Connect with us

Banjaluka

Banjalučki ćevap, na inicijativu gradonačelnika Draška Stanivukovića – POSTAO JE BREND

Kazao je ovo gradski menadžer, Bojan Kresojević koji je dodatno poručio kako je ovo važna razvojna tema u našem gradu.

-Najvažnija djelatnost, kada je u pitanju razvoj Banje Luke su upravo turizam i gastronomija. Upravo danas smo imali priliku da prisustvujemo uručenju sertifikata koji svjedoči o tome da je od danas Banjalučki ćevap zaštićen brend, što će sigurno imati veliki značaj, kako za proizvođače ovog specijaliteta u Banjoj Luci, tako i za proširenje na druge aspekte zaštite svojine kada je u pitanju naš grad – kazao je Kresojević.

Napomenuo je i to da je sigurno da je turizam jedan od najvećih potencijala za naš grad, te da o tome svjedoče i postignuti rezultati za periode iza nas.

-Sve to nam daje za pravo da i u narendom vremenskom periodu posvetimo pažnju različitim aktivnostima – izgradnji infrastrukture, organizovanju različitih događaja, ali i da podržimo prozvođače i instiitucije koje brendiraju naše proizvode i destinacije. Ovaj put smo na inicijativu gradonačelnika Stanivukovića, a uz podršku institucija, došli do cilja, a to je da smo zaštitili Banjalučki ćevap kao brend što će značiti da svaki proizvođač koji odluči da nazove svoj brend Banjalučki ćevap, morati poštovati striktno propisanu proceduru, proces proizvodnje i sastojke Banjalučkog ćevapa – dodao je Kresojević.

Kazao je i to kako, ono što je karakteristično za ovaj proces jeste da je omogućeno geografsko prenošenje proizvodnje.

-To znači da nije rezervisano samo za Banju Luku, te da zbog toga u svijetu imamo priliku da povećamo svijest o Banjoj Luci kao turističkoj destinaciji. Prošle godine prihodi su povećani za dva miliona KM – direktno ili indirektno u turizmu, te nas to raduje i daje nam za pravo da u narednom vremenskom periodu povećamo aktivnosti, a jedna od aktivnosti jeste da sve ove institucije sa Gradom nastave svoje aktivnosti, te da i na evropskom nivou zaštitimo Banjalučki ćevap – rekao je gradski menadžer.

Nebojša Kuštrinović, promoter manifestacije „Ćevap fest“, naglasio je kako su napokon dočekali i taj dan da ovaj brend bude zaštićen, te je iskoristio priliku da zahvali Gradskoj upravi što je u ovom procesu bila brza i produktivna.

-Prije deset godina grupa ljudi se okupila oko zaštite našeg brenda, našeg Banjalučkog ćevapa, te smo zbog toga i napravili „Ćevap fest“ u ovoj namjeri. Od svih ćevapa, meni je najbolji Banjalučki ćevap i iz isustva znam da, ko god je bio u Banjoj Luci, a nije probao ćevap – kao da u Banjoj Luci nije ni bio. Ćevap je uvijek bio naš brend i hvala Gradskoj upravi što su načinili jedan ovakav korak, jer znamo koliko je teško zaštiti brend. Mi smo dobili dokument, te možemo svugdje u svijetu da kažemo da Banjalučki ćevap ima svoje ime – kazao je Kuštrinović.

Dragan Brenjo, predstavnik Agencije za bezbjednost hrane BiH poručio je kako mu je veliko zadovoljstvo što danas prisustvuje uručenju sertifikata o zaštiti brenda.

-Drago mi je što danas možemo da pristupimo ovoj ceremoniji uručenja sertifikata, odnosno rješenja o dobijanju oznake garantovano tradicionalni specijalitet Banjalučki ćevap. Ovo je brend koji je prepoznatljiv za Banju Luku i ko god dođe u ovaj grad ćevap treba da proba. Bila mi je čast i zadovoljstvo da sam u organizaciji i da sam zajedno sa Gradskom upravo – učestvovao u ovom. Zadovoljstvo je bilo raditi sa svima onima koji su se uključili da dođemo do ovog cilja – naveo je on.

Pojasnio je šta u praksi znači ova prestižna oznaka.

-Ovo je oznaka koja ne znači samo mjesto prozvodnje – znači i očuvanje tradicionalne recepture i tradicionanog procesa, kao i metode proizvodnje koja je propisna za sve koji žele da proizvode Banjalučki ćevap. Ovo je prvi korak ka evropskoj zaštiti i nadam se da će se Banjalučki ćevap priključiti i drugim poznatim i prepoznatljivim prozvodima u svijetu – istakao je on.

Duško Tešanović, iz Udruženja za očuvanje garantovane tradicije specijaliteta „banjalučkih ćevapa“ takođe je iskoristio priliku da zahvali Gradu i svima onima koji su pomogli da se do ovoga dođe.

Naime, na prvom sastanku koji je održan u aprilu 2023. godine u organizaciji predstavnika Odjeljenja za privredu i LER Grada Banja Luka sa budućim osnivačima Udruženja za očuvanje garantovane tradicije specijaliteta „banjalučkih ćevapa“, te predstavnicima JU Veterinarskog instituta Republike Srpske „Dr Vaso Butozan“ i Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci na kojem je dogovorena uloga svakog od učesnika.

U ovom procesu, dogovoreno je da Grad bude koordinator aktivnosti u postupku dobijanja oznake garantovano tradicionalnog specijaliteta prehrambenog proizvoda u BiH za banjalučki ćevap u postupku pred Agencijom za bezbjednost hrane Bih, uključujuči tehničku pomoć u osnivanju pomenutog udruženja pred Osnovnim sudom i finansiranje izrade specifikacije od strane Instituta i Tehnološkog fakulteta.

Related Topics:

Banjaluka

JUBILEJ PUN EMOCIJA: Mašinska škola u Banjaluci slavi 60 godina trajnih prijateljstava!

Obilježavanje 60 godina mature Mašinske škole u Banjaluci okupilo je danas dvadesetak nekadašnjih školskih drugara koji su, uz smijeh, anegdote i emotivne uspomene, oživjeli sjećanja na školske dane, mladost i vrijeme koje ih je povezalo zajedničkim životnim putevima.

Mašinska škola u Banjaluci, jedna od četiri tehničke škole na ovom području, u periodu od 1961. do 1965. godine školovala je generaciju mladih koji su kasnije postali stubovi industrije, inženjeri i tehničari širom zemlje.
Školovanje u to vrijeme, pričaju za Glas Srpske, bilo je izuzetno zahtjevno. Samo dva odjeljenja od prvobitno upisana tri su diplomirala, što svjedoči o strogim kriterijima i visokim standardima nastave. Danas, nakon šest decenija, školski drugovi redovno se okupljaju svake prve subote u junu, njegujući prijateljstva i sjećanja koja vrijeme nije uspjelo da izbriše.

Jedan od njih, Nedeljko Garić iz Čelinca, ističe da se tada u poređenju sa današnjim vremenom tražilo znanje i savladavanje svih disciplina, od teorijske nastave do praktičnih vježbi.

Poslije druge godine škole, na inicijativu kadrova iz “Čajevca”, nekoliko učenika iz oba odjeljenja, među kojima je bio i on, izabrani su kao potencijalni stipendisti.

– Pozvali su nas u kadrovsku službu da se izjasnimo o stipendiji. Ja sam je prihvatio jer mi je puno značila zbog teške materijalne situacije u kojoj sam bio – kaže Garić.

Stipendija je podrazumijevala obavezu rada u “Čajevcu” nakon završetka školovanja, što je on i ispoštovao. Iako je razmišljao o nastavku studija, prilike i materijalni uslovi bili su drugačiji.

– Ostao sam u “Čajevcu”, a nakon osam mjeseci otišao sam u školu rezervnih oficira u Karlovac, u Hrvatskoj, gdje sam završio vojnu obuku. Nakon toga vratio sam se u “Čajevac”, gdje sam proveo najveći dio svoje karijere – istakao je on.

U to vrijeme, pored Banjaluke, tehnička škola postojala je u Sarajevu, Tuzli i Mostaru. Škola u Banjaluci okupljala je učenike iz cijele Krajine, od Doboja do Ključa i Travnika.

– Postojao je i studentski dom koji je stradao u zemljotresu, a danas se na tom mjestu nalazi Elektrotehnički fakultet, gdje su učenici iz udaljenih mjesta stanovali – dodaje Garić.

Mašinski smjer koji je pohađao bio je opšti i obuhvatao je sve oblasti mašinstva, od obrade metala i livenja do rada sa parnim mašinama, kotlovima, sistemima centralnog grijanja i dizalicama.

– Zahtjevi su bili veliki, naročito u matematici, fizici, mehanici, termodinamici i tehničkom crtanju. Uprkos svemu, ta strogost nas je oblikovala u kvalitetne stručnjake – priča Garić.

Garić je u odjeljenju bio sa Dušanom Kecmanom, nekadašnjim novinarom i fotografom, s kojim dijeli brojne anegdote.

Garić, koji je bio najniži u odjeljenju, s osmijehom se sjeća da ga je Kecman često zadirkivao.

– Jednom ću ja njemu to vratiti. Bio je veliki odmor, on je nešto pisao na tabli, komentarisao neku formulu. Imali smo u učionici fino uglancan parket i nismo smjeli ulaziti u obući, nego smo nosili kožne natikače koje su znale biti klizave. Ja sam se zaletio i izbio mu noge i on pao je na parket. Htio je da mi vrati, ali jedan naš drug, jači od svih, upozorio ga je: “Pipneš li ga, imaš posla sa mnom!” Tako je sve ostalo u šaljivom duhu – prisjeća se Garić.

Kecman, poznat po svojoj vedroj naravi i razrednoj energiji, kaže da na okupljanja dolaze isključivo muškarci jer, nažalost, u njihovim odjeljenjima nije bilo djevojaka.

– Najviše nas interesuje razgovor, sjećanja i prijateljstvo – kaže Kecman, prisjećajući se posebno profesora Zvonka.

On je prvi, kako kaže, prepoznao njegove sklonost ka umjetnosti.

– Profesor mi je znao često reći: “Idi ti igraj fudbal na Kastelu” – priča Kecman.

Dodaje da su se, nakon što su obilježili 40 godina mature, dogovorili da se okupljaju svake godine. Od tada, više od 20 godina, tradicionalno se sastaju svake prve subote u junu u bašti Hotela “Bosna” u Banjaluci. Iako ponekad neko bude spriječen, većina ipak dođe.

– Od 66 učenika, više od 50 odsto nažalost nije više među nama – rekao je Kecman sa žaljenjem.

Pozne godine nisu spriječile ni Bernarda Kezića iz Rijeke da dođe i ove godine.

– Sve sam obaveze ostavio da bih se sastao sa svojim školskim drugarima. Samo jedne godine nisam došao, i to zbog teške operacije. Ovo okupljanje ne bih propustio ni pod koju cijenu – kaže Kezić.

Za njega je ovo, ističe on, pravo zadovoljstvo i ljubav prema društvu s kojim sam odrastao i stasao.

– Ova proslava mi znači nastavak jednog normalnog života. Ništa mi nije ljepše nego sresti prijatelje koji su ostali ljudi i s kojima zajedno gradimo duh zajedništva – naglasio je Kezić, koji čitav radni vijek proveo u mašinstvu, gdje je stekao 54 godine radnog staža.

Nastavi čitati

Banjaluka

DRINIĆ PORUČUJE “NAŠA SLOGA JE NAŠA SNAGA”! Zajedništvo srpskog naroda u Evropi

U Banjaluci je održana Evropska smotra srpskog folklora dijaspore, manifestacija koja je okupila predstavnike srpskog naroda iz različitih zemalja Evrope. Ovo je bio čas izvornosti, tradicionalne muzike i igara, ali i prilika za susrete, razgovore i zajedničko očuvanje naše bogate kulture i naslijeđa.

Generalni sekretar Partije demokratskog progresa (PDP), Nebojša Drinić, istakao je važnost ove manifestacije kao simbola jedinstva i čuvara tradicije.

„Ponosan sam na sve članove kulturno-umjetničkih društava, koje Grad Banjaluka kontinuirano podržava. Oni su ogledalo našeg naroda i putokaz ka svijetloj budućnosti. Neka živi srpski rod, gdje god da se nalazi. Naša sloga je naša snaga“, poručio je Drinić.

Ova smotra predstavlja ne samo kulturni događaj, već i potvrdu trajne veze dijaspore sa maticom, što dodatno jača nacionalni identitet i zajedništvo.

Nastavi čitati

Banjaluka

ŽRTVU HEROJA IZ REKAVICA NE SMIJEMO DA ZABORAVIMO: Ako se to desi, zaboravićemo svoj put.

Poručio je ovo Nebojša Drinić, generalni sekretar PDP i šef Kluba odbornika PDP u Skupštini grada Banjaluka, koji je prisustvovao služenju parastosa i polaganju vijenaca za 36 poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata iz Rekavica.

– Čuvajući sjećanje na one koji su svoje živote dali za odbranu i slobodu u kojoj danas živimo, čuvamo i Republiku Srpsku. Za mene je dan sela onaj dan kada pominjemo naše heroje, njihovim najmilijim pokazujemo da nisu zaboravljeni, ali je naša obaveza da ih se sjećamo svakog dana i uspomenu na njihovu žrvtu za otadžbinu prenosimo na buduća pokoljenja – rekao je Drinić i dodao:
– Naš put je bio i ostaće pravoslavlje i jačanje institucija našeg Grada i naše Republike Srpske.

Zajedno sa Drinićem, parastosu su prisustvovali i odbornici PDP u Skupštini grada Banjaluka Jovo Savanović i Igor Maksić

Nastavi čitati

Aktuelno