Connect with us

Društvo

JAVNOST ZGROŽENA, ALI TO NE SPASAVA DJECU: Hitno zabraniti otkup zatvora za pedofiliju

Krivični zakon FBiH treba hitno mijenjati kako bi se onemogućilo otkupljivanje zatvorskih kazni onima koji su pravosnažno osuđeni za polne delikte nad maloljetnicima.

Smatra to stručna javnost, nakon što je procurio slučaj glumca Moamera Kasumovića, koji je osuđen pod optužbama da je bludničio nad maloljetnikom, te kaznu otkupio, umjesto da je provede iza rešetaka.

Glumac popularne serije “Lud, zbunjen, normalan” je, kao što je poznato, osuđen zbog bludnih radnji nad četrnaestogodišnjakom. U zatvor ga je sud poslao na godinu dana, ali se presuda do godinu dana može novčano otplatiti, što je Kasumović i iskoristio.

To mu je omogućio Krivični zakon FBiH, dok Krivični zakonik Republike Srpske ne predviđa takvu mogućnost.

Naime, u Krivičnom zakoniku Republike Srpske, u izmjenama iz avgusta prošle godine, navodi se da se zatvorska kazna ne može mijenjati novčanom za nekoliko krivičnih djela, kao što su, između ostalih, krivična djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, terorizam, te krivična djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Srpske.

Istovremeno, kako su nam potvrdili pravnici u FBiH, u Krivičnom zakonu FBiH razlika nije napravljena – ko god je, za šta god, osuđen na zatvor do jedne godine, umjesto da ide u zatvor, može kaznu da otplati.

“Krivični zakon FBiH omogućava optuženima da zatvorsku kaznu u trajanju do jedne godine zamijene novčanom, s tim što nije određeno da se pravi razlika u odnosu na djela. Dakle, važi za sva djela”, rekla je za “Nezavisne novine” advokatica Marsela Bajramović.

Takva praksa je za nevladine organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava nedopustiva.

“Kazne za seksualne delikte se ne bi smjele otkupljivati, bilo da su ti delikti počinjeni na štetu djece, bilo na štetu odraslih”, kaže za “Nezavisne novine” Radmila Žigić, direktorica Fondacije “Lara” Bijeljina.

Udruženje “Zemlja djece u BiH” pokrenulo je online peticiju za izmjenu i dopunu Krivičnog zakona FBiH.

“U svjetlu šokantnih informacija o osobi iz javnog života koja je osuđena za bludničenje nad maloljetnikom, pozivamo sve građane, institucije i organizacije da se pridruže našem hitnom apelu za izmjenu i dopunu Krivičnog zakona FBiH. Ovaj zakon mora biti usklađen s Konvencijom Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja kako bismo zaštitili našu djecu od sličnih zlostavljanja”, saopštili su iz Udruženja “Zemlja djece u BiH”.

Kako dodaju, radna grupa Federalnog ministarstva pravde, koja je 2022. radila na novim zakonskim rješenjima, odbila je da prihvati njihov prijedlog za ukidanje mogućnosti zamjene kazne zatvora novčanom kaznom za krivična djela protiv polne slobode i morala, učinjena na štetu djeteta, i za krivična djela protiv braka, porodice i omladine.

“Ova opasna sudska praksa mora prestati”, navelo je Udruženje “Zemlja djece u BiH”.

Da su slučajevi polnog iskorištavanja djece česti, pokazuje i statistika Tužilaštva Kantona Sarajevo.

“Prema dostupnim podacima Tužilaštva KS, u proteklih pet godina postupajući tužioci podigli su 16 optužnica zbog krivičnog djela silovanje, a od tih 16, dvije optužnice su na štetu maloljetnika. Za spolni odnos s djetetom podignute su četiri optužnice. Zbog krivičnog djela bludne radnje podignute su 33 optužnice u proteklih pet godina, a na štetu maloljetnika ih je 25. Za krivično djelo zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom podignuta je jedna optužnica”, rekla je za “Nezavisne novine” Azra Bavčić, portparolka ovog tužilaštva.

Treba naglasiti da, ipak, postoji politička volja da se i u Krivični zakonik FBiH ugrade odredbe koje će onemogućiti da se zatvorske kazne mijenjaju novčanim u slučajevima kada se radi o polnim deliktima nad maloljetnicima. Najavili su to, naime, iz SDP-a, stranke na čijem je čelu aktuelni premijer FBiH Nermin Nikšić.

“U aktuelnom Krivičnom zakonu FBiH, nažalost, postoji mogućnost da se zatvorska kazna za neke od ovih krivičnih djela zamijeni novčanom kaznom. Međutim, novim izmjenama i dopunama, koje bi se uskoro mogle naći u parlamentarnoj proceduri, određena krivična djela se neće moći zamijeniti novčanim otkupom kazne”, naveli su iz SDP-a.

Related Topics:

Društvo

NAFTA JURI KA 100 DOLARA: Ormuski moreuz se otvara, ali strah od novog šoka ne jenjava

Iako je kroz Ormuski moreuz ponovo počeo da prolazi veći broj tankera, cijene nafte nastavljaju da rastu. Tržište strahuje da bi novi sukobi SAD i Irana mogli ponovo ugroziti ključnu rutu kojom prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom.

Brent već iznad 96 dolara

Cijene nafte nastavile su rast i u petak, uprkos znatnom povećanju saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Brent je poskupio 0,6 odsto, na 96,06 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao 0,9 odsto, na 92,10 dolara.

Oba referentna tipa nafte na putu su ka snažnom sedmičnom rastu. Brent je ove sedmice ojačao oko 7,6 odsto, dok je WTI zabilježio rast od čak 10,4 odsto.

Time se cijena nafte sve više približava psihološkoj granici od 100 dolara za barel.

Moreuz ponovo prohodan, ali rizik ostaje

Jedan od ključnih razloga zbog kojih cijene ne padaju jeste nepovjerenje tržišta u trajnost normalizacije saobraćaja kroz Ormuski moreuz.

Američka vojska je u utorak kroz ovaj strateški prolaz sprovela 40 komercijalnih brodova, koji su prevozili oko 18 miliona barela nafte. Bio je to najveći dnevni obim transporta od početka sukoba.

Ipak, tržište ostaje oprezno.

Novi iranski napadi na američke baze u Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazuju da bezbjednosna situacija nije stabilizovana, dok svaki novi incident može ponovo ugroziti prolazak tankera.

Prije izbijanja sukoba kroz Ormuski moreuz prolazilo je oko 20 miliona barela dnevno. Procjena američke Uprave za energetske informacije pokazuje koliko je poremećaj bio ozbiljan – prosječan dnevni protok tokom drugog kvartala pao je na svega 4,9 miliona barela.

Da li Brent može do 100 dolara?

Dio analitičara već očekuje da bi cijena Brenta mogla preći granicu od 100 dolara.

Capital Economics procjenjuje da bi Brent do kraja ove godine mogao dostići upravo 100 dolara po barelu, prije nego što se pritisak na tržištu smanji i cijena tokom 2027. godine počne spuštati prema 70 dolara.

S druge strane, postoje i procjene da bi stabilizacija saobraćaja kroz Ormuski moreuz mogla relativno brzo promijeniti raspoloženje na tržištu.

Strateg Julius Baera Norbert Riker smatra da bi poboljšanje transporta kroz ovaj prolaz moglo vratiti cijenu nafte prema 70 dolara još tokom 2026. godine.

Ključni problem je što tržište trenutno ne trguje samo stvarnim količinama nafte koje prolaze kroz moreuz, već prije svega rizikom da bi snabdijevanje moglo ponovo biti prekinuto.

Američke zalihe dodatno podgrijavaju tržište

Na rast cijena utiče i stanje američkih zaliha sirove nafte.

U sedmici zaključno sa 28. avgustom, zalihe su pale za oko 4,5 miliona barela, na 424,5 miliona barela.

Manje zalihe znače i manji prostor za ublažavanje eventualnog novog poremećaja u snabdijevanju, pa svaki novi geopolitički incident može imati snažniji uticaj na cijene.

Rekord oborio i američki dizel

Naftni šok se ne vidi samo na tržištu sirove nafte.

Cijena američkog dizela u četvrtak je dostigla rekordnih 5,82 dolara po galonu, čime je premašen prethodni maksimum iz juna 2022. godine.

Na tržište dodatno utiču ukrajinski napadi na ruske rafinerije, nestabilnost na Bliskom istoku i relativno niske zalihe destilata pred početak sezone grijanja na sjevernoj hemisferi.

To povećava rizik da bi energetski šok mogao ponovo izvršiti pritisak na inflaciju.

Tržište gleda prema 100 dolara – ali i prema 70

Situacija na tržištu nafte trenutno je neobična: saobraćaj kroz ključni energetski koridor se povećava, ali cijene istovremeno nastavljaju da rastu.

Razlog je strah da bi normalizacija mogla biti kratkog daha.

Ako se prolaz kroz Ormuski moreuz nastavi stabilizovati i izvoz ponovo približi uobičajenim nivoima, cijene bi mogle značajno pasti. Međutim, novi američko-iranski sukob ili napad na energetsku infrastrukturu mogao bi u kratkom roku gurnuti Brent preko 100 dolara.

Zato se na tržištu trenutno vode dvije potpuno različite priče – jedna vodi prema 70 dolara, a druga prema novom skoku iznad 100 dolara.

Nastavi čitati

Društvo

POTOP „BOKSITA“: Gubitak 1,4 miliona KM, prihodi pali za skoro polovinu, desetine radnika otišle

Kompanija „Boksit“ iz Milića u prvih šest mjeseci ove godine poslovala je sa gubitkom od 1,4 miliona KM, dok su prihodi pali za čak 45,41 odsto. Istovremeno, broj zaposlenih smanjen je za 36 u odnosu na isti period prošle godine.

Od 4,66 miliona dobiti do gubitka od 1,4 miliona KM

„Boksit“ je za samo godinu dana prešao put od višemilionske polugodišnje dobiti do poslovanja u minusu.

Prema podacima iz finansijskog izvještaja objavljenog na berzi, kompanija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od oko 1,4 miliona KM.

Za poređenje, u istom periodu 2025. godine „Boksit“ je poslovao sa dobiti od približno 4,66 miliona KM.

Istovremeno je došlo do snažnog pada poslovnih prihoda. Od januara do juna ove godine prihodi su iznosili oko 8,2 miliona KM, dok su u prvom polugodištu prošle godine bili veći od 15 miliona KM.

To predstavlja pad od oko 6,82 miliona KM, odnosno čak 45,41 odsto za samo godinu dana.

Rashodi smanjeni, ali minus ostao

Podaci pokazuju da je kompanija u međuvremenu smanjila rashode za oko 800.000 KM.

Međutim, uštede nisu bile dovoljne da nadomjeste veliki pad prihoda, pa je poslovni rezultat na kraju prvog polugodišta ostao duboko u minusu.

Razlika između prošlogodišnje dobiti i ovogodišnjeg gubitka tako iznosi više od šest miliona KM.

Podaci iz finansijskog izvještaja ukazuju na značajan pad obima poslovne aktivnosti kompanije, što se poklopilo i sa smanjenjem broja zaposlenih.

Za godinu dana 36 radnika manje

Posebno je upadljiv podatak o broju zaposlenih.

U prvom polugodištu 2025. godine „Boksit“ je imao 173 zaposlena, dok ih je na kraju juna ove godine bilo 137.

Dakle, za godinu dana broj radnika smanjen je za 36, odnosno za više od petine.

Dugoročnije poređenje pokazuje još drastičniju promjenu.

Još 2018. godine u „Boksitu“ su bila zaposlena čak 864 radnika. U odnosu na taj period, kompanija danas ima gotovo 84 odsto manje zaposlenih.

Pavlović preuzeo kompaniju 2024. godine

Podsjećamo, fočanski biznismen Gordan Pavlović preuzeo je „Boksit“ u maju 2024. godine, nakon što je preko kompanije „Pavgord“ kupio većinski paket akcija.

Pavlović trenutno kontroliše 89,18 odsto akcija „Boksita“.

Najnoviji finansijski podaci sada pokazuju značajan pad prihoda i prelazak u gubitak, dok istovremeno kompanija nastavlja da smanjuje broj zaposlenih.

Ostaje pitanje šta je dovelo do tako velikog pada poslovne aktivnosti i da li će uprava „Boksita“ uspjeti da preokrene negativan trend u drugoj polovini godine.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se toplotni talas, temperatura do 38 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti pretežno sunčano i vruće vrijeme, uz prolaznu oblačnost i i temperaturu vazduha do 38 stepeni Celzijusovih.

Uveče i u noći na nedjelju očekuje se jače naoblačenje na sjeveru, koje će se širiti ka istoku, te će u široj regiji oko rijeke Save usloviti prolaznu kišu i pljuskove, a biće i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar, ponegdje na jugu Krajine i pojačan, zapadni do jugozapadni, a poslije podne i uveče u skretanju na sjeverne smjerove, ali umjeren, na sjeveru i jak. Minimalna temperatura vazduha biće od 12 na jugoistoku do 18 na sjeveroistoku, na jugu do 22, a maksimalna od 33 na istoku do 38 stepeni Celzijusovih u Krajini.

Nastavi čitati

Aktuelno