Connect with us

Svijet

Šta je “PLAN POBJEDE” koji Zelenski nosi u SAD? Predstaviće ga TRAMPU I BAJDENU

Zelenski će predstaviti ovaj plan predsjedniku Džozefu Bajdenu, kao i potencijalnim naslednicima, Kamali Haris i Donaldu Trampu, a plan pobjede ima za cilj da utiče na politiku Bijele kuće prema ratu u Ukrajini

Predsjednik Ukrajine, Vladimir Zelenski, ove nedjelje putuje u Sjedinjene Američke Države kako bi svom najbližem savezniku predstavio “plan pobjede”, u pokušaju da utiče na politiku Bijele kuće prema ratu u Ukrajini.

Ukrajinski lider je izjavio da želi iznijeti ovaj plan predsjedniku Džozefu Bajdenu, kao i potencijalnim nasljednicima, Kamali Haris i Donaldu Trampu, a posjeta uključuje i njegovo obraćanje Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u utorak.

Zelenski je naglasio da bi, ako Zapad podrži ovaj plan, on imao dalekosežne posljedice po Moskvu, uključujući psihološki efekat koji bi mogao prisiliti ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat diplomatskim putem.

“Plan pobjede predviđa brze i konkretne korake naših strateških partnera, od sada pa do kraja decembra”, rekao je Zelenski novinarima u petak i dodao je da bi ovaj plan trebalo da posluži kao “most” prema drugom ukrajinskom samitu o miru, koji Kijev planira da održi s namjerom da na njega pozove i Rusiju krajem ove godine.

Zelenski je jasno poručio da mir nema alternativu, te da ne dolazi u obzir zamrzavanje rata ili bilo kakve manipulacije koje bi jednostavno odložile rusku agresiju za kasniju fazu. Ipak, dvije strane su još daleko jedna od druge. Zelenski želi da Ukrajina postane članica NATO i Evropske unije, te da Rusija bude protjerana sa teritorije Ukrajine, iako smatra da se ovaj cilj može postići diplomatskim sredstvima.

Putin, s druge strane, tvrdi da bi mirovni pregovori mogli početi samo ako Kijev odustane od istočnih i južnih delova Ukrajine i svog plana za članstvo u NATO.

Posjeta Voldomira Zelenskog dolazi u kritičnom trenutku za Ukrajinu. Eventualna pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima 5. novembra mogla bi dovesti do promjene politike Vashingtona prema Ukrajini, koja se uveliko oslanja na američku vojnu i finansijsku podršku. Tokom jedne TV debate, Tramp je izjavio da bi pokušao okončati rat prije nego što preuzme dužnost, ukoliko pobijedi. Kamala Haris je tada optužila Trampa da traži brzu i bezuslovnu kapitulaciju Kijeva.

Kako se izbori približavaju, Kijev je pokazao snagu, brzo zauzevši teritoriju u visokorizičnom napadu u ruskoj regiji Kursk 6. avgusta, promovišući nova oružja, uključujući “raketu dron” i balističko oružje, te pokrećući značajne napade dronovima.

Jedan od napada izazvao je ogromnu eksploziju u skladištu municije u ruskoj regiji Tver prošle srijede. Rusija je povećala napade dronovima i raketama i naredila povećanje brojčanog stanja svoje vojske, promijenila nuklearnu doktrinu i pojačala ofanzivu na istoku.

Džejk Sallivan, američki savetnik za nacionalnu sigurnost, izjavio je da je Bajden spreman na razgovore sa Zelenskim o “sveobuhvatnoj strategiji za uspjeh u ovom ratu” protiv Rusije.

Zelenski je rekao da se njegov plan sastoji od nekoliko ključnih tačaka i da “sve ove tačke zavise od Bajdenove, ne od Putinove odluke”.

Oleksandr Kovalenko, ukrajinski vojni analitičar, smatra da bi Zelenski mogao tražiti dugoročne garancije pomoći do 2025. godine i tražiti neku vrstu deklaracije o kontinuitetu podrške nakon Bajdena.

“Ovo će biti veoma važan trenutak. Možda će na neki način biti ključni politički i vojno-politički trenutak”, rekao je.

Zelenski će gotovo sigurno ponoviti svoj poziv Bajdenu da odobri udare na ciljeve unutar Rusije, potez koji bi, prema Moskvi, učinio NATO članice direktnim učesnicima u ratu i izazvao reakciju.

Ukrajina želi da udari vojne objekte do 300 kilometara unutar Rusije, poput aerodroma na kojima su stacionirani helikopteri i avioni koji ispaljuju navođene bombe. Vašington ne smatra da bi ublažavanje tih ograničenja značajno promijenilo situaciju na frontu. Rusija, koja kontroliše 18 posto ukrajinske teritorije, vodi ofanzivu od prošlog oktobra i u avgustu je zabilježila najbrže napredovanje u posljednjim mjesecima. Ukrajinski upad u Kursk mogao bi da posluži kao pregovarački adut ili osiguranje protiv bilo kakvog spoljnog pritiska da se rat zamrzne na trenutnim linijama.

