Ruski predsjednik Vladimir Putin nikada nije bio zainteresovan samo za Ukrajinu. Vašington to sada razumije i to je dobro za Evropu, ali i potencijalno zastrašujuće, navodi briselski list „Politiko“ u svojoj analizi objavljenoj drugog dana pregovora Rusije i Ukrajine, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD), u Abu Dabiju.

Kada je Džared Kušner, specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa i njegov zet, ušao u salu za brifinge kako bi saopštio rezultate dvodnevnih mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine, nije ni pokušavao da sakrije koliko je bilo teško.

– Realnost je da trenutno nema povjerenja između dvije strane. Bilo je prilično teških diskusija – rekao je on za „Politiko“.

Dvije delegacije razgovarale su o svim najtežim temama, uključujući i pitanje šta će biti sa spornim teritorijama, i žestoko su se borile za svoje ciljeve, navode učesnici sastanka. U utorak, kada su pregovori trajali četiri i po sata, zvaničnici u Abu Dabiju opisali su ih kao „konstruktivne“.

Najviše što su mogli da kažu u srijedu, poslije svega dva sata razgovora, jeste da je razmjena stavova bila „neutralna“

Malo ko na ukrajinskoj strani ikada je vjerovao da će ovosedmični nastavak direktnih pregovora donijeti veliki preokret.

Ipak, uprkos uzdržanoj retorici, sastanak je predstavljao značajan trenutak na isprekidanom putu ka miru nakon skoro pet godina rata. Evo šta treba da znate o tome gdje stvari trenutno stoje.

Najteže pitanje na pregovorima

Prema Kušnerovim riječima, tokom dva dana nije bilo nijedne važne teme koja nije pokrenuta. Pitanje teritorije, kako je rekao, očigledno će biti „najteže“ za rješavanje.

Prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pregovarači Kijeva ostvarili su veliku pobjedu prvog dana tako što su ubijedili Amerikance da prihvate njihovu analizu o tome gdje se nalazi linija fronta i koliko je zapravo manje ukrajinske teritorije Rusija osvojila nego što Moskva tvrdi.

Teško je očekivati brzo rješenje tog pitanja, iako američki zvaničnici nezvanično kažu da su obje strane pokazale izvjesnu fleksibilnost u pogledu načina rješavanja teritorijalnih zahtjeva. Zelenski i dalje insistira da se o pitanjima sudbine ukrajinske zemlje može razgovarati isključivo na nivou lidera, ali takav sastanak je i dalje veoma daleko.

– Očigledno je da između lidera nema velikog povjerenja niti ljubavi – rekao je Kušner.

Šta su se dogovorili i šta slijedi

Dogovorena je velika razmjena zarobljenika – potencijalno najveća od početka ruske invazije punog obima na Ukrajinu 2022. godine. Ali ni to još nije konačno: Kušner je jasno stavio do znanja da će to zavisiti od Putinovog odobrenja, koje će pokušati da dobije tokom posjete Moskvi, gdje je otputovao sa drugim Trampovim izaslanikom Stivom Vitkofom.

Upravo ovaj put u Moskvu je ključan. Kušner je rekao da će njegov drugi veliki cilj u razgovoru sa Putinom biti da ga ubijedi da dozvoli Evropljanima da se priključe sljedećoj rundi pregovora.

– Mislim da ćemo, ako on pristane na to, moći da postignemo mnogo veći napredak – rekao je juče Kušner.

Nakon toga Amerikanci planiraju da otputuju u Dablin kako bi se lično sastali sa Zelenskim i pokušali da poguraju agendu naprijed. Ukrajinci se nadaju dogovoru prije kraja godine, a za to vrijeme Rusija pojačava udare na ukrajinske elektroenergetske mreže i energetske objekte.

Veliki zaokret

Vjerovatno najveća promjena posljednjih dana dogodila se kada je riječ o stavu Amerike. Ovo, na kraju krajeva, nikada nisu bili samo pregovori između Rusije i Ukrajine; otkako se Tramp prije skoro dvije godine vratio na vlast, Kijev i Brisel pokušavaju da ubijede Vašington da ozbiljnije shvati njihove argumente. Za evropske saveznike Ukrajine to lobiranje se isplatilo.

Kušner i Vitkof sada žele da se evropski zvaničnici priključe sljedećoj rundi pregovora – kako bi mogli da pređu na razgovor o jednoj od Putinovih najvećih opsesija: odnosima sa NATO-om i budućem sistemu evropske bezbjednosti.

Moramo imati Evropljane za stolom. Više puta smo direktno prenijeli Putinu i njegovom timu da je jedini način da se ovo završi da oni budu pored nas i mislim da su oni otvoreni za tu ideju – rekao je Kušner.

Ukrajinski pregovarači naveli su da su Rusi počeli da se otvaraju za dijalog tek kada su SAD krenule da razgovaraju o poslijeratnim rješenjima za obje strane.

Promijenio se i američki odnos prema Ukrajini. Pre samo nekoliko nedjelja Tramp je ljutito zahtijevao da Zelenski bude smijenjen usred žestokog spora zbog ukrajinskih kritika na račun sporazuma o dizelu između američkog predsjednika i Putina.

Sada, međutim, Kušner pažljivo hvali ukrajinski pregovarački tim i „velike napore“ koje su uložili u Abu Dabiju. Ukrajinci su takođe izrazili zahvalnost američkoj strani.

Veliko pitanje i trenutak opasnosti za Evropu

Jedno je biti pozvan da učestvuješ u stvarnim razgovorima sa Rusijom i Ukrajinom – a Evropljani još nisu dobili ni tu priliku. Sasvim je drugo učestvovati i zatim uticati na tok razgovora kada do njih konačno dođe. Za to Evropa mora mudro da izabere svoje predstavnike, a ta odluka mora biti donesena do kraja ovog mjeseca.

– Ako bi Evropa uspjela da odredi jednu osobu koja će govoriti u njeno ime, to bi bilo veće dostignuće nego da ubijedimo Ruse da ih uključe u pregovore – rekao je Kušner.

Evropa će se, pod uslovom da Putin to odobri, naći u središtu najopasnijih pregovora u novijoj istoriji kontinenta, analizira „Politiko“.

„Ruska zamka“

Jedno od ključnih pitanja jeste u kojoj mjeri će razgovori o promjeni kontinentalnog bezbjednosnog okvira, čiji je temelj NATO, biti povezani sa mirovnim pregovorima o Ukrajini. Evropljani se već dugo zalažu za to da Ukrajina dobije najsnažnije moguće bezbjednosne garancije kako bi se spriječilo da je Rusija ponovo napadne kada se rat završi. Američki zvaničnici žele da istraže ideju o sklapanju sporazuma o kolektivnoj odbrani sa Ukrajinom po uzoru na NATO, u koji bi čak i sam NATO mogao biti uključen kao garant.

Zvaničnici u evropskim prijestonicama kažu da će redoslijed ovih razgovora biti presudan. Evropska strana nagovijestila je spremnost da razmotri širi bezbjednosni sistem kontinenta kako bi se ublažila zabrinutost Rusije – paralelno sa mirovnim procesom za Ukrajinu. Ali ne žele da potpišu bilo kakve šire reforme dok se ne postigne mir.

Pojedini Evropljani su oprezni. Njemački zvaničnici uključeni u razgovore u Abu Dabiju vide veoma malo potencijalne koristi i cijeli proces posmatraju kao „rusku zamku“ čiji je cilj da stvori lažan utisak da je Moskva spremna za mir, rekao je jedan njemački zvaničnik.

– Evropljani samo pokušavaju da prežive ovo – rekao je taj zvaničnik.