Connect with us

Svijet

Šta je “PLAN POBJEDE” koji Zelenski nosi u SAD? Predstaviće ga TRAMPU I BAJDENU

Zelenski će predstaviti ovaj plan predsjedniku Džozefu Bajdenu, kao i potencijalnim naslednicima, Kamali Haris i Donaldu Trampu, a plan pobjede ima za cilj da utiče na politiku Bijele kuće prema ratu u Ukrajini

Predsjednik Ukrajine, Vladimir Zelenski, ove nedjelje putuje u Sjedinjene Američke Države kako bi svom najbližem savezniku predstavio “plan pobjede”, u pokušaju da utiče na politiku Bijele kuće prema ratu u Ukrajini.

Ukrajinski lider je izjavio da želi iznijeti ovaj plan predsjedniku Džozefu Bajdenu, kao i potencijalnim nasljednicima, Kamali Haris i Donaldu Trampu, a posjeta uključuje i njegovo obraćanje Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u utorak.

Zelenski je naglasio da bi, ako Zapad podrži ovaj plan, on imao dalekosežne posljedice po Moskvu, uključujući psihološki efekat koji bi mogao prisiliti ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat diplomatskim putem.

“Plan pobjede predviđa brze i konkretne korake naših strateških partnera, od sada pa do kraja decembra”, rekao je Zelenski novinarima u petak i dodao je da bi ovaj plan trebalo da posluži kao “most” prema drugom ukrajinskom samitu o miru, koji Kijev planira da održi s namjerom da na njega pozove i Rusiju krajem ove godine.

Zelenski je jasno poručio da mir nema alternativu, te da ne dolazi u obzir zamrzavanje rata ili bilo kakve manipulacije koje bi jednostavno odložile rusku agresiju za kasniju fazu. Ipak, dvije strane su još daleko jedna od druge. Zelenski želi da Ukrajina postane članica NATO i Evropske unije, te da Rusija bude protjerana sa teritorije Ukrajine, iako smatra da se ovaj cilj može postići diplomatskim sredstvima.

Putin, s druge strane, tvrdi da bi mirovni pregovori mogli početi samo ako Kijev odustane od istočnih i južnih delova Ukrajine i svog plana za članstvo u NATO.

Posjeta Voldomira Zelenskog dolazi u kritičnom trenutku za Ukrajinu. Eventualna pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima 5. novembra mogla bi dovesti do promjene politike Vashingtona prema Ukrajini, koja se uveliko oslanja na američku vojnu i finansijsku podršku. Tokom jedne TV debate, Tramp je izjavio da bi pokušao okončati rat prije nego što preuzme dužnost, ukoliko pobijedi. Kamala Haris je tada optužila Trampa da traži brzu i bezuslovnu kapitulaciju Kijeva.

Kako se izbori približavaju, Kijev je pokazao snagu, brzo zauzevši teritoriju u visokorizičnom napadu u ruskoj regiji Kursk 6. avgusta, promovišući nova oružja, uključujući “raketu dron” i balističko oružje, te pokrećući značajne napade dronovima.

Jedan od napada izazvao je ogromnu eksploziju u skladištu municije u ruskoj regiji Tver prošle srijede. Rusija je povećala napade dronovima i raketama i naredila povećanje brojčanog stanja svoje vojske, promijenila nuklearnu doktrinu i pojačala ofanzivu na istoku.

Džejk Sallivan, američki savetnik za nacionalnu sigurnost, izjavio je da je Bajden spreman na razgovore sa Zelenskim o “sveobuhvatnoj strategiji za uspjeh u ovom ratu” protiv Rusije.

Zelenski je rekao da se njegov plan sastoji od nekoliko ključnih tačaka i da “sve ove tačke zavise od Bajdenove, ne od Putinove odluke”.

Oleksandr Kovalenko, ukrajinski vojni analitičar, smatra da bi Zelenski mogao tražiti dugoročne garancije pomoći do 2025. godine i tražiti neku vrstu deklaracije o kontinuitetu podrške nakon Bajdena.

“Ovo će biti veoma važan trenutak. Možda će na neki način biti ključni politički i vojno-politički trenutak”, rekao je.

Zelenski će gotovo sigurno ponoviti svoj poziv Bajdenu da odobri udare na ciljeve unutar Rusije, potez koji bi, prema Moskvi, učinio NATO članice direktnim učesnicima u ratu i izazvao reakciju.

