Connect with us

Region

MILANOVIĆ ODBIO DA POŠALJE hrvatske vojnike u misiju za UKRAJINU!

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović na Fejsbuku je objavio video u kojem je objasnio zašto je odbio da da saglasnost za odluku o učešću hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini.

Svoju odluku obrazložio je u saopštenju koje prenosimo u cjelosti:

“Vlada Republike Hrvatske je, putem potpredsjednika Vlade i ministra obrane, zatražila od Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske prethodnu suglasnost na prijedloge odluka o sudjelovanju pripadnika OSRH u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, Europske unije i Ujedinjenih naroda.

Prema hrvatskom Ustavu, sve predložene odluke donosi Hrvatski sabor i to većinom glasova svih zastupnika ako Predsjednik Republike za odluke dade prethodnu suglasnost. Ako Predsjednik Republike uskrati suglasnost, Hrvatski sabor može takve odluke donijeti samo dvotrećinskom većinom svih zastupnika.

Prethodna suglasnost Predsjednika Republike zatražena je za ukupno 13 odluka. Predsjednik Republike dao je prethodnu suglasnost za 12 odluka. Dio odluka odnosi se na nastavak sudjelovanja pripadnika OSRH u NATO operacijama KFOR i SEA GUARDIAN, u NATO misiji u Iraku te nastavak sudjelovanja u aktivnostima stalne NATO skupine protuminskih snaga.

Isto tako, Predsjednik Republike dao je suglasnosti za nastavak sudjelovanja u tri operacije Europske unije, tri operacije UN-a, jednoj operaciji koalicijskih snaga pod vođenjem SAD-a, te suglasnosti za prelazak granice Republike Hrvatske u okviru mogućeg angažiranja i brzog raspoređivanja deklariranih snaga NATO-a te vojnih kapaciteta za brzo raspoređivanje Europske unije. Predsjednik Republike također je suglasan s nastavkom, odnosno s proširenim sudjelovanjem pripadnika OSRH u sklopu aktivnosti ojačane prednje prisutnosti kopnenih snaga NATO-a koje se raspoređuju u četiri granične zemlje Saveza: Litvi, Poljskoj, Mađarskoj i Bugarskoj.

Svojim sudjelovanjem Republika Hrvatska snažno doprinosi jačanju savezničkog postava odvraćanja i kolektivne obrane NATO područja. Predanost Republike Hrvatske našim saveznicima u NATO-u ogleda se i u činjenici da je Predsjednik Republike dao suglasnost za povećanje sudjelovanja pripadnika OSRH u graničnim zemljama Saveza za gotovo 80 posto, sa 300 na 520 pripadnika.

Hrvatska je članica NATO te ima obvezu i dužnost pružanja pomoći saveznicama kao što očekuje da će i saveznici, ako zatreba, pružiti pomoć Hrvatskoj. Stoga je sudjelovanje pripadnika OSRH u navedenim misijama dokaz da je Hrvatska pouzdana članica NATO-a.

Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost jedino na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u NATO aktivnosti za sigurnosnom i obučnom potporom Ukrajini (NSATU). Vlada želi poslati pripadnike OSRH u misiju potpore Ukrajini, ali provedba takve odluke u nadležnosti je Predsjednika Republike kao Vrhovnog zapovjednika OSRH i on je u okviru svoje ustavne nadležnosti odlučio da neće dati prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u takvoj misiji koja može potencijalno štetno djelovati na nacionalne interese Republike Hrvatske. Prema Ustavu, Vlada može zatražiti od Hrvatskog sabora glasanje o predloženoj odluci i ako Vladin prijedlog odluke dobije podršku dvije trećine saborskih zastupnika, odluka će stupiti na snagu i Predsjednik Republike će je poštovati.

Vladin prijedlog odluke o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji NSATU temelji se na odluci NATO-a koja je donesena na sastanku na vrhu NATO-a, održanom 10. i 11. srpnja 2024. u Washingtonu, na kojemu je sudjelovao i Predsjednik Republike. Predsjednik Republike nije se protivio donošenju takve odluke na razini NATO-a budući da, nakon donošenja odluke, države članice same odlučuju hoće li i na koji način sudjelovati u toj aktivnosti.

