Connect with us

Svijet

LAVROV “Dejtonski sporazum PRIMJER SABOTAŽE rezolucije Savjeta bezbjednosti UN”

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da situacija sa rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koje su prema Povelji UN obavezne da se sprovode, nije baš najbolja, kao i da smo svi svjedoci sabotaža odluka o rješavanju „kosovskog pitanja” i Dejtonskog sporazuma.

On je to napisao u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Rusije, govoreći o inicijativi generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o ponovnom pokretanju globalne saradnje.

„Ali o kakvoj globalnoj saradnji možemo da govorimo kada je Zapad pogazio sve one ‘nepromjenjive vrijednosti’ globalizacije o kojima se tolike godine govori sa svih platformi, ubjeđujući nas da će svima obezbijediti jednak pristup prednostima moderne civilizacije. Gdje je nepovredivost imovine, pretpostavka nevinosti, sloboda govora, pristup informacijama, poštena konkurencija na tržištima po jasnim i stabilnim pravilima?” zapitao se Lavrov.

On se zapitao i da li je zaista vrijeme da se govori o globalnoj saradnji u trenutku kada sve akcije Zapada u svjetskoj ekonomiji ukazuju na to da se Sjedinjene Američke Države i njihovi sateliti jednostavno boje poštene konkurencije.

„Došlo je do toga da Zapad želi i same UN da pretvori u instrument za sprovođenje vlastitih sebičnih ciljeva. Ako generalni sekretar poziva na ‘resetovanje’ globalne saradnje, onda sekretarijat treba da promoviše objedinjavajuće ideje, ponudi opcije za kompromis, a ne da izmišlja izgovore za uvođenje narativa korisnih Zapadu u rad UN,” smatra on.

On je istakao i da nije kasno da se UN udahne novi život. Ali to ne može da se učini uz pomoć samita i deklaracija odvojenih od stvarnosti, već kroz vraćanje povjerenja na osnovu statutarnog principa – suverene jednakosti svih država.

„Za sada se to ne dešava. Povjerenje je narušeno, uključujući i djelovanje Zapada, kao što je stvaranje, zaobilazeći UN, uskih formata pod njegovom kontrolom za rješavanje ozbiljnih, pa čak i sudbonosnih pitanja,” rekao je on.

Lavrov je naglasio da je najupečatljiviji primjer toga skoro osamdesetogodišnje oduglovlačenje sprovođenja konsenzusnih rezolucija o stvaranju nezavisne palestinske države koja bi trebalo da koegzistira u miru i bezbjednosti sa Izraelom.

„Za terorističke akte 7. oktobra 2023. godine, čije su žrtve bili Izraelci, nema i ne može da bude opravdanja. Istovremeno, svi koji još imaju saosjećanje ogorčeni su činjenicom da se ta tragedija koristi za masovno kolektivno kažnjavanje Palestinaca, koje se pretvorilo u humanitarnu katastrofu bez presedana. Ubijanje palestinskih civila američkim oružjem mora odmah da se okonča. Mora da se osigura isporuka humanitarnih zaliha u Pojas Gaze i organizuje obnova infrastrukture. I što je najvažnije, potrebno je garantovati implementaciju legitimnog prava Palestinaca na samoopredjeljenje i omogućiti im — ne riječima, već djelima, ‘na terenu’ — da stvore teritorijalno kontinuiranu i održivu državu,” napisao je Lavrov.

Po pitanju Libana, Lavrov je naveo da je „nehumani napad” na tu zemlju samo primjer kako se terorističke metode koriste za postizanje političkih ciljeva, zbog čega je taj zločin potrebno istog trenutka istražiti.

Istakao je i da vlasti SAD ni na koji način nisu osudile kopnenu invaziju Izraela na Liban, čime je stavljeno do znanja da Vašington zapravo ohrabruje svog saveznika da proširi zonu vojnih operacija.

„Još jedan vriskajući primjer terorističkih metoda kao sredstva za postizanje političkih ciljeva je nehuamni napad na Liban pretvaranjem civilne tehnologije u smrtonosno oružje. Ovaj zločin mora odmah da se istraži. Ali već je nemoguće zanemariti brojne objave u medijima, uključujući Evropu i SAD, koje ukazuju na ovaj ili onaj način umiješanosti Vašingtona i barem svijesti o pripremi terorističkog napada,” rekao je on.

Prema njegovim riječima, tragični i neprihvatljivi događaji u arapsko-izraelskom sukobu, u Libanu, Jemenu, Crvenom moru i Adenskom zalivu, Sudanu i drugim „vrućim tačkama” u Africi odražavaju neospornu činjenicu: sigurnost može biti ili jednaka i nedjeljiva za sve, ili neće postojati ni za koga.

Istovremeno, dodao je on, Zapad ne samo da se ne sjeća „globalne saradnje” koju zagovara generalni sekretar UN-a, već otvoreno u svojim doktrinarnim dokumentima oštro optužuje Rusiju, Kinu, Bjelorusiju, Sjevernu Koreju i Iran da stvaraju prijetnje njegovoj dominaciji.

„Proglašen je cilj nanošenja ‘strateškog poraza’ Rusiji: gotovo onako kako su planirali London i Vašington u maju 1945. godine, kada su razvijali (a to je bilo i prije kraja Drugog svjetskog rata) operaciju ‘Nezamislivo’ za uništenje SSSR-a,” rekao je on.

Govoreći o Ukrajini, Lavrov je naveo da se ta zemlja pretvorila u terorističku državu koja već 10 godina teroriše ne samo sopstvene građane, već i građane van njenih granica, a Zapad, uprkos svemu tome, nastavlja da podržava Kijev i da ulaže u Ukrajinu ogromna sredstva.

„Vrijedi li uopšte govoriti o besmislenosti i opasnosti ideje da se borba protiv jedne nuklearne zemlje poput Rusije vodi do pobjede? Ništa manje besmislene nisu ni tvrdnje zapadnih mentora Kijeva da je jedini put mirnog rješenja ukrajinskog konflikta takozvana formula Zelenskog. Braneći taj ultimatum, Zapad se bez ikakvog stida poziva na povelju UN, zahtijevajući da se osigura teritorijalni integritet Ukrajine,” dodaje Lavrov, prenosi Sputnjik.

Osvrćući se na nedavno održanu Generalnu skupštinu UN u Njujorku i forum pod nazivom „Samit budućnosti,” Lavrov je ocijenio da Zapad želi da pretvori platformu Ujedinjenih nacija u instrument za propagiranje svojih koristoljubivih namjera, iako još uvijek nije kasno da se toj organizaciji udahne novi život.

„Ali to se ne može učiniti uz pomoć samita i deklaracija koje nemaju veze sa realnošću, već kroz vraćanje povjerenja po principu suverene ravnopravnosti svih država. Za sada se to ne dešava,” ističe on.

Related Topics:

Svijet

TRAMP IMA NOVI PLAN: Želi da Evropa proizvodi projektile i drugo naoružanje

Američki predsjednik u tome vidi brži način za jačanje saveznika, s obzirom na to da su američke zalihe značajno iscrpljene tokom rata sa Iranom.

Administracija američkog predsjednika, Donalda Trampa, razmotriće mogućnost da se američkim odbrambenim kompanijama dozvoli licenciranje proizvodnje oružja u Evropi i Ukrajini.

Cilj je da se riješi nedostatak presretačkih raketa za sisteme protivvazdušne odbrane koji su Kijevu potrebni za odbranu od ruskih balističkih projektila, piše Blumberg, pozivajući se na nekoliko zvaničnika upoznatih sa situacijom.

Kako se navodi, Tramp namjerava da zatraži od američkih proizvođača vojne opreme da evropskim i ukrajinskim kompanijama dodjele licence za proizvodnju.