U međuvremenu, Rusija napreduje prema transportnom čvorištu Pokrovsk. Njegovo zauzimanje moglo bi izazvati haos u ukrajinskoj logistici i otvoriti nove linije napada. Kovalenko smatra da Rusija vjerovatno želi da zauzme Pokrovsk do kraja godine, što bi im omogućilo da ojačaju pritisak na informacijskom frontu kako bi podstakli misli o mirovnim pregovorima pod njihovim uslovima.

Ukrajina se nada da će kasnije ove godine unaprijediti plan za mir na drugom međunarodnom samitu I poručuje da će, na zahtjev drugih učesnika, pozvati i Rusiju.

Prvi samit u Švajcarskoj je namjerno izostavio Moskvu u junu, a preskočili su ga Kina i veći dio Globalnog juga. Zelenski tvrdi da je njegova inicijativa za samit jedini održivi format za mir, pa je ovog mjeseca oštro osudio kinesko-brazilski prijedlog kao “destruktivan”, jer predlaže “deeskalaciju situacije” i nastavak direktnog dijaloga bez zahtjeva da se Rusija povuče.

Najteža zima od početka rata
Ukrajina se suočava s najtežom zimom u ovom ratu, koji traje već dvije i po godine, nakon što su ruski napadi oštetili veliki dio energetskih kapaciteta. Vlada se takođe suočava s rastućim ekonomskim izazovima i planira prva povećanja poreza, u ratnom periodu, kako bi pokrila manjak od oko 12,2 milijarde dolara za vojsku ove godine.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je u maju ove godine, oko 32 posto Ukrajinaca bilo otvoreno za određene teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat, u odnosu na 10 posto u maju 2022. godine, rekao je Anton Hrushetski, izvršni direktor kijevske agencije za ispitivanje javnog mnjenja KIIS.

Međutim, većina njih je zamišljala dogovor koji bi samo odgodio oslobađanje teritorija, a ne da ga trajno preda.

Ključni zahtjev za bilo koji mirovni sporazum su čvrste sigurnosne garancije, poput članstva u NATO. Uprkos negativnim trendovima, Ukrajinci su i dalje dovoljno optimistični i vjeruju u bolju budućnost i nadaju se da će ta budućnost biti u Evropskoj uniji i uz konačno adekvatne sigurnosne garancije”, dodao je Hrushetski.

Related Topics:

Svijet

KOJE ZEMLJE EVROPE SU NAJVIŠE POGOĐENE SUŠOM? Već zabilježeno rekordno toplo proljeće

Poljoprivreda i hidroenergija bi mogle da se nađu u velikim problemima jer se suša u Evropi nastavlja. Više od 40 odsto Evrope je trenutno pogođeno nekom vrstom suše, otkrivaju najnoviji podaci.

Dijelovi jugoistočne Španije, Kipra, Grčke i područje jugoistočnog Balkana nalaze se pod najvišim stepenom “uzbune”, stoji u izvještaju Evropske opservatorije za sušu (EDO) za period od 11. do 20. maja.

Ali upozorenje na sušu je takođe na snazi u velikim dijelovima sjeverne i istočne Evrope, nakon rekordno toplog i sušnog proljeća, uzrokovanog klimatskim uslovima.

Mart je bio najtopliji u istoriji mjerenja u Evropi, a pojedine zemlje su zabilježile i najsušniji mart do sada, izvijestila je ranije evropska služba Kopernikus (C3S).

Uzbune na sušu u turističkim destinacijama
Ukupno, 1,6 odsto teritorije 27 zemalja EU (bez Madeire, Azora i Kanarskih ostrva), uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, nalazi se pod uzbunom. Prema klasifikaciji EDO, to znači da vegetacija pokazuje znakove stresa, zemljište je bez vlage, što već predstavlja upozorenje, a količina padavina je manja od uobičajene.

Situacija je posebno teška u nekim mediteranskim destinacijama popularnim među turistima, poput grčkih ostrva Santorinija i Mikonosa. Tamo se voda doprema iz Atine ili se prečišćava desalinizacijom kako bi se popunili bazeni i obezbijedili tuševi.

Prekomjerni turizam dodatno pogoršava problem.

“Turistički sektor nije održiv i nema nikakvog planiranja. To dovodi do ogromne letnje potrošnje vode”, izjavio je za Skaj njuz prof Nikitas Milopulos, stručnjak za upravljanje vodnim resursima sa Univerziteta u Tesaliji.

Međutim, dodaje, poljoprivreda je još veći potrošač vode, što je dodatno pogoršano rasipanjem i nedostatkom efikasnih politika.

Poljoprivreda u problemu
Upozorenja na sušu brzo se šire širom Ukrajine i susjednih zemalja, utičući na useve i vegetaciju, upozorava EDO.

Ukrajina je jedna od evropskih zemalja koje se najbrže zagrijavaju, sa prosjekom od 2,7°C iznad vrijednosti u odnosu na period 1951-1980 u 2023. godini. Kao veliki izvoznik žitarica, suša u Ukrajini ima ozbiljne posljedice po globalno snabdijevanje hranom. Dijelovi Poljske i Slovačke takođe se bore sa sušom.

Upozorenja na sušu prisutna su i u zapadnoj, jugoistočnoj i centralnoj Turskoj, sjevernoj i zapadnoj Siriji, Libanu, Izraelu, Palestini, dijelovima Jordana, sjevernom Iraku, Iranu i Azerbejdžanu.

U sjevernoj Africi, upozorenja su prisutna već više od godinu dana.

Prema podacima EDO, na 39,6 odsto teritorije EU i Ujedinjenog Kraljevstva izdato je upozorenje na sušu.

Taj narandžasti pojas na mapi proteže se od Irske do sjevernih padina Alpa, preko Finske, juga Rusije i Turske.

Od 11. do 20. maja temperature su bile iznad sezonskog prosjeka na sjeveru Evrope.

Osim uticaja na poljoprivredu, strahuje se za hidroenergiju. Međunarodna asocijacija za hidroenergiju saopštila je da suša i intenzivne kiše, primer “klimatskog biča”, primoravaju elektrane da rade na ivici svojih tehničkih mogućnosti.

Globalno zagrijavanje pogoršava sušu u pojedinim delovima sveta, uključujući Mediteran. Naučnici iz mreže “World Weather Attribution” utvrdili su da je velika suša iz 2022. godine bila 20 puta vjerovatnija zbog klimatskih promjena.

Za proljeće 2025. biće potrebno vrijeme da se sprovede slična analiza, ali nema sumnje da klimatske promjene pogoršavaju suše povećanjem temperatura i promjenom obrazaca padavina, smatra Andrea Toreti, koordinator evropske i globalne opservatorije za suše iz programa Kopernikus.

“Regioni koji su ranije mogli da se oslone na kiše u toplijim sezonama kako bi nadoknadili manjak vode, više ne mogu da računaju na to u istoj meri. Danas je ta ravnoteža poremećena”, rekao je Toreti za Euronews.

(EUpravo zato/Euronews)

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN TVRDI “Većina Evropljana PROTIV ubrzanog pristupa Ukrajine EU”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da većina Evropljana ne podržava ubrzan prijem Ukrajine u Evropsku uniju, kao ni slanje evropskog oružja i vojnika u rat, naglasivši da je rat između Rusije i Ukrajine postao “katalizator” kojim Brisel pokušava da preuzme sve više ovlašćenja.

Govoreći na plenarnoj sjednici Foruma mađarskih poslanika u Karpatskom basenu (KMKF), Orban je upozorio da Brisel koristi rat kao izgovor za centralizaciju moći i eliminaciju nacionalnih suvereniteta unutar EU, što je nazvao “institucionalnim pučem”, prenio je MTI.

Prema njegovim riječima, EU više nije legitimisana uspjesima, a umjesto toga pokušava da usmjeri pažnju javnosti ka sukobu sa Rusijom.

“Briselska ratna propaganda tvrdi da Rusija može da napadne EU ili čak NATO, i da to može da se spriječi samo preventivnim udarom. U njihovim glavama, rat u Ukrajini jeste taj udar. Ali to nije istina. Evropa može da bude zaštićena i bez nastavka rata”, rekao je Orban.

Premijer je dodao da aktuelni kurs Brisela vodi ka ukidanju suverenističkih elemenata unutar Unije, a da je Mađarska dužna da se suprotstavi tom procesu i jača antiratne inicijative širom Evrope.

Orban je istakao da su Mađari izvan granica prioritet nacionalne politike Mađarske, ali i da zemlja teži dobrim odnosima sa susjedima.

On je upozorio da političke snage koje su neprijateljski nastrojene prema Mađarima ne mogu da računaju na njihovu podršku na evropskoj sceni.

Nastavi čitati

Svijet

NIJE SAMO BRITANIJA, i Tramp traži od Srbije i zemalja u regionu DA PRIME MIGRANTE

Vlada američkog predsjednika Donalda Trampa traži od Srbije i drugih balkanskih država da prime migrante deportovane iz SAD-a, piše Bloomberg.

Zahtjev državama Balkana dio je šire američke strategije pronalaska stranih vlada spremnih da prime deportovane migrante, navodi američki medij pozivajući se na neimenovane izvore, ali ne precizira koje su druge balkanske zemlje u pitanju.

Bijela kuća, State Department i Ministarstvo vanjskih poslova Srbije još nisu komentarisali napise Bloomberga. Američki Vrhovni sud prošlog mjeseca dopustio je Trampovoj vladi da ukine privremeni pravni status stotinama hiljada migranata iz Venezuele, Kube, Haitija i Nikaragve koji žive u SAD-u.

Vlasti sada traže potencijalne destinacije za te migrante koji mogu biti deportovani, navodi Bloomberg. Taj medij dodaje i da je Srbija važna Trampovoj porodici i zbog nebodera u Beogradu koji će graditi investiciona kompanija čiji je jedan od osnivača Džared Kušner, zet američkog predsjednika, prenosi Index.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno