Connect with us

Društvo

HOĆE LI SE PROVJERA ZNANJA vrednovati pri upisu u srednju školu

Da li će testiranje iz srpskog jezika i matematike, sedam godina nakon što je uvedena eksperimentalna mala matura u Srpskoj, postati obavezno za devetake od ove školske godine te uticati na njihov upis u željenu srednju školu, i dalje je nepoznato, a prosvjetari smatraju da je krajnje vrijeme da provjera znanja bude neizostavna u bodovanju za nastavak školovanja.

Učenici devetih razreda u Srpskoj eksperimentalnu malu maturu prvi put su imali na kraju školske 2017/2018. godine, kako je i predviđeno Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju.

U školskoj 2019/2020. godini trebalo je da bude obuhvaćeno svih 187 osnovnih škola kako bi se od školske 2020/2021. godine mogla realizovati u punom kapacitetu kao obavezujuća, gdje bi se rezultati vrednovali prilikom upisa učenika u srednje škole. Međutim, virus korona pomrsio je planove, pa je nakon tri godine izostanka male mature realizacija nastavljena u školskoj 2022/2023. godini, a prošle školske godine su ovom provjerom prvi put obuhvaćene sve javne škole.

Kako su istakli u Republičkom pedagoškom zavodu, u narednom periodu planiran je niz sastanaka na kojima će se razgovarati o načinu realizacije male mature.

– Ministarstvo prosvjete i kulture RS donijeće odluku o primjeni rezultata male mature i njihovom vrednovanju pri upisu učenika u srednju školu – kazali su u Republičkom pedagoškom zavodu podsjetivši da se provjere postignuća realizuju po završetku nastavne godine za učenike devetog razreda.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola na području Bijeljine, Lopara i Ugljevika Predrag Račanović istakao je za “Glas Srpske” da su sve obrazovne ustanove sa ove regije, gdje je na proteklim testiranjima pokazan nizak nivo znanja, spremne da malu maturu sprovode kao obaveznu.

– S obzirom na to da su dosadašnja testiranja bila probna, mnogi učenici, svjesni toga, malu maturu nisu shvatili ozbiljno i samim tim nisu željeli da se trude i uče, što su pokazali i rezultati. Takođe, na loše rezultate sigurno je uticala i pandemija tokom koje je đacima onemogućeno normalno odvijanje nastave u učionicama. Onlajn nastava ne može dati dobre rezultate kao redovna – kazao je Račanović.

Dodao je da je bilo dosta slučajeva da su učenici sa nižim ocjenama postizali bolje rezultate na maloj maturi od onih sa visokim prosjekom.

Da je ovu priču što prije potrebno uozbiljiti, smatra i direktorica banjalučke Osnovne škole “Georgi Stojkov Rakovski” Ivana Ljubojević koja je, kako kaže, roditelje devetaka već na početku ove školske godine podsjetila na malu maturu, u namjeri da se đaci što bolje pripreme.

– Eksperimentalna matura je gubljenje vremena. Tu priču je potrebno uozbiljiti i sprovoditi kako treba, jer se pokazalo da škole, odnosno prosvjetni radnici to odlično rade. I djeca su se odazvala, međutim, rezultati testiranja su bili sporni, jer je održano poslije završetka nastave i zaključivanja ocjena – istakla je Ljubojevićeva.

Dodala je da bi hitno malu maturu trebalo sprovoditi kao obaveznu ili eventualno uvesti prijemni ispit pri upisu u srednju školu.

– Ne treba se samo boriti za ocjene, nego i znanje koje je preduslov za dalje školovanje – naglasila je Ljubojevićeva.

Mišljenje sa njom dijeli i direktorica Gimnazije u Banjaluci Vita Malešević. Ona smatra da ocjene nisu uvijek mjerilo znanja ni đaka koji dođu u Gimnaziju.

– Kod nas dolaze đaci sa visokim prosjekom, od kojih pojedini baš i nemaju znanje za ovu školu. Zbog toga bi rezultate male mature trebalo što prije uzeti u obzir pri upisu učenika u srednju školu – kazala je Maleševićeva dodajući da je i devetake na vrijeme potrebno obavijestiti o testiranju.

Rezultati

Eksperimentalnom malom maturom u prošloj školskoj godini, prema podacima Republičkog pedagoškog zavoda, obuhvaćeno je 9.487 učenika iz predmeta srpski jezik, te njih 184 iz predmeta jezik bošnjačkog naroda, dok je test iz matematike polagao 9.671 devetak.

– Učenici su iz srpskog jezika ostvarili 51,19 odsto, jezika bošnjačkog naroda 53,18 odsto, a matematike 33,87 procenata. Ostvareni rezultat iskazan u procentima posmatra se kao nivo postignuća, a ne izražava se ocjenom – naveli su u Zavodu.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Društvo

TRAŽI SE PRIVREMENO RJEŠENJE ZA VOZAČE IZ BIH: Da li će Slovenija uvesti vize po uzoru na Hrvatsku?

Slovenija smatra da pitanje boravka profesionalnih vozača iz BiH u šengenskom prostoru treba da se rješava na nivou EU, rečeno je na sastanku predsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravka Marinkovića i slovenačkog ambasadora Damijana Sedara.

Marinković i Sedar razgovarali su u Sarajevu o problematici primjene pravila kojima se boravak profesionalnih vozača u šengenskom prostoru ograničava na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana, te o posljedicama ovog ograničenja po međunarodni transport i spoljnotrgovinsko poslovanje.

U fokusu razgovora bili su izazovi s kojima se suočavaju prevoznici, ali i šire posljedice po izvoznike, uvoznike i kompanije čije poslovanje zavisi od redovne i pravovremene isporuke robe, saopšteno je iz Komore.

Na sastanku je istaknuto da se Slovenija nalazi među pet najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH, zbog čega je nesmetano odvijanje transporta od zajedničkog interesa.

Naglašeno je da bi rješavanje ovog pitanja donijelo obostranu korist, budući da ograničenja s kojima se suočavaju domaći prevoznici utiču i na slovenačke kompanije povezane sa tržištem BiH kroz trgovinu, proizvodnju i lance snabdijevanja.

Ukazano je da ova problematika prevazilazi okvire transportnog sektora i utiče na poštovanje ugovorenih rokova, troškove poslovanja i konkurentnost privrede obje zemlje.

Marinković i direktor Sektora za transport i komunikacije pri Spoljnotrgovinskoj komori Zijad Sinanović naglasili su potrebu da bude uvažena specifičnost posla profesionalnih vozača, čiji je boravak u šengenskom prostoru vezan za obavljanje međunarodnih transportnih operacija.

Cilj sastanka bio je da se, uz nastavak aktivnosti na uspostavljanju trajnog i usklađenog evropskog rješenja, sagledaju i mogućnosti koje bi u međuvremenu olakšale poslovanje prevoznika i privrednika obje zemlje, po uzoru na Hrvatsku.

Hrvatska je omogućila izdavanje dugotrajnih viza tipa D profesionalnim vozačima u međunarodnom prevozu, radi regulisanja njihovog dužeg boravka na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno