Politika
VAŽAN DATUM ZA SRPSKU! Godišnjica herojske pogibije majora Milana Tepića

Milan Tepić, major JNA, herojski je poginuo na sutrašnji dan, 29. septembra 1991.
Suočen s pritiskom da preda veliko vojno skladište vojne opreme JNA, hrvatskim pobunjenicima, Milan Tepić podigao je u vazduh hangar skladišta, žrtvujući sebe tim herojskim činom. Imao je tada 34 godine.
Rođen je 1957. godine u selu Komlenac, nedaleko od Kozarske Dubice. Osnovnu školu, niže razrede, završio je u rodnom Komlencu. Više razrede osnovne škole i gimnaziju pohađa u Kozarrskoj Dubici. Kao stariji gimnazijalac bio je vojni stipendista. Vojnotehničku akademiju u Zagrebu upisao je 1975. godine. Vojno školovanje uspešno je okončao 1980. godine. Službovao je u Slavonskoj Požegi. Od 1986. Nalazi se u garnizonu u Varaždinu, u mehanizovanoj brigadi. Čin majora dobio je vanredno decembra 1990. Prekomandovan je u Bjelovar maja 1991, gde je bio na dužnosti u 265. motorizovanoj brigadi.
Kada su hrvatske paravojne snage, pripadnici tzv. Zbora narodne garde, blokirale vojne objekte u Bjelovaru, kasarnu “Božidar Adžija” leta 1991, na meti se našlo i skladište “Barutana” smješteno u šumi kod Bedenika, nedaleko od Bjelovara, za čiju bezbjednost je pored drugih bio zadužen i major Tepić.
Starješine iz Komande u Bedeniku su se nalazile na dužnosti u smjenama po deset dana. Sticaj okolnosti je htio da se u presudnom momentu, krajem septembra te 1991. na toj dužnosti kao starješina u smjeni našao upravo major Milan Tepić.
Situacija je bila je kritična mjesecima, od momenta napada hrvatskih paravojnih snaga. Vojne objekte pod opsadom držala su lica dobro naoružana i obučena, zamaskirana tako da se ne mogu prepoznati, pripadnici tzv. Zbora narodne garde. Opsadom je zapovijedao Jure Šimić, u svojstvu predsjednika Kriznog štaba Bjelovara.
U samim vojnim objektima postojala je konfuzija, stizala su nejasna naređenja, više komande održavale su čak privid redovnih prilika. Paralelno, događalo se masovno dezerterstvo. Najveći dio vojnika nesrba dezertirao je. Struja, sistemi veza, snabdijevanje, bili su presečeni.
Uz majora Tepića objekat u Bedeniku obezbjeđivalo je desetak vojnika sa jednim potporučnikom. Našavši se u bezizlaznoj situaciji, odlučan da ne prepusti vojni objekat, odjsečne od veza sa komandom, major Tepić je u 10.40 časova izazvao eksploziju žrtvujući sebe. Skladište, prethodno minirano, odletjelo je u vazduh.
Vojnicima je pravovremeno naredio da se povuku na bezbjedne lokacije. Prilikom eksplozije, velike razorne snage, poginulo je i jedanaest pripadnika hrvatskih paravojnih snaga.
Aktiviranju eksploziva prethodila je pogibija dvojice vojnika jugoslovenske vojske, Stojadina Mirkovića i Dragana Draganovića. Obojica su stradala pošto su odbili da se povuku, odnosno nisu poslušali naredbu majora Tepića da odstupe.
Procjenjuje se da se magacinu u Bedeniku nalazilo oko 170 tona protivtenkovske municije, mina, i drugih eksplozivnih sredstava, raspoređeno u više objekata, hangara. Major Tepić je u vazduh digao jedan od njih pet.
Stariji vodnik Ranko Stevanović, komandir straže Bedenika, strijeljan je. U kasarni su, poslije predaje, ubijeni i komandant kasarne Rajko Kovačević, potpukovnik Miljko Vasić, kapetan prve klase Dragiša Jovanović. Osim trojice pomenutih oficira, u toj kasarni poginula su još šestorica pripadnika JNA. Zarobljeno je 59 oficira, podoficira i građanskih lica na službi u JNA i oko 250 vojnika, koji su, nakon torture u logorima u Bjelovaru, razmijenjeni 9. novembra 1991. Šestorica zarobljenih rezervista JNA sa područja Bjelovara, izdvojeni su i četiri dana potom strijeljani u šumi Česma, nedaleko od Malog Korenova.
Herojski čin majora Tepića, koji je asocirao na Stevana Sinđelića na Čegru, maja 1809, obezbijedio mu je trajno sjećanje u njegovom narodu.
Predsjedništvo Jugoslavije (SFRJ) odnosno ono što je od njega ostalo, dva mjeseca docnije odlikovalo ga je najvišim priznanjem, Ordenom narodnog heroja.
Major Milan Tepić posljednji je narodni heroj Jugoslavije. Njegovim imenom nazvana je kasarna Vojske Srbije u Jakovu kod Surčina.
