Connect with us

Politika

BAR U JEDNOJ STVARI SMO NAJJAČI! Parlament BiH jači i od Bundestaga

Po prosječnoj plati BiH je daleko iza svih zemalja članica Evropske unije, a jedino iza nje su dvije balkanske države Sjeverna Makedonija i Albanija, što se ne može reći za primanja ovdašnjih političara, parlamentaraca, koja su, uslovno rečeno, među najvišim na Starom kontinentu.

Prema posljednjim podacima, prosječna plata u BiH iznosila je oko 720 evra, što je za 3,5 puta manje od prosjeka koje imaju države Evropske unije – 2.350 mjesečno. Poređenja radi, primanja u Slovačkoj, koja je najlošije rangirana među državama članicama ove zajednice, iznose 1.233 evra, što je za 70 odsto više nego u BiH. Kada su u pitanju zemlje u okruženju, prosječna plata u Sloveniji iznosi oko 1.640, Hrvatskoj 1.320, Crnoj Gori 850, a Srbiji 840 evra.

A šta je sa platama političara, državnih zvaničnika koji bi trebalo da brinu, između ostalog i o ekonomskom prosperitetu zemlje? Koliko su ona u odnosu na prosječne plate u pojedinim evropskim zemljama te kako se BiH kotira na toj listi? Za primjer uzećemo koliko mjesečno inkasiraju narodni tribuni, odnosno parlamentarci, kojima su ljudi ukazali povjerenje na izborima.

U slučaju BiH, oni koji su na posljednjim izborima uspjeli da uđu u Parlament BiH, imaju za pet puta viša mjesečna primanja od prosječnih. Njihova plata iznosi oko 3.600 evra, a u nekim slučajevima i više, ukoliko su u nekim od odbora ili ostvaruju pravo na odvojeni život. Ovo je više nego dovoljno za normalan život, s obzirom na to da je jednoj porodici u BiH za život potrebno oko 1.500 evra mjesečno.

Ovaj iznos je inače duplo veći od prosječne plate u BiH. Interesantno je da ovdašnji parlamentarci, ako uporedimo njihova mjesečna primanja sa prosječnim, debelo šiju većinu svojih evropskih kolega, pa i ma koliko to na prvu čudno zvučalo, poslanike u Evropskom parlamentu. Mjesečna primanja evroparlamentaraca iznose oko 7.900 evra. Ukoliko to uporedimo sa prosječnim platama na nivou Evropske unije, one su za 3,3 puta veće. Po ovoj stavci i moćna Njemačka je iza BiH.

Od juna ove godine poslanici Bundestaga počeli su da primaju nešto uvećane plate – za 1.000 evra, koje danas iznose oko 11.200 evra, što je za 2,4 puta više od prosječne plate u ovoj zemlji. Ilustracije radi, troškovi jednog domaćinstva procjenjuju se na oko 2.800 evra. I Danska je, po ovom osnovu iza BiH. Tamošnji zakonodavci mjesečno na ruke primaju oko 8.400 evra – 3,5 puta više nego što trenutno iznosi prosječna plata u ovoj skandinavskoj zemlji.

Kada je u pitanju Austrija, njihovi narodni tribuni imaju platu nešto veću od 10.000 evra, što je za 3,4 odsto više od prosječne u toj zemlji, koja trenutno iznosi 2.900 evra. Radi se o bruto iznosu te bi ovaj odnos bio daleko manji kada bi se računala neto plata. Uslovno rečeno i političari iz Hrvatske, odnosno saborski zastupnici, imaju manje plate nego njihove kolege u BiH.

Oni odnedavno na ruke dobijaju 4.000 evra, što je za 2,85 odsto više od prosjeka u Hrvatskoj, koji je prema posljednjim podacima iznosio 1.400 evrića. I poslanici iz Srbije su iza svojih kolega u BiH. Njihova mjesečna primanja kreću se oko 1.250 evra, u zavisnosti od toga iz koje partije dolaze, dok se prosječna plata kreće oko 836 evra. U prevodu, kreatori zakonodavne politike u Srbiji imaju za 1,5 puta veća primanja od prosječnih.

