Connect with us

Region

MILANOVIĆ ODBIO DA POŠALJE hrvatske vojnike u misiju za UKRAJINU!

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na Fejsbuku je objavio video u kojem je objasnio zašto je odbio da da saglasnost za odluku o učešću hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini.

Svoju odluku obrazložio je u saopštenju koje prenosimo u cjelosti:

“Vlada Republike Hrvatske je, putem potpredsjednika Vlade i ministra obrane, zatražila od Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske prethodnu suglasnost na prijedloge odluka o sudjelovanju pripadnika OSRH u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda.

Prema hrvatskom Ustavu, sve predložene odluke donosi Hrvatski sabor i to većinom glasova svih zastupnika ako Predsjednik Republike za odluke dade prethodnu suglasnost. Ako Predsjednik Republike uskrati suglasnost, Hrvatski sabor može takve odluke donijeti samo dvotrećinskom većinom svih zastupnika.

Prethodna suglasnost Predsjednika Republike zatražena je za ukupno 13 odluka. Predsjednik Republike dao je prethodnu suglasnost za 12 odluka. Dio odluka odnosi se na nastavak sudjelovanja pripadnika OSRH u NATO operacijama KFOR i SEA GUARDIAN, u NATO misiji u Iraku te nastavak sudjelovanja u aktivnostima stalne NATO skupine protuminskih snaga.

Isto tako, Predsjednik Republike dao je suglasnosti za nastavak sudjelovanja u tri operacije Europske unije, tri operacije UN-a, jednoj operaciji koalicijskih snaga pod vođenjem SAD-a, te suglasnosti za prelazak granice Republike Hrvatske u okviru mogućeg angažiranja i brzog raspoređivanja deklariranih snaga NATO-a te vojnih kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije. Predsjednik Republike također je suglasan s nastavkom, odnosno s proširenim sudjelovanjem pripadnika OSRH u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti kopnenih snaga NATO-a koje se raspoređuju u četiri granične zemlje Saveza: Litvi, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj.

Svojim sudjelovanjem Republika Hrvatska snažno doprinosi jačanju savezničkog postava odvraćanja i kolektivne obrane NATO područja. Predanost Republike Hrvatske našim saveznicima u NATO-u ogleda se i u činjenici da je Predsjednik Republike dao suglasnost za povećanje sudjelovanja pripadnika OSRH u graničnim zemljama Saveza za gotovo 80 posto, sa 300 na 520 pripadnika.

Hrvatska je članica NATO te ima obvezu i dužnost pružanja pomoći saveznicama kao što očekuje da će i saveznici, ako zatreba, pružiti pomoć Hrvatskoj. Stoga je sudjelovanje pripadnika OSRH u navedenim misijama dokaz da je Hrvatska pouzdana članica NATO-a.

Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost jedino na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u NATO aktivnosti za sigurnosnom i obučnom potporom Ukrajini (NSATU). Vlada želi poslati pripadnike OSRH u misiju potpore Ukrajini, ali provedba takve odluke u nadležnosti je Predsjednika Republike kao Vrhovnog zapovjednika OSRH i on je u okviru svoje ustavne nadležnosti odlučio da neće dati prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese Republike Hrvatske. Prema Ustavu, Vlada može zatražiti od Hrvatskog sabora glasanje o predloženoj odluci i ako Vladin prijedlog odluke dobije podršku dvije trećine saborskih zastupnika, odluka će stupiti na snagu i Predsjednik Republike će je poštovati.

Vladin prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji NSATU temelji se na odluci NATO-a koja je donesena na sastanku na vrhu NATO-a, održanom 10. i 11. srpnja 2024. u Washingtonu, na kojemu je sudjelovao i Predsjednik Republike. Predsjednik Republike nije se protivio donošenju takve odluke na razini NATO-a budući da, nakon donošenja odluke, države članice same odlučuju hoće li i na koji način sudjelovati u toj aktivnosti.

“Štitim Hrvatsku od uvlačenja u rat”
Važno je znati kako Predsjednik Republike ni na koji način nije bio konzultiran oko stavova koje je Republika Hrvatska zastupala u pripremi navedene odluke. Kršeći, opet, svoju ustavnu obvezu – koja Vladi nalaže suradnju s Predsjednikom Republike na području vanjske politike i obrane – Vlada je ne samo preuzela obvezu u ime Republike Hrvatske već je i pripremila navedenu odluku o slanju pripadnika Oružanih snaga bez konzultacija s Predsjednikom Republike. Predsjednik Republike vrlo je jasno komunicirao svoj stav kako se protivi sudjelovanju pripadnika OSRH u takvim misijama.

Ruska agresija na Ukrajinu je nedopustiva i predstavlja kršenje međunarodnog prava koje svi moramo osuditi. Predsjednik Republike je u više navrata ponovio i stoji kod stava kako je Ukrajina žrtva agresije te da joj i Hrvatska treba pružiti svu moguću humanitarnu pomoć. Na žalost, unatoč ogromnoj vojnoj pomoći koju prima Ukrajina, kraj rata se ne nazire već prijeti opasnost da se rat proširi i izvan granica Ukrajine.

Zadaća je Predsjednika Republike – a po njegovom mišljenju i zadaća svih hrvatskih državnih institucija – zaštititi Hrvatsku od rata i poduzeti sve mjere kako bi Hrvatska ostala izvan ratnih sukoba. Upravo zbog toga Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji sigurnosne i obučne potpore Ukrajini, vodeći se prije svega hrvatskim interesima i štiteći Hrvatsku od mogućeg uvlačenja u ratni sukob.

“Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno utjecati”
Republike Hrvatska kao punopravna članica ima obvezu i dužnost prema svojim saveznicima u NATO-u i Predsjednik Republike ni na koji način ne dovodi to u pitanje. Dajući prethodnu suglasnost za ranije spomenutih 12 od 13 odluka koje mu je dostavila Vlada, Predsjednik Republike dijelom je to i dokazao. Rat u Ukrajini koji je posljedica ruske agresije, međutim, ne predstavlja napad na neku od članica NATO-a, te stoga ni ne može biti aktiviran članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora pa ne postoji ni međunarodno-pravna obveza sudjelovanja Republike Hrvatske u aktivnostima koje bi je povezale s tim ratom. Hrvatska pomaže i pomagat će i dalje Ukrajini, ali ta pomoć ne može biti bilo kakav oblik sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske.

Svako drugo sudjelovanje, poglavito ono koje bi podrazumijevalo sudjelovanje hrvatskih vojnika predstavlja izlazak iz okvira nacionalnog interesa Republike Hrvatske i potencijalno ugrožava njene građane. Mnogi veliki ratovi, započeli su i nepromišljenim logističkim ili savjetničkim misijama koje su se kasnije pretvarale u vojne intervencije, a potom i u velike ratne sukobe. Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno utjecati, niti ga može zaustaviti. Ali, promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može spriječiti širenje rata prema hrvatskim granicama i osigurati mir i sigurnost svim hrvatskim građanima.”

Related Topics:

Region

GORI NEBODER VJESNIKA U ZAGREBU: Borba sa vatrenom stihijom traje cijelu noć

Požar gasi 93 vatrogasaca s 30 vozila. Uzrok požara još nije poznat.

Veliki požar izbio je kasno sinoć u neboderu novinske kuće Vjesnik u Zagrebu i još nije ugašen, javljaju hrvatski mediji.

Požar je zahvatio više spratova, a, prema trenutnim informacijama, u trenutku izbijanja vatre u zgradi nije bilo nikoga.

U cijelom objektu je zatvoren gas i isključena električna energija.

Požar gasi 93 vatrogasaca s 30 vozila. Uzrok požara još nije poznat.

Nastavi čitati

Region

MASOVNI PROTESTI U SKOPLJU! Hiljade građana traže pravdu za 63 poginula u požaru u diskoteci

Glavni grad Sjeverne Makedonije postao je juče epicentar velikih protesta nakon što su hiljade građana izašle na ulice u znak podrške porodicama 63 osobe koje su stradale u katastrofalnom požaru u noćnom klubu u Kočanima.

Okupljeni su se u subotu pridružili „Anđeoskom maršu“, koji rodbina žrtava organizuje već trideseti put, ali je ovoga puta marš prebačen u Skoplje kako bi se privukla šira pažnja javnosti i nadležnih institucija.

Kolonu su predvodile porodice postradalih, noseći veliki transparent sa fotografijama svoje djece i najbližih, na kojem je pisalo: „63 sjene će vas pratiti“. Učesnici protesta skandirali su „pravda za Kočane“, a na drugim transparentima bile su ispisane poruke poput „sistem ubija“ i „koliko djece treba da izgubimo da biste se probudili“, jasno pokazujući bijes i nepovjerenje prema državnim organima.

Tragedija koja se dogodila 16. marta, tokom hip-hop koncerata u prepunom klubu, dovela je do haosa i stampeda u kojem su poginule desetine mladih, većinom uzrasta od 16 do 26 godina, dok je oko 200 njih zadobilo povrede. Požar je, prema ranijim nalazima, izazvao pirotehnički efekat korišćen tokom nastupa, a tužilaštvo ističe da su u objektu grubo prekršeni bezbjednosni propisi.

Porodice poginulih ponovo su izrazile duboko nepovjerenje u dosadašnji tok istrage. Njihova predstavnica, Natalija Đorđijeska, supruga jednog od preminulih izvođača, poručila je:

„Istraga koja je sprovedena bila je nepotpuna, sa mnogo otvorenih pitanja. Mi, porodice, ostali smo u uvjerenju da je istina prikrivena.“

Istakla je da porodice traže formiranje posebnog istražnog odbora u parlamentu kako bi se konačno utvrdile sve okolnosti tragedije.

Suđenje za požar trebalo bi da počne u srijedu u Skoplju, a na optužnici se nalazi 34 lica i tri preduzeća – među njima aktuelni ministar, dvojica bivših ministara, vlasnik kluba, građevinski inspektori, kao i trojica bivših gradonačelnika Kočana. Oni se terete za „izazivanje teških djela protiv javne bezbjednosti“.

Pored toga, u zasebnoj istrazi koja se odnosi na korupciju i organizovani kriminal, desetine policajaca i državnih službenika dovode se u vezu sa propustima i nepravilnostima koje su doprinijele tragediji.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ GRAĐANIMA “Po svaku cijenu IZBJEĆI OTIMANJE RUSKE IMOVINE u NIS-u”

37 dana se efektivno sprovode sankcije nad Srbijom. 37 dana niko u Srbiji ništa nije osetio! Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da se konačna odluka za rešenje za NIS mora doneti u narednih sedam dana i dodao da, ukoliko Rusi ne uspeju da se dogovore sa svojim partnerima oko cene, Srbija će ponuditi bolju cenu za ruski deo NIS-a ukazujući da ne želi da dođe do konfiskacije i otimanja bilo čije imovine.

“Do naredne nedelje mi odluku moramo da donesemo konačno. Ukoliko se oni ne dogovore oko cene sa evropskim i azijskim partnerima, moj predlog je da razmotrite da mi ponudimo bolju cenu. Iako mi nismo njihov izbor, mi nismo bili ruski izbor, pretpostavljam da su mislili da mogu to da završe sa menadžmentom, mi moramo da ponudimo višu cenu”, istakao je Vučić na sednici Vlade Srbije na kojoj je učestvovao na poziv premijera Đure Macuta.

Predsednik je najavio da će sam razgovarati sa Rusima i dodao da pošto je uslov da se prihvate razgovori o vlasništvu, nadam se da će azijski i evropski partneri sa kojima Rusi razgovaraju, prihvatiti da pregovaraju o vlasništvu.

“To bi značilo da možemo OFAC da obavestimo zajedničkim pismom. Mi ćemo prihvatiti i pismo koje će Rusi zajedno sa svojim partnerima, azijskim i evropskim, da pošalju OFAC-u, mi ćemo da ga potpišemo i kao zemlje u kojoj se to odigrava i kao vlasnici 29,87 odsto, potpisaćemo to sve i čekati odluku Amerikanaca, hoće li to da prihvate ili ne i hoće li nam omogućiti dotok nafte ili ne i šta je uslov da bi se omogućio dotok nafte”, rekao je Vučić.

Kako je dodao, bez dotoka nafte, do 13. februara Srbija će biti u potpunom kolapsu.

“Time nam i Rafinerija ne radi, time nam ništa više ne radi. Ja ću da razgovaram sa Amerikancima. Ja ću da ih molim da nam pomognu po tom pitanju. Razgovaraću i moliću da nam pomognu po tom pitanju. Da nam je moguće kakav takav dotok nafte da rafinerija može da radi”, naglasio je predsednik.

Istakao je i da je neophodno da se ubrza svaka vrsta eventualne transakcije sa Rusima, odnosno da Rusi sa svojim partnerima ubrzaju tu transakciju.

“Ukoliko se oni ne dogovore oko kupoprodajne cene, moj vam je predlog da razmotrite da mi ponudimo bolju cenu”, rekao je Vučić i dodao da su za Srbiji potrebni i razgovori sa svim finansijerima.

Kako je naveo, ako ne bude drugog rešenja, ma koliko da košta, Srbija mora to da plati.

“Naći ćemo novac. Razgovaraćemo i sa Evropljanima i sa svim drugima”, naveo je predsednik i obraćajući se guvernerki Narodne banke Srbije Jorgovanki Tabaković kazao da će, ukoliko bude potrebno, morati da izvedu i specijalnu operaciju o kojoj se nedavno razgovaralo.

“Ako budemo sami morali da plaćamo, imaćemo novac, platićemo, samo ćemo morati da izvedemo tu operaciju. I obavestićemo građane, ukoliko to bude prihvaćeno, jer ja želim da izbegnemo po svaku cenu konfiskaciju, nacionalizaciju i otimanje imovine”, istakao je Vučić.

Predsednik je naveo da želi da svaki građanin u ovoj zemlji, kao i svaki čovek na svetu vidi da Srbija ne želi da otme bilo što bilo kome.

To je razlog, kako je rekao, što hoće do krajnjih granica da se iscrpe sve mogućnosti pre nego što se krene u proces da li preuzimanja uprave ili ili bilo čega drugog što su i svi drugi radili – Bugari, Rumuni i svi ostali.

“Oni su to radili prvog dana. Mi nismo i to jedini i to već deset meseci. Ali, odluka mora da bude doneta u narednih sedam dana. U sledeću nedelju mi moramo da imamo rešenje, jer mi više nemamo šta da čekamo. To što ćemo da lažemo narodu da nam se zatvara Rafinerija zbog remonta, ja u tome da učestvujem neću, neću da lažemo narod da nam je potreban remont koji smo imali u martu, aprilu ove godine”, naglasio je Vučić.

Sednici Vlade prisustvovali su svi direktori javnih preduzeća.

Prvo se obratila ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović, koja je rekla da moramo da preduzimamo mere i teške odluke.

– Treba da budemo svi zajedno spremni na to, jer treba da budemo svesni teške situacije u kojoj se nalazimo. Zato vas molim da Vlada zaseda na dnevnom nivou, i da na dnevnom nivou donosimo odluke. Vremena nemamo. Mislim da su stvari jasne, NIS je pod sankcijama SAD od 9. oktobra. Više puta smo dobijali produženje licence za rad zahvaljujući naporima i dijalog, ali od 9. oktobra sankcije su nastupile.

I juče smo dobili jasnu poruku iz SAD da mora doći do trajnog izlaska ruskih akcionara iz NIS-a. I da imamo tri meseca vremena da se ta transakcija završi, a da američka vlada to mora da odobri. Mi 37 dana nismo dobili kap nafte iz JANAF-a, a građani to nisu ni osetili zahvaljujući dobroj pripremljenosti, i naše rezerve su očuvane – istakla je ministarka.

Dodaje da smo posvećeno povećavali rezerve, koje su povećane za oko 60 odsto.

– Spremali smo se za nepredvidive situacije, da bi mogli da reagujemo. Međutim, mi naše rezerve moramo da čuvamo. Ja vas kao ministar energetike obaveštavam da je voditi ovaj resor u situaciji kada je NIS pod sankcijama nemoguće. Ja sam spremna da podnesem ostavku, zato što bez rafinerije u Pančevu nama nema života. Ona je vitalna za građane i privredu – rekla je ona.

Mi možemo da čekamo tri ili četiri dana, ali ne više od toga, zato što nema dotoka sirove nafte.

– Mi se trudimo da budemo fer i korektni prema svima, i nadamo se da će naši partneri imati razumevanja za našu situaciju – rekla je ona.

Ministar Mali je istakao da mi nemamo izbora, i da šta god ko mislio i govorio o rezervama, i da ova situacija sa NIS-om ugrožava sve.

– Naš rast, stabilnost, kreditni rejting. Mi jedini imamo kreditni rejting jedini u regionu. Ova situacija ugrožava sve što možete da zamislite. Ja znam predsedniče da vi to znate. I bez obzira na vaše moralne obzire, ja mislim da moramo da razmišljamo o sebi, i da preduzmemo neke stvari. Ja znam da mnogi misle kao i ja, ali ne znam zašto to ne govore – rekao je Mali.

On je rekao da smo apsolutno sarađivali sa Rusima, i da smo podržali svaki njihov predlog.

– A zanimljivo je da oni nikakvo rešenje nisu tražili sa nama. Nisu nam ponudili ni to da rešenje pronađu zajedno sa nama. Tako da predsedniče, ja znam da je to teška moralna odluka, ali mi moramo da razmišljamo o sebi. Svima smo dali šanse, imali obzira prema svima. Ako dođe do toga da se prodaje, a ako neki Arapi neće to da prihvate, mi onda moramo da ponudimo veću cenu. Sve ćemo ugroziti ako ne uradimo to – rekao je ministar finansija.

Moramo da preuzmemo stvari u svoje ruke, rekao je ministar Mali.

(Tanjug/Kurir) Foto: Tanjug

Nastavi čitati

Aktuelno