“Štitim Hrvatsku od uvlačenja u rat”
Važno je znati kako Predsjednik Republike ni na koji način nije bio konzultiran oko stavova koje je Republika Hrvatska zastupala u pripremi navedene odluke. Kršeći, opet, svoju ustavnu obvezu – koja Vladi nalaže suradnju s Predsjednikom Republike na području vanjske politike i obrane – Vlada je ne samo preuzela obvezu u ime Republike Hrvatske već je i pripremila navedenu odluku o slanju pripadnika Oružanih snaga bez konzultacija s Predsjednikom Republike. Predsjednik Republike vrlo je jasno komunicirao svoj stav kako se protivi sudjelovanju pripadnika OSRH u takvim misijama.

Ruska agresija na Ukrajinu je nedopustiva i predstavlja kršenje međunarodnog prava koje svi moramo osuditi. Predsjednik Republike je u više navrata ponovio i stoji kod stava kako je Ukrajina žrtva agresije te da joj i Hrvatska treba pružiti svu moguću humanitarnu pomoć. Na žalost, unatoč ogromnoj vojnoj pomoći koju prima Ukrajina, kraj rata se ne nazire već prijeti opasnost da se rat proširi i izvan granica Ukrajine.

Zadaća je Predsjednika Republike – a po njegovom mišljenju i zadaća svih hrvatskih državnih institucija – zaštititi Hrvatsku od rata i poduzeti sve mjere kako bi Hrvatska ostala izvan ratnih sukoba. Upravo zbog toga Predsjednik Republike nije dao prethodnu suglasnost na odluku o sudjelovanju pripadnika OSRH u misiji sigurnosne i obučne potpore Ukrajini, vodeći se prije svega hrvatskim interesima i štiteći Hrvatsku od mogućeg uvlačenja u ratni sukob.

“Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno utjecati”
Republike Hrvatska kao punopravna članica ima obvezu i dužnost prema svojim saveznicima u NATO-u i Predsjednik Republike ni na koji način ne dovodi to u pitanje. Dajući prethodnu suglasnost za ranije spomenutih 12 od 13 odluka koje mu je dostavila Vlada, Predsjednik Republike dijelom je to i dokazao. Rat u Ukrajini koji je posljedica ruske agresije, međutim, ne predstavlja napad na neku od članica NATO-a, te stoga ni ne može biti aktiviran članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora pa ne postoji ni međunarodno-pravna obveza sudjelovanja Republike Hrvatske u aktivnostima koje bi je povezale s tim ratom. Hrvatska pomaže i pomagat će i dalje Ukrajini, ali ta pomoć ne može biti bilo kakav oblik sudjelovanja pripadnika Hrvatske vojske.

Svako drugo sudjelovanje, poglavito ono koje bi podrazumijevalo sudjelovanje hrvatskih vojnika predstavlja izlazak iz okvira nacionalnog interesa Republike Hrvatske i potencijalno ugrožava njene građane. Mnogi veliki ratovi, započeli su i nepromišljenim logističkim ili savjetničkim misijama koje su se kasnije pretvarale u vojne intervencije, a potom i u velike ratne sukobe. Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno utjecati, niti ga može zaustaviti. Ali, promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može spriječiti širenje rata prema hrvatskim granicama i osigurati mir i sigurnost svim hrvatskim građanima.”

Related Topics:

Region

NEVJEROVOVATAN SLUČAJ U KOMŠILUKU: Uhapšeni Knez Trpimir i Kralj Ladislav

Nesvakidašnji slučaj zabilježen je na splitskom aerodromu, gdje su dvojica državljana Avganistana otkrivena sa falsifikovanim dokumentima na kojima su bila upisana imena hrvatskih srednjovjekovnih vladara – Knez Trpimir i Kralj Ladislav.

Sudija Županijskog suda u Splitu odredio je istražni zatvor punoljetnom Avganistancu, dok je njegov maloljetni brat smješten u dom.

Odakle im dokumenti sa imenima vladara?
Tokom kriminalističke istrage utvrđeno je da je su mladim Avganistancima lične karte sa falsifikovanim imenima isporučene u Atini te da su iz Grčke stigli u Hrvatsku. Cilj im je bio da nastave put ka Njemačkoj.

Ovaj slučaj izazvao je brojne reakcije. Iako su se neki našalili kako su se kraljevi vratili, drugi su izrazili i saosjećanje navodeći da su Avganistanci prevareni i da se neko gorko našalio sa njima sa ciljem da im napravi problem upravo zbog imena koja su im se našla na ispravama, prenosi Hina.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ NAJAVIO GOVOR! Reći ću ko je otvorio Pandorinu kutiju nepoštovanja Povelje UN-a

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Njujorku da će u obraćanju na Generalnoj skupštini UN govoriti o tome ko je i kada otvorio Pandorinu kutiju nepoštovanja Povelje UN.

Vučić je, odgovarajući na pitanje novinara o čemu će sutra da govori na Generalnoj skupštini, rekao da male zemlje ne mogu mnogo toga da promijene, ali da mogu da se bore za svoju čast i ponos.

– Јutros u razgovoru sa više evropskih lidera, dakle premijerom Slovenije, predsjednikom Rumunije, predsjednikom Poljske, kancelarom Austrije, predsjednikom Finske i predsjednikom Češke… jedna stvar je zanimljiva: kao nikada do sada, svi se pozivaju na Povelju UN i to je ono što mi posebno smeta i o čemu ću da govorim sutra u svom obraćanju ovdje, pred UN, gdje će biti sasvim jasno ko je i kada otvorio tu Pandorinu kutiju nepoštovanja povelje UN i kada je svijet krenuo potpuno pogrešnim putem – rekao je Vučić. Dodao je da će na GS UN postaviti pitanja na koja je nemoguće da bilo ko pruži odgovor, kako kaže, “ako ni zbog čega, zbog istorije”.

– I baš zbog toga da ne bude zaboravljeno i da ne bude zapamćena priča kako je prvi rat ili sukob na tlu Evrope bio onaj u Ukrajini. Nije. Bili su i oni kada je 19 NATO zemalja napalo Srbiju i naše je da o tome govorimo i da upoznamo svijet sa tim – istakao je Vučić.

Predsednik Aleksandar Vučić prisustvovao je prijemu koji u zgradi Ujedinjenih nacija u Njujorku priređuje generalni sekretar UN-a Antonio Guteres u čast šefova delegacija, uoči početka 81. zasjedanja Generalne skupštine.

Vučić sa Fon der Lajen: Vjerujem da će Srbija ubrzati put ka EU

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen tokom zasjedanja Generalne skupštine UN i izrazio uvjerenje da će Srbija ubrzati svoj put ka članstvu u EU.

Nastavi čitati

Region

“PADA PRILIČNO JAKO”: Pao prvi snijeg u Srbiji, mještani iznenađeni padavinama pred kraj septembra

Na planini Goliji pao je prvi snijeg ove sezone, iznenadivši mještane pred kraj septembra.

Na planini Goliji, na području opštine Ivanjica, pao je prvi snijeg ove sezone. Pahulje su iznenadile mještane pred kraj septembra, dok se u nižim predjelima još uvijek bilježe znatno više temperature.

Prema riječima stanovnika golijskih sela, snijeg pada intenzivno, ali se zbog visoke temperature vazduha ne zadržava na tlu.

“Pada prilično jako, ali se pahulje odmah tope. Navikli smo na duge i hladne zime, ali snijeg u septembru ipak privlači pažnju”, kažu meštani za RINU.

Golija je poznata po promjenljivim vremenskim uslovima, dugim zimama i snježnim padavinama koje se nerijetko javljaju i van zimskih mjeseci. Među mještanima ovog kraja prepričava se da je na planini snijeg tokom godina bilježen u gotovo svim mjesecima, osim u julu.

Iako snježni pokrivač za sada nije formiran, prvi snijeg najavio je dolazak hladnijih dana na području ivanjičkog kraja.

Nastavi čitati

Aktuelno