Ukrajina želi da udari vojne objekte do 300 kilometara unutar Rusije, poput aerodroma na kojima su stacionirani helikopteri i avioni koji ispaljuju navođene bombe. Vašington ne smatra da bi ublažavanje tih ograničenja značajno promijenilo situaciju na frontu. Rusija, koja kontroliše 18 posto ukrajinske teritorije, vodi ofanzivu od prošlog oktobra i u avgustu je zabilježila najbrže napredovanje u posljednjim mjesecima. Ukrajinski upad u Kursk mogao bi da posluži kao pregovarački adut ili osiguranje protiv bilo kakvog spoljnog pritiska da se rat zamrzne na trenutnim linijama.

U međuvremenu, Rusija napreduje prema transportnom čvorištu Pokrovsk. Njegovo zauzimanje moglo bi izazvati haos u ukrajinskoj logistici i otvoriti nove linije napada. Kovalenko smatra da Rusija vjerovatno želi da zauzme Pokrovsk do kraja godine, što bi im omogućilo da ojačaju pritisak na informacijskom frontu kako bi podstakli misli o mirovnim pregovorima pod njihovim uslovima.

Ukrajina se nada da će kasnije ove godine unaprijediti plan za mir na drugom međunarodnom samitu I poručuje da će, na zahtjev drugih učesnika, pozvati i Rusiju.

Prvi samit u Švajcarskoj je namjerno izostavio Moskvu u junu, a preskočili su ga Kina i veći dio Globalnog juga. Zelenski tvrdi da je njegova inicijativa za samit jedini održivi format za mir, pa je ovog mjeseca oštro osudio kinesko-brazilski prijedlog kao “destruktivan”, jer predlaže “deeskalaciju situacije” i nastavak direktnog dijaloga bez zahtjeva da se Rusija povuče.

Najteža zima od početka rata
Ukrajina se suočava s najtežom zimom u ovom ratu, koji traje već dvije i po godine, nakon što su ruski napadi oštetili veliki dio energetskih kapaciteta. Vlada se takođe suočava s rastućim ekonomskim izazovima i planira prva povećanja poreza, u ratnom periodu, kako bi pokrila manjak od oko 12,2 milijarde dolara za vojsku ove godine.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je u maju ove godine, oko 32 posto Ukrajinaca bilo otvoreno za određene teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat, u odnosu na 10 posto u maju 2022. godine, rekao je Anton Hrushetski, izvršni direktor kijevske agencije za ispitivanje javnog mnjenja KIIS.

Međutim, većina njih je zamišljala dogovor koji bi samo odgodio oslobađanje teritorija, a ne da ga trajno preda.

Ključni zahtjev za bilo koji mirovni sporazum su čvrste sigurnosne garancije, poput članstva u NATO. Uprkos negativnim trendovima, Ukrajinci su i dalje dovoljno optimistični i vjeruju u bolju budućnost i nadaju se da će ta budućnost biti u Evropskoj uniji i uz konačno adekvatne sigurnosne garancije”, dodao je Hrushetski.

Related Topics:

Svijet

HRANA U FRANCUSKOJ SVE SKUPLJA! Postaje simbol društvene podjele

Tržište hrane u Francuskoj pod sve većim je pritiskom zbog rasta cijena, što, kako pokazuje danas objavljena studija instituta IDDRI, ugrožava stabilan i pravedan prehrambeni sistem u zemlji.

Takva struktura tržišta, zajedno sa trajnim rastom cijena, produbljuje jaz između bogatih i siromašnijih domaćinstava.

Rast cijena hrane i faktori koji ga pokreću

Prema IDDRI, cijene hrane u Francuskoj nastaviće da rastu pod uticajem faktora kao što su klimatske promjene, troškovi energije i česte zdravstvene krize u stočarstvu.

Studija pokazuje da je prosječan godišnji rast cijena hrane u periodu 2020–2024. dostigao šest odsto, dok je u ranijim periodima bio manji od dva odsto. U 2023. godini cijene hrane u Francuskoj bile su za 10 odsto veće od evropskog prosjeka.

Uticaj na domaćinstva i porodične budžete

Sve veća nesigurnost u snabdijevanju i rast siromaštva dodatno opterećuju porodične budžete i izdatke za hranu, navodi institut.

Slične promjene beleže se i u drugim zemljama Evropske unije. “Visoki troškovi života i dalje pogađaju domaćinstva, a cijene hrane nastavljaju da rastu širom Evrope”, upozorava predstavnik Evropske organizacije potrošača (BEUC) Samuele Tonelo.

Da bi se ublažio pritisak na domaćinstva, IDDRI predlaže politike koje podstiču zdraviju i održiviju ishranu, uz posebnu podršku najugroženijima.

