Connect with us

Svijet

ZBOG “PRIJETNJE SA ISTOKA” NATO planira dodatne brigade i 245.000 vojnika

NATO želi da formira dodatnih 49 borbeno spremnih brigada od kojih će svaka imati oko 5.000 vojnika, čime će ukupan broj brigada biti podignut na 131, prenosi “Velt” pozivajući se na još neobjavljena dokumenta.

Radi se o takozvanim minimalnim zahtjevima koje su iznijeli američki general Kristofer Kavoli i francuski admiral Pjer Vandije.

“Ako se 2021. godine smatralo da je dovoljno imati 82 borbeno spremne brigade, onda bi u budućnosti njihov broj trebalo povećati na 131. To znači stvaranje dodatnih 49 velikih formacija, koje u Bundesveru broje oko 5.000 vojnika”, prenosi njemački list.

Napominje se da je za upravljanje i podršku ovim trupama potrebno povećati broj borbenih korpusa sa šest na petnaest, a štabova divizije sa 24 na 38.

Osim toga, Alijansa planira da poveća broj jedinica PVO pet puta – sa 293 na 1.467.

Potreba za jačanjem vojne moći NATO-a objašnjava se prijetnjom koja navodno pretnjom koja dolazi od Rusije.

U posljednje vrijeme na Zapadu se sve više javljaju ideje o direktnom oružanom sukobu između alijanse i Rusije. Kremlj je napomenuo da Moskva nikome ne prijeti, ali da neće ignorisati akcije koje su potencijalno opasne po njene interese.

Rusija, pak, primjećuje nezapamćenu aktivnost NATO-a duž svojih zapadnih granica jer Alijansa proširuje inicijative i naziva to “obuzdavanjem ruske agresije”.

Moskva je više puta izražavala zabrinutost zbog gomilanja NATO snaga u Evropi. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da Rusija ostaje otvorena za dijalog sa NATO-om, ali na ravnopravnoj osnovi, dok Zapad mora da napusti kurs militarizacije kontinenta.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno