Connect with us

Region

MILANOVIĆ ODBIO DA POŠALJE hrvatske vojnike u misiju za UKRAJINU!

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na Fejsbuku je objavio video u kojem je objasnio zašto je odbio da da saglasnost za odluku o učešću hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini.

Svoju odluku obrazložio je u saopštenju koje prenosimo u cjelosti:

“Vlada Republike Hrvatske je, putem potpredsjednika Vlade i ministra obrane, zatražila od Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske prethodnu suglasnost na prijedloge odluka o sudjelovanju pripadnika OSRH u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda.

Prema hrvatskom Ustavu, sve predložene odluke donosi Hrvatski sabor i to većinom glasova svih zastupnika ako Predsjednik Republike za odluke dade prethodnu suglasnost. Ako Predsjednik Republike uskrati suglasnost, Hrvatski sabor može takve odluke donijeti samo dvotrećinskom većinom svih zastupnika.

Prethodna suglasnost Predsjednika Republike zatražena je za ukupno 13 odluka. Predsjednik Republike dao je prethodnu suglasnost za 12 odluka. Dio odluka odnosi se na nastavak sudjelovanja pripadnika OSRH u NATO operacijama KFOR i SEA GUARDIAN, u NATO misiji u Iraku te nastavak sudjelovanja u aktivnostima stalne NATO skupine protuminskih snaga.

Isto tako, Predsjednik Republike dao je suglasnosti za nastavak sudjelovanja u tri operacije Europske unije, tri operacije UN-a, jednoj operaciji koalicijskih snaga pod vođenjem SAD-a, te suglasnosti za prelazak granice Republike Hrvatske u okviru mogućeg angažiranja i brzog raspoređivanja deklariranih snaga NATO-a te vojnih kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije. Predsjednik Republike također je suglasan s nastavkom, odnosno s proširenim sudjelovanjem pripadnika OSRH u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti kopnenih snaga NATO-a koje se raspoređuju u četiri granične zemlje Saveza: Litvi, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj.

Svojim sudjelovanjem Republika Hrvatska snažno doprinosi jačanju savezničkog postava odvraćanja i kolektivne obrane NATO područja. Predanost Republike Hrvatske našim saveznicima u NATO-u ogleda se i u činjenici da je Predsjednik Republike dao suglasnost za povećanje sudjelovanja pripadnika OSRH u graničnim zemljama Saveza za gotovo 80 posto, sa 300 na 520 pripadnika.

Hrvatska je članica NATO te ima obvezu i dužnost pružanja pomoći saveznicama kao što očekuje da će i saveznici, ako zatreba, pružiti pomoć Hrvatskoj. Stoga je sudjelovanje pripadnika OSRH u navedenim misijama dokaz da je Hrvatska pouzdana članica NATO-a.

Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost jedino na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u NATO aktivnosti za sigurnosnom i obučnom potporom Ukrajini (NSATU). Vlada želi poslati pripadnike OSRH u misiju potpore Ukrajini, ali provedba takve odluke u nadležnosti je Predsjednika Republike kao Vrhovnog zapovjednika OSRH i on je u okviru svoje ustavne nadležnosti odlučio da neće dati prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese Republike Hrvatske. Prema Ustavu, Vlada može zatražiti od Hrvatskog sabora glasanje o predloženoj odluci i ako Vladin prijedlog odluke dobije podršku dvije trećine saborskih zastupnika, odluka će stupiti na snagu i Predsjednik Republike će je poštovati.

Vladin prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji NSATU temelji se na odluci NATO-a koja je donesena na sastanku na vrhu NATO-a, održanom 10. i 11. srpnja 2024. u Washingtonu, na kojemu je sudjelovao i Predsjednik Republike. Predsjednik Republike nije se protivio donošenju takve odluke na razini NATO-a budući da, nakon donošenja odluke, države članice same odlučuju hoće li i na koji način sudjelovati u toj aktivnosti.

“Štitim Hrvatsku od uvlačenja u rat”
Važno je znati kako Predsjednik Republike ni na koji način nije bio konzultiran oko stavova koje je Republika Hrvatska zastupala u pripremi navedene odluke. Kršeći, opet, svoju ustavnu obvezu – koja Vladi nalaže suradnju s Predsjednikom Republike na području vanjske politike i obrane – Vlada je ne samo preuzela obvezu u ime Republike Hrvatske već je i pripremila navedenu odluku o slanju pripadnika Oružanih snaga bez konzultacija s Predsjednikom Republike. Predsjednik Republike vrlo je jasno komunicirao svoj stav kako se protivi sudjelovanju pripadnika OSRH u takvim misijama.

Ruska agresija na Ukrajinu je nedopustiva i predstavlja kršenje međunarodnog prava koje svi moramo osuditi. Predsjednik Republike je u više navrata ponovio i stoji kod stava kako je Ukrajina žrtva agresije te da joj i Hrvatska treba pružiti svu moguću humanitarnu pomoć. Na žalost, unatoč ogromnoj vojnoj pomoći koju prima Ukrajina, kraj rata se ne nazire već prijeti opasnost da se rat proširi i izvan granica Ukrajine.

Zadaća je Predsjednika Republike – a po njegovom mišljenju i zadaća svih hrvatskih državnih institucija – zaštititi Hrvatsku od rata i poduzeti sve mjere kako bi Hrvatska ostala izvan ratnih sukoba. Upravo zbog toga Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji sigurnosne i obučne potpore Ukrajini, vodeći se prije svega hrvatskim interesima i štiteći Hrvatsku od mogućeg uvlačenja u ratni sukob.

“Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno utjecati”
Republike Hrvatska kao punopravna članica ima obvezu i dužnost prema svojim saveznicima u NATO-u i Predsjednik Republike ni na koji način ne dovodi to u pitanje. Dajući prethodnu suglasnost za ranije spomenutih 12 od 13 odluka koje mu je dostavila Vlada, Predsjednik Republike dijelom je to i dokazao. Rat u Ukrajini koji je posljedica ruske agresije, međutim, ne predstavlja napad na neku od članica NATO-a, te stoga ni ne može biti aktiviran članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora pa ne postoji ni međunarodno-pravna obveza sudjelovanja Republike Hrvatske u aktivnostima koje bi je povezale s tim ratom. Hrvatska pomaže i pomagat će i dalje Ukrajini, ali ta pomoć ne može biti bilo kakav oblik sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske.

Svako drugo sudjelovanje, poglavito ono koje bi podrazumijevalo sudjelovanje hrvatskih vojnika predstavlja izlazak iz okvira nacionalnog interesa Republike Hrvatske i potencijalno ugrožava njene građane. Mnogi veliki ratovi, započeli su i nepromišljenim logističkim ili savjetničkim misijama koje su se kasnije pretvarale u vojne intervencije, a potom i u velike ratne sukobe. Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno utjecati, niti ga može zaustaviti. Ali, promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može spriječiti širenje rata prema hrvatskim granicama i osigurati mir i sigurnost svim hrvatskim građanima.”

Related Topics:

Region

Aljbina Kurtija GAĐALI JAJIMA usred SKUPŠTINE, tjelohranitelji hitno uletjeli unutra! (VIDEO)

Predsjednik Pokreta Samoopredjeljenje i vršilac dužnosti premijera samoproglašenog Kosova Albin Kurti gađan je jajima tokom  nastavka prekinute konstitutivne sjednice Skupštine Kosova.

Incident se dogodio nakon što je Kurti ponovo zatražio dodatno vrijeme za konsultacije. Poslanica Alijanse za budućnost Kosova Time Kadrijaj tada ga je gađala jajima.

Zbog incidenta sjednica je prekinuta, a u skupštinsku salu ušli su Kurtijevi tjelohranitelji.

Predsjedavajući sjednice Avni Dehari saopćio je da će poslanici naknadno biti obaviješteni o terminu nastavka sjednice.

Nastavi čitati

Region

SRBIJA PODRŽAVA TERITORIJALNI INTEGRITET UKRAJINE, Kijev podržava Srbiju po pitanju Kosova

Predsjednici Srbije i Ukrajine, Aleksandar Vučić i Volodimir Zelenski, obratili su se javnosti nakon sastanka „oči u oči“ u Palati „Srbija“, tokom zvanične posjete ukrajinskog predsjednika Beogradu.

​Vučić je istakao da mu je bila čast da ugosti Zelenskog, navodeći da je posljednja posjeta ukrajinskog predsjednika Srbiji bila prije osam godina.

Srbija podržava teritorijalni integritet Ukrajine

Predsjednik Srbije poručio je da Beograd principijelno podržava teritorijalni integritet svih zemalja članica UN, što, kako je naglasio, uključuje i Ukrajinu.

– Srbija i ja kao njen predsednik sam istakao da podržavamo Povelju UN, rezolucije UN, što znači teritorijalni integritet svih zemalja članica UN, što znači takođe i teritorijalni integritet Ukrajine. I takođe, veoma smo zahvalni Ukrajini što podržava teritorijalni integritet Srbije. Što se nas tiče, mi ćemo nastaviti da vodimo takvu principijelnu politiku i po tom pitanju ne postoji nikakvo ‘ali’ – istakao je Vučić.

