vazdušni prostor zbog rata, ali preko Rusije i dalje lete kompanije iz niza drugih država, među kojima su Kina, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Otkako je počeo rat, čak su oborena i dva civilna aviona, nakon pogrešne identifikacije.

Putin najavio masovne napade na ukrajinsku energetiku
Takođe, ruski predsjednik je naveo da je ruska vojska dobila uputstva za pripremu masovnih napada na ukrajinske energetske objekte, a kako je istakao, riječ je o odgovoru na ukrajinske napade na rusku energetsku infrastrukturu i rafinerije.

“Ruskim oružanim snagama data su uputstva za pripremu i izvođenje masovnih udara po energetskim objektima Ukrajine. Oni udaraju po našima – dobiće odgovor”, rekao je Putin.

Reuters navodi da je Putin priznao da su ukrajinski napadi dronovima nanijeli stvarnu štetu ruskim rafinerijama.

Nastavi čitati

Svijet

IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?

U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.

Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.

Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.

Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu.  Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.

Koje su stranke opozicije?

Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.

Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.

Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.

Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.

Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP
Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.

Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.

Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.

Putin o izborima

Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.

“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP
Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.

Fokus na državu i ekonomiju

Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.

“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.

Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.

111 miliona birača

Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.

Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.

Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.

Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.

Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.

Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Aktuelno