Na nivou Evropske unije, Tonelo smatra da su potrebne sistemske promjene, uključujući i duboku reformu Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP OBEĆAVA! “2.000 dolara za većinu građana SAD”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je kako želi da većini Amerikanaca isplati 2.000 dolara finansiranih od carina, čime nastoji da odbrani jedan ključnih stubova politike njegove administracije.
Tramp je svoju carinsku politiku hvalio kao pomoć Sjedinjenim Američkim Državama u prikupljanju novih prihoda, što je, kako je rekao, podstaklo rekordna ulaganja u domaću proizvodnju.

– Dividenda od najmanje 2.000 dolara po osobi (ne računajući ljude sa visokim prihodima) biće isplaćena svima – napisao je Tramp u nedjelju u objavi na svojoj mreži Truth Social.

Predsjednik nije pružio dodatne detalje o tome kako će se takvi povraćaji isplaćivati Amerikancima.

Tramp je ranije pokrenuo ideju o carinskim povraćajima za pojedince, a u julu je rekao da njegova administracija razmatra davanje Amerikancima malog povraćaja na osnovu milijardi koje je savezna vlada prikupila od carinskih prihoda otkako je stupio na dužnost.

Predsjednikov prijedlog dolazi u trenutku kada se ključni dio njegove carinske politike nalazi pred Vrhovnim sudom SAD, navodi Rojters.

Neke od sudija pomenutog suda prošle nedjelje su djelovale skeptično prema Trampovoj upotrebi Zakona o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA) iz 1977. godine za donošenje širokog spektra uvoznih carina, dodaje agencija.

(Blic)

Nastavi čitati

Svijet

OPASNE IZJAVE FRANCUSKOG GENERALA: Pripreme za mogući rat sa Rusijom

Načelnik Generalštaba francuskih oružanih snaga, general vazduhoplovstva Fabijen Mandon izjavio je danas da je u toku priprema pripadnika oružanih snaga te zemlje za moguć rat sa Rusijom.

General Mandon je, podsjetio, o tome govorio i u obraćanju pred poslanicima u parlamentu Francuske, kada je upozorio da vojska mora da bude spremna za mogući sukob sa Rusijom u roku od tri ili četiri godine.

Mandon je u intervjuu za Kvest Frans rekao da ga je predsjednik Francuske Emanuel Makron zamolio da predloži opcije kako bi se osigurala kontinuirana zaštita francuskog naroda i interesa te zemlje, o čemu je govorio i u svom obraćanju poslanicima u Odboru za odbranu francuskog parlamenta 22. oktobra.

“Podijelio sam svoja zapažanja sa narodnim predstavnicima kako bismo predvidjeli (događaje) i donijeli ispravne odluke. Vidim evoluciju Rusije – 2008. godine je napala Gruziju, 2014. godine je anektirala Krim, 2022. godine je to bila Ukrajina. Rusija smatra Evropu slabom. Znam da se vojno reorganizuje kako bi bila sposobna da se angažuje u borbi protiv zemalja NATO. Moramo se pripremiti za to”, kazao je Mandon.

Na pitanje koji dokazi ga navode na takav zaključak, Mandon je odgovorio da je to zbir različitih tragova i obavještajnih podataka.

“Ovu procjenu dijele i naši bliski saveznici. Šef njemačke obavještajne službe je nedavno o tome govorio, percepcija Njemačke je ista kao i naša, britanska takođe. Predsjednik Združenog generalštaba Sjedinjenih Američkih Država je takođe izuzetno zabrinut zbog Rusije i njenih sve bližih veza sa raznim silama – Iranom, Kinom i Sjevernom Korejom. Sjevernokorejci se bore protiv Ukrajine na našem kontinentu. Rusija je već globalizovala ukrajinski sukob”, istakao je Mandon.

On je kazao da francuske snage, u pripremama za potencijalni sukob sa Rusijom, redovno učestvuju u velikim vježbama u uslovima veoma ozbiljnih borbi sa protivnikom koji ima veliku moć, kao što je ima Rusija.

Mandon je najavio organizovanje nove vježbe naredne godine, pod nazivom “Orion 2026”, u kojoj će učestvovati oružane snage Francuske, kao i države saveznice.

General je naveo da smatra da je uključivanje cijelog francuskog društva ključno za zaštitu od agresije druge države.

“Šok ove prirode zahtijeva mnogo više od samo oružanih snaga, zahtijeva podršku cijele zemlje. Rusija je proučavala naša društva i zna da naša snaga leži u jedinstvu. Ako uspije da nas fragmentira i podijeli, može pobijediti”, ocenio je Mandon.

Kao nekoliko primjera pokušaja destabilizacije francuskog društva on je naveo lažne kovčege, koji su u junu bili postavljeni ispred Ajfelovog tornja, i svinjske glave koje su početkom septembra bile postavljene ispred više džamija u Francuskoj.

Nastavi čitati

Aktuelno