Connect with us

Svijet

IRAN PRVI PUT UPOTREBIO SUPERSONIČNU RAKETU: Kreće se 5 puta brže od zvuka, evo kakve sve projektile imaju

Iranska vojska je saopštila da je prvi put koristila hipersoničnu raketu.

Iran je izveo najveći napad na Izrael do sada, ispalivši sinoć oko 180 balističkih projektila, od kojih je većinu navodno presrela protivraketna odbrana Izraela, Sjedinjenih Američkih Država i Jordana. Vazdušni napad, daleko ozbiljniji od sličnog napada u aprilu, intenzivirao je regionalni sukob na Bliskom istoku.

CNN pruža analizu iranskih balističkih projektila i sposobnosti odbrambenih sistema koje koriste izraelske i druge snage u regionu.

Iran ima više od 3.000 balističkih projektila
Teheran ima hiljade balističkih i krstarećih projektila različitog dometa, prema izvještaju Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) Projekta za opasnost od raketa tačan broj raketa nije poznat, ali je general američkog vazduhoplovstva Kenet Mekenzi rekao Kongresu 2023 da Iran ima više od 3.000 balističkih projektila.

Putanja balističkih projektila putuju oko granica Zemljine atmosfere, pre nego što se nosivi teret bojeve glave odvoji od rakete koja ga nosi i strmoglavi se nazad u atmosferu na svom cilju. Stručnjaci za oružje koji su analizirali snimke društvenih mreža sa lica mjesta rekli su za CNN da je Iran koristio varijante balističke rakete Šahab-3 u posljednjem napadu na Izrael.

Osnova je Šahab-3
Šahab-3 je osnova za sve iranske balističke rakete srednjeg dometa na tečno gorivo, kaže Patrik Senft, koordinator istraživanja u Službi za istraživanje naoružanja (ARES). Projekat raketne prijetnje objašnjava da je Šahab-3 ušao u službu 2003. godine, može da nosi bojevu glavu od 760 do 1.200 kilograma i da može da se ispaljuje iz mobilnih lansera kao i iz silosa.

Iran Voč kaže da najnovije varijante projektila Šahab-3, projektila Ghadr i Emad, imaju preciznost od 300 metara oko svojih predviđenih ciljeva. Iranski mediji javili su da je Teheran u napadima koristio novu raketu Fatah-1. Teheran opisuje Fatah-1 kao hipersoničnu raketu – što znači da putuje brzinom od pet maha, ili pet puta većom brzinom od zvuka (6.100 kilometara na sat).

Šta je Fatah-1?
Ali analitičari ističu da skoro sve balističke rakete dostižu hipersoničnu brzinu tokom svojih putanja. Izraz “hipersonično” se često koristi za označavanje onoga što se naziva hipersonična klizna vozila i hipersonične krstareće rakete, visoko napredno oružje koje može manevrisati hipersoničnim brzinama unutar Zemljine atmosfere. Takvo oružje je izuzetno teško oboriti.

Fatah-1 nije ni jedno ni drugo, kaže Fabijan Hinc, istraživač na Međunarodnom institutu za strateške studije, koji je pisao o ovoj temi prošle godine. Hinc kaže da izgleda da Fatah-1 ima bojevu glavu na “projektilu za manevrisanje”, što mu omogućava da izvrši prilagođavanja kako bi izbjegao raketnu odbranu tokom dela svog poniranja do cilja.

Međutim, ova karakteristika bi značila da su neke prethodne iranske rakete poboljšane, tvrdi Hinc. Ali analitičari su skeptični prema mogućnosti da je Iran prvi put upotrebio novu raketu u utorak uveče.

“To je jedna od njihovih najnovijih balističkih projektila i imaju mnogo da izgube ako je koriste. Izrael može dobiti predstavu o njihovim mogućnostima. Takođe postoji šansa da to neće uspjeti, što Izraelu daje još bolji uvid. Iranci dobijaju besplatnu propagandu i ništa ne rizikuju govoreći da je projektil upotrebljen”, rekao je Trevor Ball, bivši američki vojni stručnjak za eksploziv.

Izrael ima Gvozdenu kupolu
Izrael koristi niz sistema za blokiranje napada od raznih pretnji, od balističkih projektila sa putanjama izvan atmosfere do niskoletećih krstarećih projektila i raketa. Mnogo pažnje je posvećeno njegovom visoko efikasnom sistemu Gvozdena kupola, koji se koristi za borbu protiv nadolazećih raketa i artiljerijskog oružja.

Međutim, Gvozdena kupola predstavlja donji nivo izraelskog protivraketnog odbrambenog sistema i nije sistem koji bi se koristio za suprotstavljanje balističkim projektilima lansiranim u utorak uveče, saopštila je Organizacija za protivraketnu odbranu (IMDO). Sljedeća stepenica na ljestvici protivraketne odbrane je Davidova praćka, koja štiti od prijetnji kratkog i srednjeg dometa, navodi IMDO.

Davidova praćka je zajednički projekat izraelskog naprednog odbrambenog sistema RAFAEL i američkog odbrambenog giganta Raitheon, koji koristi kinetičke presretače Stunner i SkiCeptor za uništavanje ciljeva udaljenih do 450 kilometara.

Moćni odbrambeni sistemi strelica
Iznad Davidove praćke su izraelski sistemi Arrow 2 i Arrow 3, razvijeni u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama. Arrow 2 koristi fragmentacione bojeve glave za uništavanje dolazećih balističkih projektila u njihovoj završnoj fazi – dok uranjaju prema svojim ciljevima – u gornjoj atmosferi.

Arrow 2 ima domet od 80 kilometara i maksimalnu visinu od 50 kilometara i smatra se poboljšanom verzijom američkog Patriot sistema koji je Izrael takođe nekada koristio. Arrow 3 koristi tehnologiju hit-to-kill da presreće dolazeće balističke rakete u svemiru, prije nego što ponovo uđu u atmosferu na putu ka svojim ciljevima.

Tokom napada u utorak uveče, američka vojska je ispalila najmanje 12 protivraketnih odbrambenih sredstava na nadolazeće iranske rakete. Američki odgovor je stigao od mornaričkih razarača sa vođenim projektilima USS Cole i USS Bulkeley koji djeluju u istočnom Mediteranu, rekao je portparol Pentagona, general-major Pat Rajder.

Amerikanci imaju sisteme Aegis
Pentagon nije precizirao presretače koji se koriste, ali su američki razarači opremljeni odbrambenim sistemom od balističkih raketa Aegis, sa projektilima presretačima koji mogu da pogode i unište dolazeće balističke rakete u srednjoj ili krajnjoj fazi.

Jordanske vazdušne snage su takođe presrele iranske rakete u utorak uveče, rekao je jordanski zvaničnik, ali nije naveo detalje.

Tokom iranskog napada na Izrael u aprilu, izraelski i američki ratni avioni oborili su veliki broj projektila. Ali Iran je taj napad izveo uglavnom sporijim dronovima, koje je mnogo lakše presresti od balističkih bojevih glava koje vertikalno padaju na ciljeve u Izraelu.

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno