Connect with us

Politika

BAR U JEDNOJ STVARI SMO NAJJAČI! Parlament BiH jači i od Bundestaga

Po prosječnoj plati BiH je daleko iza svih zemalja članica Evropske unije, a jedino iza nje su dvije balkanske države Sjeverna Makedonija i Albanija, što se ne može reći za primanja ovdašnjih političara, parlamentaraca, koja su, uslovno rečeno, među najvišim na Starom kontinentu.

Prema posljednjim podacima, prosječna plata u BiH iznosila je oko 720 evra, što je za 3,5 puta manje od prosjeka koje imaju države Evropske unije – 2.350 mjesečno. Poređenja radi, primanja u Slovačkoj, koja je najlošije rangirana među državama članicama ove zajednice, iznose 1.233 evra, što je za 70 odsto više nego u BiH. Kada su u pitanju zemlje u okruženju, prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.640, Hrvatskoj 1.320, Crnoj Gori 850, a Srbiji 840 evra.

A šta je sa platama političara, državnih zvaničnika koji bi trebalo da brinu, između ostalog i o ekonomskom prosperitetu zemlje? Koliko su ona u odnosu na prosječne plate u pojedinim evropskim zemljama te kako se BiH kotira na toj listi? Za primjer uzećemo koliko mjesečno inkasiraju narodni tribuni, odnosno parlamentarci, kojima su ljudi ukazali povjerenje na izborima.

U slučaju BiH, oni koji su na posljednjim izborima uspjeli da uđu u Parlament BiH, imaju za pet puta viša mjesečna primanja od prosječnih. Njihova plata iznosi oko 3.600 evra, a u nekim slučajevima i više, ukoliko su u nekim od odbora ili ostvaruju pravo na odvojeni život. Ovo je više nego dovoljno za normalan život, s obzirom na to da je jednoj porodici u BiH za život potrebno oko 1.500 evra mjesečno.

Ovaj iznos je inače duplo veći od prosječne plate u BiH. Interesantno je da ovdašnji parlamentarci, ako uporedimo njihova mjesečna primanja sa prosječnim, debelo šiju većinu svojih evropskih kolega, pa i ma koliko to na prvu čudno zvučalo, poslanike u Evropskom parlamentu. Mjesečna primanja evroparlamentaraca iznose oko 7.900 evra. Ukoliko to uporedimo sa prosječnim platama na nivou Evropske unije, one su za 3,3 puta veće. Po ovoj stavci i moćna Njemačka je iza BiH.

Od juna ove godine poslanici Bundestaga počeli su da primaju nešto uvećane plate – za 1.000 evra, koje danas iznose oko 11.200 evra, što je za 2,4 puta više od prosječne plate u ovoj zemlji. Ilustracije radi, troškovi jednog domaćinstva procjenjuju se na oko 2.800 evra. I Danska je, po ovom osnovu iza BiH. Tamošnji zakonodavci mjesečno na ruke primaju oko 8.400 evra – 3,5 puta više nego što trenutno iznosi prosječna plata u ovoj skandinavskoj zemlji.

Kada je u pitanju Austrija, njihovi narodni tribuni imaju platu nešto veću od 10.000 evra, što je za 3,4 odsto više od prosječne u toj zemlji, koja trenutno iznosi 2.900 evra. Radi se o bruto iznosu te bi ovaj odnos bio daleko manji kada bi se računala neto plata. Uslovno rečeno i političari iz Hrvatske, odnosno saborski zastupnici, imaju manje plate nego njihove kolege u BiH.

Oni odnedavno na ruke dobijaju 4.000 evra, što je za 2,85 odsto više od prosjeka u Hrvatskoj, koji je prema posljednjim podacima iznosio 1.400 evrića. I poslanici iz Srbije su iza svojih kolega u BiH. Njihova mjesečna primanja kreću se oko 1.250 evra, u zavisnosti od toga iz koje partije dolaze, dok se prosječna plata kreće oko 836 evra. U prevodu, kreatori zakonodavne politike u Srbiji imaju za 1,5 puta veća primanja od prosječnih.

Bugarska
Bugarske vlasti su vjerovatno najelegantnije riješili pitanje visine primanja svojih parlamentaraca. Donijeli su zakon prema kojem je osnovna plata poslanika jednaka tri prosječne plate u javnom sektoru za posljednji mjesec svakog tromjesečja. Ona danas iznosi 4.000 evra, a prosječna plata u zemlji oko 1.330.

Bubreg u loju
Za one koji uspiju svoje radno mjesto obezbijediti u nekom od tijela Evropskog parlamenta kažu da žive poput bubrega u loju. Da je tako govori i podatak da ne moraju da brinu ni o penzijama, jer imaju pravo, pored redovne koje ostvaruju u matičnim zemljama – i na dodatnu. Prema sadašnjim platama, to iznosi oko 1.760 evra, ali tek nakon što navrše 63 godine.

Politika

VELIČANSTVENA PODRŠKA KAKVA SE NE PAMTI! Pokret Sigurna Srpska ZAPALIO atmosferu na Manjači!

Ogromna podrška i veličanstvena atmosfera večeras je obilježila tribinu Pokreta Sigurna Srpska na Manjači, što je samo po sebi dovoljna poruka da je ovaj pokret SIGURAN izbor i da ljudi podržavaju sve ono što se proteklih godina radilo na području Banjaluke.

Manjaču u kontekstu bilo kakve kampanje, pa tako i izborne nemoguće je spomenuti, a da se ne spomene čuveni srpski pisac Petar Kočić.

“PSS namjerava dati snažan doprinos i to smo prepoznali kao važno, da ovdje od Kočićevog zbora napravimo što je mnogo veći događaj nego što je bio do sada. To znači da Grad Banjaluka će ovdje, ali i buduća Vlada Republike Srpske, koju ćemo predvoditi uložiti u to da ovdje imamo fiksnu postavku koja je uređena i da ne morate samo jednom godišnje dolaziti da bi shvatili šta je Zmijanje. Kočićeva kuća, Kočićevo ognjište, koje je preseljeno baš ovdje na mjestu gdje treba da bude, na mjestu gdje će biti zborište, na mjestu gdje će biti arena za borbu bikova i sve to da bude na ovom mjestu i fiksno uređeno”, istakao je lider PSS-a Draško Stanivuković, dodajući da je suština da se u bilo koje doba godine može doći posjetiti Kočićevo zborište i ognjište čovjeka koji je najviše slavio slobodu u srpskom narodu.

Prema njegovim riječima kada je ovo područje u pitanju, fokus buduće Vlade trebaju biti ulaganja tog tipa, a ne “da neko izmišlja skijališta u koja niko nije uložio ni marku, osim nekog idejnog rješenja”.

Smatra da je upravo na platou Manjače, koja je prirodni dragulj moguće napraviti sjajnu turističku ponudu koju bi činio i prostor za hipodrom, te prostor za jahanje konja.

“Manjaču vidimo kao jedan od najvećih dragulja Banjaluke, Srpske, vidimo ovdje mogućnost izgradnje nekoliko vikend naselja, što bi ovaj prostor dopunio uz samu urbanizaciju Kočićevog zbora, preko sadržaja koji autohtono čuvaju ove prostore, ali koji su i prilagođeni tako da cijeli region može doći da uživa ovdje uz tradicionalnu gastro ponudu, uz najveće simbole Zmijanja i Banjaluke”, poručio je Stanivuković.

Kada je u pitanju Manjača neizbježno je, navodi Stanivuković, pomenuti i opstrukcije koje je skupštinska većina okupljena oko SNSD-a činila kako se ne bi uradile ključne stvari.

“Ljudi razumiju da smo ovdje prošli pregršt prepreka, opstrukcija, jer skupštinska većina nije dala ništa da se radi, ali mi smo bez obzira na to i bez podrške Vlade ovdje uspjeli ključne stvari da uradimo. Dokaz tome je i rezervoar Banjica i stanice koje su funkcionisale tako da je plato Manjača tokom ljeta imao vodu”, kazao je Stanivuković.

Zoran Savanović, kandidat pod brojem 17 na listi u izbornoj jedinici broj 3 za Narodnu skupštinu izjavio je da veliki broj ljudi koji su došli na tribinu PSS-a je dokaz da su prepoznali ono što radi PSS i lider Draško Stanivuković.

“Od 4. oktobra cijela Republika Srpska zaslužuje da ima ono što ima ovdje u Banjaluci. Poljoprivreda, koja je za nas jedna od najvažnijih stvari koju promovišemo u našem programu je da na Manjači i u svim ostalim krajevima bude ravnomjerno razvijena, da ljudi se vraćaju u ove krajeve, a ne da živi nažalost između 500 i 700 ljudi. Sigurna cijena, zagarantovane cijene otkupa mlijeka i drugih poljoprivrednih proizvoda je ono za što ćemo se mi boriti, za šta ćemo se zalagati kao buduća Vlada sa premijerom Draškom Stanivukovićem”, navodi Savanović.