On je naveo da bi razgovori o unapređenju bilateralnih odnosa trebalo da dovedu do produbljivanja saradnje Srbije i Ukrajine u različitim oblastima.

Podrška evropskom putu Kijeva

Vučić je rekao da će Srbija podržati evropski put Ukrajine, ističući da Beograd ne želi da bilo koga usporava na putu ka Evropskoj uniji.

– Ukrajina će uvek imati punu podršku naše zemlje na njenom evropskom putu. Mi ne pravimo komentare bilo kakve, u kojima i po kojima bismo nekog drugog da zaustavljamo zato što mi ne možemo da otvorimo neki klaster. Mi želimo Ukrajini da što je moguće pre otvori sve klastere, da ih zatvori što je moguće pre, to je želja ukrajinskog naroda, želja ukrajinskog rukovodstva – kazao je Vučić.

Prema njegovim riječima, tokom razgovora bilo je riječi i o ekonomskoj saradnji, a očekuje da će ona u budućnosti donijeti korist objema stranama.

Razgovori o ekonomiji i infrastrukturi

Vučić je naveo da je značajno povećan obim trgovinske razmjene Srbije i Ukrajine, ističući da je gvožđe jedan od najznačajnijih proizvoda koje Srbija uvozi iz Ukrajine.

– Verujem da ta razmena može biti mnogo veća. Pričali smo i o projektima iz oblasti infrastrutkure, angažovanju ukrajinskih kompanija u našoj zemlji. Kada sam ovo rekao, bio sam fasciniran mrežom železničkom koju ima Ukrajina, nedavno kada sam išao u Kijev, i verujem da mnogo toga možemo da naučimo od Ukrajine – rekao je predsjednik Srbije.

Zelenski zahvalio Srbiji na podršci

Zelenski je zahvalio srpskom narodu na podršci Ukrajini, a tokom obraćanja govorio je i o posljednjim ruskim napadima na njegovu zemlju.

On je naveo da su tokom noći ponovo bili napadnuti infrastrukturni objekti, uključujući energetska postrojenja i željezničku mrežu, zbog čega je došlo i do kašnjenja vozova širom Ukrajine.

Prema njegovim riječima, u napadima na Ukrajinu u prethodna 24 časa poginulo je 13 ljudi, dok je 77 osoba povrijeđeno, a napadnuto je 12 ukrajinskih regiona.

– Situacija u Ukrajini nije jednostavna. Sinoć je bio još jedan napad projektilima. Balistički projektili su napadali našu infrastrukturu. To su bili mlazni dronovi, za cilj su imali energetska postrojenja, železničku mrežu. Vozovi su kasnili širom naše zemlje. Društvena preduzeća su bila na meti. Vatrogasci i timovi za hitne reakcije su i dalje na terenu, rade. Video sam jutros izveštaje. Granatiranje bilo u svim zajednicama na liniji fronta tragično. Trinaest ljudi je ubijeno u napadima na Ukrajinu u protekla 24 sata, samo od devet sati juče ujutru do devet sati jutros. Zaista je to užasna tragedija ruske agresije protiv nezavisne Ukrajine – rekao je Zelenski.

On je uputio saučešće porodicama poginulih i istakao da je Ukrajina, kako je naveo, gotovo svakog dana i svake noći, u petoj godini rata, primorana da izdržava posljedice sukoba.

Nastavi čitati

Region

APOKALIPTIČNE SCENE U SRBIJI! Vatra guta sve pred sobom, Deliblatska peščara pod najžešćim udarom!

Na teritoriji Srbije aktivna su četiri veća požara na otvorenom prostoru, a najveći je u mjestu Šumarak na području Deliblatske peščare koja pripada opštini Kovin gdje je zahvaćena površina veća od 700 hektara, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Požar u Magliču kod Kraljeva, koji je obuhvatio 170 hektara, lokalizovan je sinoć oko 18.30 časova, a dio snaga preusmjeren na požar na planini Stolovi gdje je vatra zahvatila suvu travu, nisko rastinje i listopadnu šumu.

Dragan Reljić iz “Srbijašuma” iz Kraljeva rekao je da su radnici tog preduzeća juče zajedno sa predstavnicima MUP-a za vanredne situacije osmatrali terene i da će u toku dana na tom području dejstvovati helikopterska jedinica.

On je naglasio da je požar iznad mjesta Ušće juče lokalizovan i stavljen pod kontrolu, te da je gašenju pomogla kiša slabog intenziteta.

– To je, međutim, nedovoljno da bi se taj požar proglasio ugašenim. I dalje ostaju na snazi redovna dežurstva 24 časa – rekao je za Reljić za RTS.

Nastavi čitati

Aktuelno