Bugarska
Bugarske vlasti su vjerovatno najelegantnije riješili pitanje visine primanja svojih parlamentaraca. Donijeli su zakon prema kojem je osnovna plata poslanika jednaka tri prosječne plate u javnom sektoru za posljednji mjesec svakog tromjesečja. Ona danas iznosi 4.000 evra, a prosječna plata u zemlji oko 1.330.

Bubreg u loju
Za one koji uspiju svoje radno mjesto obezbijediti u nekom od tijela Evropskog parlamenta kažu da žive poput bubrega u loju. Da je tako govori i podatak da ne moraju da brinu ni o penzijama, jer imaju pravo, pored redovne koje ostvaruju u matičnim zemljama – i na dodatnu. Prema sadašnjim platama, to iznosi oko 1.760 evra, ali tek nakon što navrše 63 godine.

Politika

ZAPISNIKA NEMA! Rankić SLUPAO SLUŽBENO VOZILO NSRS – NIKO NE ZNA GDJE NI KAD!

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Petko Rankić, učestvovao je u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je pod nerazjašnjenim okolnostima slupao službeno vozilo parlamenta RS.

Riječ je o službenom vozilu “Škoda Octavia” koja je stara tek 3 godine, a šteta na vozilu je velika.

Da je vozilo slupano potvrđeno je za Srpskainfo u Narodnoj skupštini RS, ali brojna druga pitanja su ostala bez odgovora. U Narodnoj skupštini su potvrdili da je vozilo koristio upravo potpredsjednik Rankić, a na pitanje kolika je šteta, odgovorili su da još nije procijenjena.

– Procjenu obavlja ovlaštena auto kuća i Grave osiguranje sa kojima Narodna skupština RS, nakon provedene javne nabavke, ima zaključen ugovor o kasko osiguranju od 15.2.2025. godine – ističu u NSRS.

Dodaju da je riječ o vozilu koje je kupljeno 2022. godine po cijeni od 60.000 KM sa PDV. Ključni detalji, međutim, izostaju. Policijski zapisnik, koji bi trebao rasvijetliti okolnosti nezgode, do danas nije dostavljen Narodnoj skupštini RS.

Prema informacijama iz NSRS, uobičajeni rok za dostavu zapisnika je 30 dana, ali zvaničnih potvrda i dalje nema, niti se zna kada i gdje se tačno nezgoda dogodila.

Dodatnu sumnju izazivaju nezvanične informacije prema kojima Rankić tvrdi da se sudario s jednom ženskom osobom te da je pozvao policiju koja je, navodno, napravila zapisnik.

Izvor iz MUP Republike Srpske, međutim, demantuje te tvrdnje i ističe da policijska patrola nije izlazila na lice mjesta. Dakle, imamo slupano službeno vozilo, ali nemamo mjesto nezgode, niti datum kada se ona desila. Nemamo zapisnik. Imamo dvije verzije priče i nijedna nije potvrđena.

Bez zapisnika, bez zvanične informacije o datumu, lokaciji i okolnostima nezgode, ali i bez transparentne reakcije institucija, ovaj slučaj otvara brojna pitanja: Ko je odgovoran za štetu nastalu na službenom vozilu? Da li su uopšte poštovane zakonske procedure? Zašto nema policijskog zapisnika?

Odgovor smo pokušali da dobijemo od Petka Rankića, koji je inače kadar SP, ali on nam se nije javljao na mobilni telefon.

Nastavi čitati

Politika

INSPEKTORI KREĆU U AKCIJU – Pod LUPOM IMOVINA i PRIHODI 1.450 OSOBA

Nadležni sektor Poreske uprave Republike Srpske formirao je bazu podataka o imovini i prihodima za 788.246 fizička lica, a poseban nadzor stavljen je na njih 1.450.

Navedeno je to u odgovoru na poslaničko pitanje koje je dostavljeno Narednoj skupštini Republike Srpske, a u kojem je precizirano da je iz formirane baze izdvojeno 1.450 fizičkih lica koja su u periodu posmatranja od tri uzastopne godine imala razliku između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda veću od 300.000 KM.

– U skladu sa planom pokretanja prethodnog postupka izdato je 20 naloga za sprovođenje prethodnog postupka, po kojima postupa nadležno odjeljenje – naveli su u Poreskoj upravi. Takođe, navode da kada su u pitanju aktivnosti na utvrđivanju porijekla imovine i posebnog poreza na imovinu napravljen je značajan iskorak u uspostavljanju komunikacije sa eksternim izvorima podataka i proširenjem baze podataka o imovini i prihodima fizičkih lica, čime su stvoreni uslovi za identifikaciju rizika, bodovanje i rangiranja fizičkih lica za prethodni postupak i postupak kontrole.

Direktor Poreske uprave Republike Srpske Goran Maričić ranije je “Glasu” rekao da će utvrđivanju porijekla imovine vršiti sistemskim prikupljanjem podataka o pokretnostima i nepokretnostima svih građana Srpske, u Republici, ali i inostranstvu.

– Nećemo imati selektivan pristup u primjeni zakona i neće se ići od kuće do kuće i gledati ko ima koliko i kakvih auta, nepokretnosti, od kojeg materijala mu je ograda ili ići ciljano na kontrolisanje ljudi za koje se u javnosti zna da su bogati i slično – pojasnio je tada Maričić. Takođe, on je precizirao da će Poreska uprava vršiti sistemsko prikupljanje podataka o imovini svih građana i na taj način napraviti bazu imovine građana u Srpskoj, BiH i inostranstvu.

– Kada baza u potpunosti bude uspostavljena, pristupiće se analizi rizika i ukoliko se pojavi sumnja da određeno lice nema dokaza za nagli rast vrijednosti imovine, ići će se u drugu fazu postupka, a to je kontrola – kazao je Maričić.

Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu usvojen je u februaru 2022. godine, a stupio je na snagu godinu dana nakon toga. Tim zakonom uređuju se uslovi, način i postupak pod kojim se utvrđuje imovina i uvećanje imovine fizičkog lica i poseban porez na uvećanje imovine, koje u uzastopnom period do tri kalendarske godine prelazi iznos od 300.000 KM, a za koju fizičko lice ne može da dokaže način sticanja, kao i organi nadležni za sprovođenje ovog zakona.

Ovim zakonom je između ostalog definisana imovina kao skup apsolutnih i relativnih imovinskih prava (pravo svojine i druga stvarna prava na pokretnim i nepokretnim stvarima, pravo intelektualne svojine, potraživanja iz svih izvora obligacionih odnosa), udjeli u privrednim društvima i prava koja iz njih proizlaze, hartije od vrijednosti, novac, kriptovalute, kao i druga imovinska prava u Republici Srpskoj, FBiH, Brčko distriktu i inostranstvu. Zaposleni

U Sektoru za utvrđivanje porijekla imovine i posebnog poreza na imovinu ima šest zaposlenih. Strukturu u pomenutom sektoru čini pet zaposlenih sa visokom stručnom spremom (četiri zaposlena su diplomirani ekonomisti te jedan pravnik) i jedan sa srednjom stručnom spremom.

Nastavi čitati

Politika

BODIROGA O DODIKU “Kazna zatvora do pet godina ako se krši odluka NSRS”

– Ako službeno ili odgovirno lice u instituciji Republike Srpske ne primijeni, ne sprovede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku institucija Republike Srpske kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina zatvora. Ovo je na nalogu objavio šef poslaničkog kluba SDS u NSRS Ognjen Bodiroga, osvrćući se na nedavno pojavljivanje u Sudu BiH predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Podsjetimo da je NSRS donijela zakone o zabrani rada pravosudnih i bezbjednosnih institucija BiH na prostoru Republike Srpske, a usvojene su i dopune krivičnog zakona u kome su predviđene kazne ukoliko se ne poštuju odluke institucija Republike Srpske.

“Od ovoga nema odbrane pa makar bili Srđan Mazalica ili Radovan Кovačević. Dakle, Narodna skupština Republike Srpske je usvojila zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja Suda BiH i Tužilaštva BiH, to je Dodik prekršio. Tačka”, naveo je Bodiroga.

Uz objavu Bodiroga je objavio i Zakon o dopuni krivičnog zakonika Republike Srpske, gdje je predviđen taj član.
BN

Nastavi čitati

Aktuelno