Nastavi čitati

Politika

Vukomanović poručila: Ne bojte se direktora i šefova, NIKO NE MOŽE ZNATI ZA KOGA STE GLASALI!

Uoči predstojećih izbora i sve učestalijih dojava o pritiscima na radnike u javnom sektoru i građane, šef Kluba poslanika PDP/PSS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović uputila je snažnu poruku svim biračima, pozivajući ih da se ne plaše ucjena i da slobodno iskoriste svoje građansko pravo.

Vukomanović je naglasila da bilo kakve prijetnje, ucjene ili pokušaji kupovine glasova gube svaku snagu onog trenutka kada birač stane iza glasačkog paravana.

„Na izborima mogu da pokušaju da vas ucjenjuju, kupuju ili plaše, ali kada uđete na mjesto za glasanje, sve to prestaje. Tu ste sami sa glasačkim listićem. Niko ne vidi šta ste izabrali i niko ne može da zna za koga ste glasali. Tog trenutka moć nije u strankama, direktorima, šefovima ni onima koji prijete. Moć je u vašim rukama. Zato na izbore izađite bez straha i glasajte po svojoj volji“, poručila je Vukomanović.

Tajna glasanja je zagarantovana

Poruka iz opozicionih redova dolazi kao odgovor na višegodišnje političke matrice u kojima se građani plaše gubitkom posla, ukidanjem socijalnih davanja ili drugim oblicima političkog revanšizma ukoliko ne podrže vladajuće strukture.

  • Sami iza paravana: Glasačko pravo je tajno i niti jedan šef, direktor ili stranački aktivista ne može imati uvid u popunjeni glasački listić.

  • Kraj političke kontrole: Izborni dan je jedini trenutak u kojem običan čovjek ima potpunu kontrolu nad političkom budućnošću i odlukama koje direktno utiču na njegov život.

  • Glas bez straha: Slobodna volja građana predstavlja jedini garancijski mehanizam za stvaranje pravednijeg društva i promjenu loših sistemskih praksi.

Vukomanović je na kraju zaključila da masovan izlazak na birališta i glasanje po sopstvenoj savjesti predstavljaju najbolji i najefikasniji odgovor na sve oblike političkih pritisaka.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ PORUČIO NAJSTARIJIMA “Njima je stalo samo do vašeg glasa, NAMA DO VAŠEG ŽIVOTNOG STANDARDA”!

Jednokratna novčana pomoć pred izbore ne pomaže penzionerima na dugoročan način i ne rješava nagomilane ekonomske probleme, poručio je poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević, naglašavajući da je najstarijoj populaciji hitno potrebna sistemska i trajna podrška države.

Kresojević je istakao da povremene isplate služe isključivo za jednokratnu kupovinu političke podrške, dok realni troškovi života i računi ostaju opterećenje i nakon završetka izborne kampanje.

„Penzioneri ne traže milostinju, već bolji životni standard! Računi će nastaviti dolaziti i poslije 4. oktobra, a jednokratne pomoći više nema. Njima nije stalo da penzioneri bolje žive, njima je stalo da kupe tvoj glas“, naglasio je Kresojević.

Sistemske mjere umjesto jednokratnih davanja


Kresojević podvlači da se stvarna briga o penzionerima ogleda kroz stabilne zakonske mehanizme koji garantuju finansijsku sigurnost tokom cijele godine, a ne samo uoči glasanja.

Veće redovne penzije: Uslađivanje i rast primanja koji prate stvarna poskupljenja i inflaciju.

Ukidanje PDV-a na lijekove: Mjera koja bi direktno smanjila mjesečne troškove liječenja i oslobodila kućne budžete najstarijih.

Trajna sigurnost: Stvaranje sistema u kojem penzioneri unaprijed znaju svoja prava, umjesto da zavise od političke volje pojedinaca.

„Penzioneri trebaju sistemsku podršku, veće penzije i lijekove oslobođene plaćanja PDV-a. Zato je važno podržati politiku koja donosi sigurnost i koja ostaje da radi za građane i poslije izbora“, zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno