Connect with us

Svijet

LAVROV “Dejtonski sporazum PRIMJER SABOTAŽE rezolucije Savjeta bezbjednosti UN”

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da situacija sa rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koje su prema Povelji UN obavezne da se sprovode, nije baš najbolja, kao i da smo svi svjedoci sabotaža odluka o rješavanju „kosovskog pitanja” i Dejtonskog sporazuma.

On je to napisao u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Rusije, govoreći o inicijativi generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o ponovnom pokretanju globalne saradnje.

„Ali o kakvoj globalnoj saradnji možemo da govorimo kada je Zapad pogazio sve one ‘nepromjenjive vrijednosti’ globalizacije o kojima se tolike godine govori sa svih platformi, ubjeđujući nas da će svima obezbijediti jednak pristup prednostima moderne civilizacije. Gdje je nepovredivost imovine, pretpostavka nevinosti, sloboda govora, pristup informacijama, poštena konkurencija na tržištima po jasnim i stabilnim pravilima?” zapitao se Lavrov.

On se zapitao i da li je zaista vrijeme da se govori o globalnoj saradnji u trenutku kada sve akcije Zapada u svjetskoj ekonomiji ukazuju na to da se Sjedinjene Američke Države i njihovi sateliti jednostavno boje poštene konkurencije.

„Došlo je do toga da Zapad želi i same UN da pretvori u instrument za sprovođenje vlastitih sebičnih ciljeva. Ako generalni sekretar poziva na ‘resetovanje’ globalne saradnje, onda sekretarijat treba da promoviše objedinjavajuće ideje, ponudi opcije za kompromis, a ne da izmišlja izgovore za uvođenje narativa korisnih Zapadu u rad UN,” smatra on.

On je istakao i da nije kasno da se UN udahne novi život. Ali to ne može da se učini uz pomoć samita i deklaracija odvojenih od stvarnosti, već kroz vraćanje povjerenja na osnovu statutarnog principa – suverene jednakosti svih država.

„Za sada se to ne dešava. Povjerenje je narušeno, uključujući i djelovanje Zapada, kao što je stvaranje, zaobilazeći UN, uskih formata pod njegovom kontrolom za rješavanje ozbiljnih, pa čak i sudbonosnih pitanja,” rekao je on.

Lavrov je naglasio da je najupečatljiviji primjer toga skoro osamdesetogodišnje oduglovlačenje sprovođenja konsenzusnih rezolucija o stvaranju nezavisne palestinske države koja bi trebalo da koegzistira u miru i bezbjednosti sa Izraelom.

„Za terorističke akte 7. oktobra 2023. godine, čije su žrtve bili Izraelci, nema i ne može da bude opravdanja. Istovremeno, svi koji još imaju saosjećanje ogorčeni su činjenicom da se ta tragedija koristi za masovno kolektivno kažnjavanje Palestinaca, koje se pretvorilo u humanitarnu katastrofu bez presedana. Ubijanje palestinskih civila američkim oružjem mora odmah da se okonča. Mora da se osigura isporuka humanitarnih zaliha u Pojas Gaze i organizuje obnova infrastrukture. I što je najvažnije, potrebno je garantovati implementaciju legitimnog prava Palestinaca na samoopredjeljenje i omogućiti im — ne riječima, već djelima, ‘na terenu’ — da stvore teritorijalno kontinuiranu i održivu državu,” napisao je Lavrov.

Po pitanju Libana, Lavrov je naveo da je „nehumani napad” na tu zemlju samo primjer kako se terorističke metode koriste za postizanje političkih ciljeva, zbog čega je taj zločin potrebno istog trenutka istražiti.

Istakao je i da vlasti SAD ni na koji način nisu osudile kopnenu invaziju Izraela na Liban, čime je stavljeno do znanja da Vašington zapravo ohrabruje svog saveznika da proširi zonu vojnih operacija.

„Još jedan vriskajući primjer terorističkih metoda kao sredstva za postizanje političkih ciljeva je nehuamni napad na Liban pretvaranjem civilne tehnologije u smrtonosno oružje. Ovaj zločin mora odmah da se istraži. Ali već je nemoguće zanemariti brojne objave u medijima, uključujući Evropu i SAD, koje ukazuju na ovaj ili onaj način umiješanosti Vašingtona i barem svijesti o pripremi terorističkog napada,” rekao je on.

Prema njegovim riječima, tragični i neprihvatljivi događaji u arapsko-izraelskom sukobu, u Libanu, Jemenu, Crvenom moru i Adenskom zalivu, Sudanu i drugim „vrućim tačkama” u Africi odražavaju neospornu činjenicu: sigurnost može biti ili jednaka i nedjeljiva za sve, ili neće postojati ni za koga.

Istovremeno, dodao je on, Zapad ne samo da se ne sjeća „globalne saradnje” koju zagovara generalni sekretar UN-a, već otvoreno u svojim doktrinarnim dokumentima oštro optužuje Rusiju, Kinu, Bjelorusiju, Sjevernu Koreju i Iran da stvaraju prijetnje njegovoj dominaciji.

„Proglašen je cilj nanošenja ‘strateškog poraza’ Rusiji: gotovo onako kako su planirali London i Vašington u maju 1945. godine, kada su razvijali (a to je bilo i prije kraja Drugog svjetskog rata) operaciju ‘Nezamislivo’ za uništenje SSSR-a,” rekao je on.

Govoreći o Ukrajini, Lavrov je naveo da se ta zemlja pretvorila u terorističku državu koja već 10 godina teroriše ne samo sopstvene građane, već i građane van njenih granica, a Zapad, uprkos svemu tome, nastavlja da podržava Kijev i da ulaže u Ukrajinu ogromna sredstva.

„Vrijedi li uopšte govoriti o besmislenosti i opasnosti ideje da se borba protiv jedne nuklearne zemlje poput Rusije vodi do pobjede? Ništa manje besmislene nisu ni tvrdnje zapadnih mentora Kijeva da je jedini put mirnog rješenja ukrajinskog konflikta takozvana formula Zelenskog. Braneći taj ultimatum, Zapad se bez ikakvog stida poziva na povelju UN, zahtijevajući da se osigura teritorijalni integritet Ukrajine,” dodaje Lavrov, prenosi Sputnjik.

Osvrćući se na nedavno održanu Generalnu skupštinu UN u Njujorku i forum pod nazivom „Samit budućnosti,” Lavrov je ocijenio da Zapad želi da pretvori platformu Ujedinjenih nacija u instrument za propagiranje svojih koristoljubivih namjera, iako još uvijek nije kasno da se toj organizaciji udahne novi život.

„Ali to se ne može učiniti uz pomoć samita i deklaracija koje nemaju veze sa realnošću, već kroz vraćanje povjerenja po principu suverene ravnopravnosti svih država. Za sada se to ne dešava,” ističe on.

Svijet

Saga Tramp i BBC! Američki predsjednik tražiće odštetu od jedne do PET MILIJARDI DOLARA?

Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da će tužiti britanski javni servis Bi-Bi-Si za iznos između milijardu i pet milijardi dolara zbog načina na koji je montiran njegov govor u emisiji “Panorama”.

Tramp potvrdio da će tužiti BBC i tražiti od jedne do pet milijardi dolara

“Tužićemo ih za iznos između milijardu i pet milijardi dolara, vjerovatno sljedeće nedelje”, rekao je Donald Tramp novinarima u predsjedničkom avionu.

Šef Bijele kuće istakao je da mora to da učini.

“Moramo to da uradimo, čak su i priznali da su varali. Ne da nisu mogli da to ne urade. Varali su. Izmjenili su riječi koje su izašle iz mojih usta”, dodao je Tramp.

Ukazao je i da će o tome razgovarati sa britanskim premijerom Kirom Starmerom tokom vikenda i dodao da je “narod Ujedinjenog Kraljevstva veoma ljut zbog onoga što se dogodilo”.

Bi-Bi-Si se u četvrtak zvanično izvinio američkom predsjedniku zbog “greške u procjeni”, ali je saopštio da se “ne slaže da postoji osnova za tužbu za klevetu”.

Ranije ove nedjelje, Trampovi advokati su zaprijetili da će tužiti Bi-Bi-Si za milijardu dolara ukoliko se ne izvini, ne povuče snimak i ne nadoknadi mu štetu.

Međutim, pravni stručnjaci smatraju da bi Tramp mogao da se suoči sa izazovima u iznošenju slučaja pred sudovima u Velikoj Britaniji ili SAD.

Rok za pokretanje postupka pred britanskim sudovima, gdje odšteta za klevetu rijetko prelazi 100.000 funti (132.000 dolara), već je istekao, jer je dokumentarac emitovan u oktobru 2024. godine, što je više od godinu dana.

Nastavi čitati

Svijet

NETANJAHU NE ODUSTAJE “Hamas će biti razoružan, na lakši ili NA TEŽI NAČIN”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je danas da će Hamas biti razoružan, uprkos informacijama da Sjedinjene Američke Države razmatraju nastavak obnove delova Gaze pre nego što se usvoji plan za razoružavanje te palestinske militantne grupe. Govoreći o “takozvanoj nedemilitarizaciji” delova Gaze koje kontroliše Hamas, Netanjahu je na početku sednice vlade rekao da “neće biti nečega takvog”, prenosi Tajms of Izrael.

“U planu od 20 tačaka, i u bilo kom drugom slučaju, ova oblast će biti demilitarizovana i Hamas će biti razoružan – na lakši ili teži način. To je ono što sam rekao, a to je rekao i predsednik Donald Tramp”, istakao je premijer Izraela, dan uoči sednice Saveta bezbednosti UN, na kojoj će se glasati o rezoluciji kojom se podržava plan američkog predsednika za Gazu.

Komentarišući stvaranje “kredibilnog puta” ka palestinskoj državi, što je takođe predviđeno rezolucijom, Netanjahu je odbacio takvu mogućnost, napominjući da se njegov stav o tome decenijama nije menjao.

“Naše protivljenje palestinskoj državi bilo gde zapadno od reke Jordan postoji, čvrsto je i nije se nimalo promenilo. Decenijama se suprotstavljam ovim pokušajima, i to činim protiv spoljnih i unutrašnjih pritisaka. Ne treba mi potvrda, tvitovi ili predavanja ni od koga”, poručio je predsednik izraelske vlade.

On je, takođe, osudio nasilje koje sprovode jevrejski ekstremisti na Zapadnoj obali i upozorio da će Izrael delovati svim silama protiv napada na “Palestince i vojnike IDF-a”, u skladu sa zakonom.

Netanjahu je nazvao izraelske ekstremiste “manjinom koja ide u Judeju i Samariju i ne predstavlja veliku zajednicu zakonitih, lojalnih doseljenika”.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

IRAN NA IVICI KOLAPSA! Vode sve manje, moguća i EVAKUACIJA TEHERANA

Zbog najgore suše u posljednjih 60 godina i višedecenijskog lošeg upravljanja vodnim resursima, Iran je na ivici takozvanog vodnog bankrota. U najvećim gradovima u zemlji kapacitet brana pao je ispod tri odsto.

Još nema konkretnog plana iranskih vlasti za rješavanje vanredne situacije zbog suše i nestašice vode u zemlji, pa su u džamijama i drugim hramovima pojačane molitve miliona Iranaca.

Zbog šeste uzastopne sušne godine, zemlja je pred vodnim bankrotom. Potrošnja je veća od ponude, a iscrpljivanje rezervoara i resursa je nepovratno.

Od početka novembra u zemlji je palo svega dva milimetra kiše, drastično manje od prosječnih 56 milimetara za ovo doba godine. U Teheranu i još 20 provincija nije pala – ni kap.

Za 12 miliona stanovnika Teherana počele su restrikcije, a predsjednik Masud Pezeškijan upozorio je na moguće evakuacije ako se situacija pogorša, piše RTS.

On je prije desetak dana upozorio da će vlada, ako kiše ne padnu do decembra, morati početi sa ograničavanjem potrošnje vode u Teherenu.

“Čak i ako uvedemo restrikcije, a kiše i dalje izostanu, uopšte nećemo imati vode. Građani će morati napustiti Teheran”, rekao je tada Pezeškijan.

Teheren zavisi od pet akumulacija

Glavni grad Irana u potpusnosi zavisi od pet akumulacija napajanih rijekama izvan grada, međutim dotok vode je drastično pao.

Behzad Parsa, direktor Teheranske regionalne vodne kompanije rekao je početkom mjeseca da je nivo vode pao za 43 posto u odnosu na prošlu godinu, pri čemu je brana Amir Kabir ostala s tek 14 miliona kubika vode, što čini osam posto kapaciteta.

Parsa je tada rekao da rezervoari u Teheranu koji su nekada mogli skladištiti gotovo 500 miliona kubika vode sada drže tek oko 250 miliona, što je za pola manje, a prema trenutnim stopama potrošnje to može nestati u roku od dve sedmice.

Štednja vode je već počela, a neki univerziteti su obustavili dovod vode do tuševa u spavaonicama. Kriza se ne ograničava samo na Teheran s obzirom da je širom zemlje 19 velikih brana praktično presušilo.

U svetom šitskom gradu Mashadu, drugom po veličini u Iranu koji broji četiri miliona stanovnika, zalihe vode pale su ispod tri posto.

Krize sa vodom ranije izazvale nemire

Neke ranije krize sa vodom u Iranu izazvale su nemire pa je tako 2021. godine nestašica vode izazvala nasilne demonstracije u južnoj pokrajini Huzestan, a manji protesti izbili su i 2018. godine kada su poljoprivrednici otpuživali vladu za loše upralvjanje vodnim resursima.

Kriza vode u Iranu nakon izuzetno vrućeg ljeta nije posljedica samo nedostatka kiše, već se radi o lošem upravljanju proteklihi decenija, uključujući i pretjeranu gradnju brana, nelegalno bušenje bunara i loše poljoprivrede prakse. Sve to iscrpilo je zalihe vode.

Glavni rezervoari blizu “mrtvog vodostaja”

Pet glavnih rezervoara koji snabdijevaju grad vodom blizu su takozvanog mrtvog vodostaja, sa oko 10 odsto ukupnog kapaciteta.

“Moramo iseliti gradove ka moru. Svi rezervoari vode za Teheran su u centru grada. Nisu ih preselili ka moru. Neko mora da odgovara za to”, smatra jedan građanin Teherana.

“Rješenje bi moglo biti zaprašivanje oblaka. Mnoge zemlje to rade. Volela bih da to urade i ovde”, kaže građanka iranske prestonice.

“Vlada mora da kaže ljudima da štede vodu ili da sami rade njenu desalinizaciju. Do gradova se cjevovodima mora dovesti voda iz mora. Ili će morati da evakuišu gradove, pa i Teheran”, upozorava druga mještanka.

Poljoprivreda troši više od 90 odsto vode

Devetnaest glavnih brana u zemlji, koje čine 10 odsto iranskih rezervoara, potpuno je presušilo, a oko 20 brana drži manje od pet odsto kapaciteta.

To je posljedica i pogrešnih vladinih mjera za podsticaj razvoja, naročito poljoprivrede, koja troši više od 90 odsto vode u zemlji.

Devedesetomilionski Iran proizvodi 85 odsto hrane neophodne za zemlju, zbog sankcija, radi smanjenja zavisnosti od globalnog tržišta žitarica.

Čak trećina vode u Iranu izgubi se kroz fizičke gubitke, ilegalnu potrošnju, nepravilnom upotrebom.

“Mjesec i po dana kiše nije bilo. Zemlja je žedna. Poljoprivrednici imaju mnogo problema”, ističe stanovnica Irana.

“Nekada smo mjesečno prodavali dve-tri cisterne pijaće vode, a ovih dana toliko prodamo dnevno. Ljudi su zabrinuti”, kaže jedan prodavac.

Meteorolozi upozoravaju da se u Iranu hidro-meteorološke prilike neće promjeniti ni naredne dve nedjelje.

(RTS) Foto: Screenshot

Nastavi čitati

Aktuelno