Američki predsjednik u tome vidi brži način za jačanje saveznika, s obzirom na to da su američke zalihe značajno iscrpljene tokom rata sa Iranom, a za proširenje domaće proizvodnje biće potrebno dosta vremena.

“Oni bi to željeli, a mi ćemo razmotriti”, rekao je Tramp novinarima.

Njemački kancelar, Fridrih Merc, izjavio je da će se “o konkretnim licencama o kojima je riječ detaljno razgovarati među zemljama učesnicama”. Naveo je da bi to uključivalo dodelu širokih licenci kompanijama koje posjeduju potrebne tehničke sposobnosti.

“Svi se suočavamo sa problemom da trenutno proizvodimo premalo, a to se može nadoknaditi dodjelom licenci kompanijama koje imaju potrebne proizvodne kapacitete. To uključuje i evropske i ukrajinske kompanije”, rekao je Merc.

I francuski predsjednik, Emanuel Makron, potvrdio je da je Tramp “insistirao na mobilizaciji američke odbrambene industrije i njenoj sposobnosti da obezbjedi takvu opremu”.

Sjedinjene Američke Države su tradicionalno veoma zaštitnički nastrojene prema svojoj tehnologiji naoružanja. Ipak, pojedine vrste naoružanja, uključujući rakete “patriot”, već se proizvode u Njemačkoj.

Na samitu grupe G7 u Francuskoj lideri su se složili da će povećati isporuke sistema protivvazdušne odbrane i presretačkih raketa Ukrajini. Tada su takođe izjavili da su spremni da razmotre dodjelu licenci za njihovu proizvodnju direktno u Ukrajini.

Nastavi čitati

Svijet

DETALJI SPORAZUMA: Otvara se Ormuski moreuz, ukidaju se sankcije, stižu milijarde dolara

Memorandum o razumijevanju između SAD i Irana o okončanju rata ima za cilj održanje primirja na Bliskom istoku i pokretanje pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, a dokument od 14 tačaka ostavlja brojne detalje koje strane treba da dogovore kasnije, uključujući i osjetljivu temu iranskog nuklearnog programa, prenosi CNN.

Sporazum Irana i SAD utvrđuje uslove prekida vatre između dvije zemlje, ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, određeno finansijsko olakšanje za Iran i potvrdu iz Teherana da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje, objavila je danas američka mreža prema tekstu potpisanog sporazuma, koji je pročitao visoki zvaničnik administracije SAD u telefonskom razgovoru sa novinarima.

Dokument koji su elektronski potpisali američki predsjednik Donald Tramp i iranski predsjednik Masud Pezeškijan, obećava Iranu mnogo novca, ukidanjem sankcija Iran može da prodaje svoju naftu, imaće pristup milijardama zamrznute imovine i potencijalno još 300 milijardi dolara dodatnog finansiranja, navodi CNN.

Prema tekstu koji je objavila američka televizija tačke tačke sporazuma sadrže:

1. SAD, Iran i njihovi saveznici u tekućem ratu potpisuju Memorandum o razumijevanju kako bi proglasili trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Liban, i obavezuju se od sada da neće pokretati nikakav rat ili bilo kakvu vojnu operaciju jedna protiv druge, i da će se uzdržati od prijetnje ili upotrebe sile jedna protiv druge, i osigurati teritorijalni integritet i suverenitet Libana.

2. SAD i Iran obavezuju se da će poštovati međusobni suverenitet i teritorijalni integritet i da će se uzdržati od miješanja u međusobne unutrašnje poslove.

3. SAD i Iran obavezuju se da će pregovarati i postići konačni sporazum u roku od najviše 60 dana, uz mogućnost produženja uz obostrani pristanak.

4. Odmah po potpisivanju Memoranduma o razumijevanju, SAD će početi sa uklanjanjem svoje pomorske blokade i svih poremećaja ili prepreka protiv Irana, i u potpunosti će okončati pomorsku blokadu u roku od 30 dana. Tokom ovog perioda, saobraćaj plovila biće srazmjeran broju predratnog saobraćaja koji Iran obnavlja. SAD se dalje obavezuju da će ukloniti svoje snage iz blizine Irana u roku od 30 dana nakon konačnog sporazuma.

5. Po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju, Iran će preduzeti mjere, upotrijebivši sve napore za bezbjedan prolaz komercijalnih plovila bez naknade, samo 60 dana, iz Persijskog zaliva u Omansko more i obrnuto. Saobraćaj komercijalnih plovila će odmah početi, a uzimajući u obzir potrebu za uklanjanjem tehničkih i vojnih prepreka i razminiranjem od strane Irana, biće uspostavljen u roku od 30 dana. Iran će voditi dijalog sa Omanom kako bi definisala buduću administraciju i pomorske usluge u Ormuskom moreuzu, u razgovoru sa drugim državama priobalnog dijela Persijskog zaliva, u skladu sa važećim međunarodnim pravom i suverenim pravima priobalnih država Ormuskog moreuza.

6. SAD se obavezuju da će sa regionalnim partnerima razviti definitivan, obostrano dogovoren plan sa najmanje 300 milijardi američkih dolara za obnovu i ekonomski razvoj Irana. Mehanizam za sprovođenje ovog plana biće finalizovan kao dio konačnog sporazuma u ​​roku od 60 dana. Sve potrebne licence, izuzeća i dozvole potrebne za relevantne finansijske transakcije izdaće SAD.

7. SAD se obavezuju da će ukinuti sve vrste sankcija protiv Irana, uključujući rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

8. Iran potvrđuje da neće nabavljati niti razvijati nuklearno oružje. SAD i Iran su se složili da riješe pitanje raspolaganja zalihama obogaćenog materijala u skladu sa mehanizmom koji će biti obostrano dogovoren u skladu sa rasporedom pomenutim u sedmom stavu, sa minimalnom metodologijom koja će se kombinovati na licu mjesta pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju. Dvije strane su se takođe složile da razgovaraju o pitanju obogaćivanja i drugim obostrano dogovorenim pitanjima u vezi sa nuklearnim potrebama Irana, na osnovu zadovoljavajućeg okvira koji će biti dogovoren u konačnom sporazumu.

9. Do konačnog sporazuma, SAD i Iran se slažu da održe “status kvo”. Iran će zadržati trenutni “status kvo” svog nuklearnog programa, a SAD neće uvoditi nikakve nove sankcije i neće raspoređivati dodatne snage u regionu.

10. SAD se obavezuju da će odmah po potpisivanju ovog Memoranduma o razumijevanju i do prestanka sankcija, Ministarstvo finansija SAD izdati izuzeća za izvoz iranske sirove nafte, naftnih proizvoda i derivata, kao i sve povezane usluge, uključujući bankarske transakcije, osiguranja, transport itd.

11. SAD se obavezuju da će u potpunosti staviti na raspolaganje zamrznuta ili ograničena sredstva i imovinu Irana nakon sprovođenja Memoranduma. SAD i Iran će se međusobno dogovoriti o procedurama u vezi sa oslobađanjem ovih sredstava tokom pregovora. Takva sredstva, bilo da su zadržana na originalnom računu ili prebačena, biće u potpunosti upotrebljiva za isplatu bilo kom krajnjem korisniku koga odredi Centralna banka Irana.

12. SAD i Iran slažu se da će biti uspostavljen izvršni mehanizam za praćenje uspješnog sprovođenja ovog Memoranduma o razumevanju i budućeg poštovanja konačnog sporazuma.

13. Nakon potpisivanja ovog Memoranduma o razumijevanju, i pod uslovom da se počne sa sprovođenjem paragrafa 1, 4, 5, 10 i 11 ovog Memoranduma o razumijevanju i kontinuiranom sprovođenju ovih mjera, SAD i Iran će započeti pregovore o konačnom sporazumu isključivo o ostalim paragrafima.