Republika Srpska ustanovila je Orden za posebne zasluge “Milan Tepić”. U Beogradu, na uglu ulica Ljutice Bogdana i Kneza Aleksandra Karađorđevića na Dedinju, podignut je spomenik narodnom heroju Milanu Tepiću, otkriven septembra 2017.
Politika
„VOJSKA DA, RIJALITI NE!“ Stanišić BRUTALNO o omladini i vraćanju vojnog roka!

Gostujući u Dnevniku BHT1 uživo iz banjalučkog studija, Miloš Stanišić iz Bijeljine, član Predsjedništva Partije demokratskog progresa (PDP), govorio je o ključnim temama koje ovih dana izazivaju snažne reakcije u javnosti – od ideje formiranja rezervnog sastava policije Republike Srpske, preko inicijative za uvođenje vojnog roka u Srbiji, do problema sa presudom u slučaju slovenačkog “Vijadukta“.
Rezervni sastav policije – dobra ideja, ali neostvariva
Na pitanje o formiranju rezervnog sastava policije Republike Srpske, Stanišić je, kao bivši vojni akademac, istakao da podržava jačanje bezbjednosnih kapaciteta entiteta. Ipak, naglašava da je ideja neodrživa iz finansijskog ugla.
– Ako se država zadužuje da bi isplatila osnovna davanja poput penzija i plata, tada je uvođenje rezervnog sastava policije prilično neodgovorno. Lijepo zvuči, ali kada pogledate realne budžete i potrebe, jasno je da je to još jedno mrtvo slovo na papiru“, rekao je Stanišić.
Vojni rok – sredstvo vaspitanja, ne samo odbrane
Komentarišući inicijativu u Srbiji o vraćanju obaveznog vojnog roka, i mogućnost da se on odnosi i na mladiće s dvojnim državljanstvom, Stanišić je istakao vaspitnu dimenziju takve mjere.
– Današnja omladina raste uz rijalitije i društvene mreže. Vojni rok može biti način da se mladi nauče redu, radu i disciplini. Moj brat je služio vojsku i vratio se kao drugačiji čovjek. U tom uzrastu, vojna služba može oblikovati karakter, više nego kafane“, poručio je on.
Dodao je i da bi sistem morao omogućiti alternativu, poput civilne službe, i da bi rješenje moralo biti fleksibilno i dobro pripremljeno.
“Vijadukt“ – presuda se izbjegavala, kamate rastu svaki dan
Govoreći o sporu sa slovenačkim “Vijaduktom“, Stanišić je ocijenio da je slučaj simptom teškog sistemskog propadanja.
– Kamata dnevno iznosi preko 18.000 KM. To su milioni koji su mogli biti uloženi u razvoj. Najveći problem je što niko nije reagovao na vrijeme – rekao je i dodao da je ukupna vrijednost arbitražnih sporova koji “vise“ nad BiH i Republikom Srpskom premašila dvije milijarde KM“, upozorava Stanišić.
Odluka Ustavnog suda RS: licemjerna raspodjela PDV-a
Na pitanje o nedavnoj odluci Ustavnog suda RS da je smanjenje prihoda od PDV-a za gradove sa više od 100.000 stanovnika neustavno, Stanišić je rekao da je to bila “licemjerna mjera“ vladajuće strukture.
– Uzimate od Bijeljine i Banjaluke da biste dali nerazvijenima, bez ikakvog izvještaja o tome gdje su sredstva zaista završila“, poručio je, tražeći veću transparentnost i domaćinsko upravljanje budžetom.
Inicijativa za “vladu u sjeni“
Stanišić je govorio i o inicijativi za formiranje “vlade u sjeni“ koju je pokrenula Srpska demokratska stranka, a u kojoj će učestvovati i predstavnici PDP-a.
– Još nismo izašli s imenima jer ozbiljno pristupamo ovom projektu. Želimo okupiti kvalitetne ljude, eksperte iz različitih oblasti, koji mogu ponuditi konkretne politike i rješenja“, rekao je Stanišić.
Evropski put – vlast snosi odgovornost za blokade
Na anketno pitanje Dnevnika BHT1 – ko je odgovoran za blokadu evropskog puta BiH – Stanišić je jasan: “Vlast“.
– Kao što su roditelji odgovorni za stanje u porodici, tako su i vladajuće stranke odgovorne za smjer države. BiH geografski pripada Evropi i mi kao PDP podržavamo evropski put, ali ne po svaku cijenu i ne po cijenu porodičnih i identitetskih vrijednosti“, rekao je.
– Nemamo finansije za bacanje, a još manje vremena za neodgovorne odluke“, zaključio je Miloš Stanišić potpredsjednik PDP-a, prenosi portal Dešavanja u Bijeljini.
Politika
SKANDAL NA UKC-u: Đajić i Dodik u kliničkom centru dijele dresove fudbalerima!

Dok se pacijenti nadaju kraćim listama čekanja i bržoj zdravstvenoj zaštiti, direktor UKC Republike Srpske Vlado Đajić odlučio je da dijeli dresove. I to ne medicinskom osoblju, već fudbalskim klubovima.
U hodniku najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj, Đajić je, kako navodi, u ime predsjednika RS Milorada Dodika, uručio sportske garniture za klubove FK Ravan i FK Moštanica iz Kozarske Dubice. Vrijednost donacije je oko 4.000 KM, a ovo je, kako je sa ponosom istaknuto, jubilarna 150. donacija.
Ipak, nije jasno zašto se dresovi fudbalskih timova dijele unutar zdravstvene ustanove, niti kakve veze ima UKC sa sportskom opremom. Da li je bolnica postala novi punkt za političke promocije i marketinške akcije?
Akcija pomoći sportskim kolektivima svakako jeste pohvalna, ali možda bi bilo primjerenije da se ovakve aktivnosti odvijaju u sportskim centrima, stadionima ili opštinskim salama, a ne u prostorijama ustanove gdje bi fokus trebalo da bude zdravlje ljudi, a ne boje dresova.
U zemlji u kojoj se čekanja na operacije mjere mjesecima, a pacijenti često donose i zavoje od kuće, slike političko-sportskih poklona u bolničkom holu izgledaju, blago rečeno, neukusno.
Politika
RADOVANOVIĆ: Srpskoj treba snažan SDS koji okuplja narod i vodi promjene

Republika Srpska, a posebno njen istočni dio, se suočava sa nizom ozbiljnih demografskih, ekonomskih i infrastrukturnih problema i u takvoj, vrlo kompleksnoj situaciji neophodno je da imamo snažnu Srpsku demokratsku stranku (SDS), spremnu da odgovori svim ovim izazovima, da okupi narod, sve opozicione partnere, da bude lider i povede neophodne promjene ka boljem životu koje će biti vidljive svakom građaninu Republike Srpske.
Ovo je za BN izjavila članica Predsjedništva Srpske demokratske stranke Milica Radovanović.
“Svi problemi sa kojima se danas susrećemo su rezultat dugogodišnjeg zapostavljanja, lošeg upravljanja, konstantnog odliva stanovništva i nepostojanja ozbiljnog razvojnog plana”, naglasila je ona i kritički se osvrnula i na stanje u Srpskoj demokratskoj stranci, koja, kako kaže, treba da bude na čelu onih koji hoće iskrene promjene u Republici Srpskoj.
“Trenutno, međutim, svjedočimo rastu nezadovoljstva i u Srpskoj demokratskoj stranci od strane velikog dijela članstva, a prije svega od jako značajnog broja istaknutih funkcionera, jer umjesto najavljivane obnove stranke, trenutno imamo kadrovsko eksperimentisanje, bez jasnih politika, vizija i planova, što dodatno urušava autoritet Srpske demokratske stranke.
Sa ovakvom praksom, posljedice bi bile vrlo ozbiljne jer stranka gubi na ovaj način svoje najjače oružje – autentičnost, dosljednost i vezu sa narodom”, upozorava ona.
Dodaje da se Srpska demokratska stranka danas nalazi na važnoj prekretnici – između modernizacije i političke irelevantnosti.
“Кojim ćemo putem krenuti zavisi od nas samih, ali jedno je sigurno, trenutna kadrovska struktura nema potreban kapacitet, ali ono što je bitno jeste da postoje ljudi koji su vizionari, otvoreni za reforme i operativno vrlo sposobni.
Кao član Predsjedništva Srpske demokratske stranke o svim ovim stvarima sam prvenstveno govorila na sjednici Glavnog odbora, a smatram odgovornim da to iznesem i na Skupštini na kojoj ćemo na demokratski način naći najbolje rješenje, bez ikakih podjela i zauzimanja strana, jer svi smo mi na strani samo snažnije i bolje Srpske demokratske stranke i Republike Srpske”, kazala je Milica Radovanović.
-
Banjaluka3 dana ago
KO ĆE VRATITI NARODU PARE? Ustavni sud potvrdio: Odluka o oduzimanju PDV-a Banjaluci je neustavna!
-
Hronika3 dana ago
TALAČKA KRIZA: Avganistanci držali šest migranata zatočene u kući kod Gradiške
-
Svijet2 dana ago
NETANJAHU TRIJUMFALNO “Izrael je postigao veliku pobjedu!”
-
Banjaluka3 dana ago
GRAD BANJALUKA ORGANIZUJE BESPLATAN PREVOZ: Vidovdan u Hramu Hrista Spasitelja i manastiru Gomionica
-
Politika3 dana ago
UDAR NA BANJALUKU! Savić-Banjac “PDV su nam uzeli iz čiste političke osvete!”
-
Politika2 dana ago
ZAVRŠILA ERA PRIJETNJI! Radnici BHRT-a izvojevali pravdu nakon godina borbe
-
Društvo3 dana ago
KONAČNO LIJEPA PRIČA! Gluhonijemi dječak dobio posao u pekari
-
Banjaluka3 dana ago
DAJTE DA NAĐEMO RJEŠENJE: Mandić traži da se riješi problem sa naplatom parkinga u Banjaluci