14. Konačni sporazum će biti odobren obavezujućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

Nastavi čitati

Svijet

Probijena PVO odbrana u Moskvi, POGOĐENA RAFINERIJA

Ukrajinska ofanziva na rusku teritoriju ne jenjava, a Moskva je u noći između srijede i četvrtka pretrpela udarac od kojeg će se dugo oporavljati.

Kijev je izveo masovni, precizan napad dronovima kamikazama koji su uspjeli da zaobiđu višeslojne ruske sisteme PVO, pogode ključnu rafineriju nafte “Gaspromnjefta” i izazovu haos i požare na jednoj od najvećih moskovskih pijaca “Sadovod”.

Dok se nad ruskom prestonicom vije gust, crni dim, sve je očiglednije da Vladimir Putin i vojni vrh u Kremlju nemaju nikakvo rješenje za novu taktiku Kijeva.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin potvrdio je da je ovo bio najžešći napad na glavni grad u posljednje dvije godine. Desetine dronova ciljale su srce Rusije u talasima.

Snimci koji kruže društvenim mrežama pokazuju da je u napadu, po drugi put u tri dana, pogođena moskovska rafinerija nafte, koja je nakon ovih udara u plamenu. Sobjanjin je saopštio da je od početka dana neutralisano približno 180 ukrajinskih dronova koji su se približavali ruskoj prestonici.

Sobjanjin je rekao i da se operacije protivvazdušne odbrane nastavljaju, prenosi RIA Novosti.

“Nekoliko dronova uspjelo je da stigne do rafinerije nafte”, rekao je i dodao da postoji “manja šteta” na zgradi u trgovačkom centru Sadovod u jugoistočnom dijelu grada. U ovom trenutku nema izvještaja o žrtvama.

Restrikcije na aerodromima
Tokom napada uvedena su i privremena ograničenja letova na moskovskim aerodromima Vnukovo, Šeremetjevo i Žukovski.

Fotografije i videozapisi koje su stanovnici objavili na društvenim mrežama prikazuju požare i eksplozije na više lokacija širom grada, uključujući rafineriju u četvrti Kapotnja. Telegram kanal Exilenova-Plus objavio je snimke lokalnih stanovnika koje prikazuju požare u rafineriji nafte, zapaljenu višespratnicu i gusti dim koji se uzdiže nad glavnim gradom.

Ljudi u nevjerici gledaju šta se dešava
Dramatične napade bespilotnim letjelicama na ključne lokacije unutar Moskve posmatraju lkjudi iz svojih stanova ,terasa i ulica.

Kako se vidi na snimcima, ljudi su uplašeni za svoju bezbjednost, a neki su napustili i automobile nasred ulice.

Takođe, guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobjov naveo je da je u tržnom centru “Belaja Dača” u Kotelnikiju, u Moskovskoj oblasti, izbio požar nakon pada fragmenata drona. “Ostaci bespilotne letjelice sleteli su na krov tržnog centra Belaja Dača. Izbio je požar. Informacije o obimu požara i mogućim žrtvama se razjašnjavaju”, napisao je Vorobjov na svom Max kanalu.

Rafinerija pretrpjela više napada
Snimci ukazuju na to da su je rafinerija pretrpela udare na više mjesta, piše Kyiv Independent, dodajući da nisu mogli nezavisno da potvrde ove izvještaje.

Rusija je lansirala nekoliko raketa na ciljeve u Ukrajini, uključujući i glavni grad Kijev, rekli su ukrajinski zvaničnici rano jutros.

“Neprijatelj napada glavni grad balističkim raketama”, rekao je zvaničnik vojne uprave Kijeva Timur Tkačenko na Telegramu.

Eksplozije i u Kijevu
Nekoliko eksplozija čulo se u centru Kijeva, izvijestio je dopisnik dpa.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su najmanje dvije rakete išle prema Kijevu, dok je jedna bila usmjerena na središnju Poltavsku regiju. Ukrajina se bori protiv ruske invazije više od četiri godine.

Nastavi čitati

Aktuelno