Connect with us

Svijet

LITVANIJA SE OZBILJNO PRIPREMA ZA NAPAD RUSA: Postavili mine i “zmajeve zube” (VIDEO)

Litvanija je postavila protivtenkovske barijere poznate kao “zmajevi zubi” na mostovima koji povezuju zemlju s Rusijom. Ministarstvo odbrane je objavilo i da je oko drugog utvrđenog mosta preko rijeke Njemen postavljeno “vatreno oružje” kako bi se spriječio mogući ruski napad.

“Utvrde će biti podržane vatrenom moći, ako bude potrebno, kako bi se zaustavio i uništio neprijatelj”, navodi se u saopćenju.

Rijeka Njemen čini dio granice između Litvanije i ruske eksklave Kalinjingrad. Duga je 930 kilometara i teče od Bjelorusije preko Litvanije, a zatim se uliva u Sjeverno more.

“Zmajevi zubi” koriste se za usporavanje tenkova i ostavljanje vozila ranjivim na napade neprijatelja. Prvi put su korišteni tokom Drugog svjetskog rata, a izrađeni su od armiranog betona.

Fotografije osvijetljenog mosta preko rijeke Njemen prikazuju desetine trokutastih betonskih blokova koji blokiraju cestu.

Izvještaji navode da su takođe postavljene mine, bodljikava žica i metalne prepreke.

“Ovo je preventivni korak za osiguranje efikasnije odbrane”, objavilo je litvansko ministarstvo odbrane, prenosi Index.hr.

Otkako je Kremlj napao Ukrajinu 2022. godine, granica između Kalinjingrada, Poljske i Litvanije postala je jedna od najutvrđenijih u Evropi.

Prošlog mjeseca Litvanija je, takođe, postavila “zmajeve zube” na most kraljice Louise, izgrađen 1907. godine, koji prelazi rijeku Njemen i povezuje ruski grad Sovetsk u Kalinjingradskoj regiji s litvanskim selom Panemunė.

Laurynas Kasčiunas, ministar odbrane Litvanije, rekao je ove sedmice da je postavljanje “zmajevih zuba” dio odbrambenih mjera na svim litvanskim mostovima.

“Neki mostovi će biti utvrđeni, a drugi će biti pripremljeni za rušenje”, izjavio je.

Ostale zemlje EU i NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom uložile su milione u jačanje svojih granica. Najopsežniji je poljski program pod nazivom “Istočni štit”, koji će koštati oko 1,8 milijardi funti, a djelimično ga finansira EU.

Svijet

RUSKI UDAR NA KIJEV: Najmanje četiri osobe poginule

U ruskim napadima na Kijev tokom noći najmanje četiri osobe su poginule, a 20 je povrijeđeno i pričinjena je veća materijalna šteta na energetskoj i željezničkoj infrastrukturi, saopštile su ukrajinske vlasti.

Gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko rekao je da je 16 povređenih hospitalizovano.

Potraga i spasilačke operacije su u toku na nekoliko lokacija.

Požari su izbili u više okruga Kijeva nakon što su pali ostaci neprijateljskih dronova, prenosi Ukrinform.

U gradu je zbog posljedica ruskog udara 2.167 porodica na lijevoj obali Dnjepra ostalo bez struje, prema saopštenju komunalnih službi, navodi portal.

Rusko granatiranje je oštetilo pruge u Kijevskoj oblasti, a određeni broj vozova preusmjeren je na rezervnu rutu, saopštile su ukrajinske vlasti.

“Radovi na obnovi metro pruga oštećenih zbog neprijateljskog napada trajaće 24 sata”, saopštio je gradonačelnik Kijeva.

Tokom noći širom Ukrajine proglašena je vazdušna uzbuna zbog prijetnje od ruskih raketa i udarnih dronova.

Eksplozije su zabilježene u Kijevu, Ternopolju , Hmeljničkoj oblasti, Lavovu i Lucku, prenosi Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

KOJE ZEMLJE EVROPE SU NAJVIŠE POGOĐENE SUŠOM? Već zabilježeno rekordno toplo proljeće

Poljoprivreda i hidroenergija bi mogle da se nađu u velikim problemima jer se suša u Evropi nastavlja. Više od 40 odsto Evrope je trenutno pogođeno nekom vrstom suše, otkrivaju najnoviji podaci.

Dijelovi jugoistočne Španije, Kipra, Grčke i područje jugoistočnog Balkana nalaze se pod najvišim stepenom “uzbune”, stoji u izvještaju Evropske opservatorije za sušu (EDO) za period od 11. do 20. maja.

Ali upozorenje na sušu je takođe na snazi u velikim dijelovima sjeverne i istočne Evrope, nakon rekordno toplog i sušnog proljeća, uzrokovanog klimatskim uslovima.

Mart je bio najtopliji u istoriji mjerenja u Evropi, a pojedine zemlje su zabilježile i najsušniji mart do sada, izvijestila je ranije evropska služba Kopernikus (C3S).

Uzbune na sušu u turističkim destinacijama
Ukupno, 1,6 odsto teritorije 27 zemalja EU (bez Madeire, Azora i Kanarskih ostrva), uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, nalazi se pod uzbunom. Prema klasifikaciji EDO, to znači da vegetacija pokazuje znakove stresa, zemljište je bez vlage, što već predstavlja upozorenje, a količina padavina je manja od uobičajene.

Situacija je posebno teška u nekim mediteranskim destinacijama popularnim među turistima, poput grčkih ostrva Santorinija i Mikonosa. Tamo se voda doprema iz Atine ili se prečišćava desalinizacijom kako bi se popunili bazeni i obezbijedili tuševi.

Prekomjerni turizam dodatno pogoršava problem.

“Turistički sektor nije održiv i nema nikakvog planiranja. To dovodi do ogromne letnje potrošnje vode”, izjavio je za Skaj njuz prof Nikitas Milopulos, stručnjak za upravljanje vodnim resursima sa Univerziteta u Tesaliji.

Međutim, dodaje, poljoprivreda je još veći potrošač vode, što je dodatno pogoršano rasipanjem i nedostatkom efikasnih politika.

Poljoprivreda u problemu
Upozorenja na sušu brzo se šire širom Ukrajine i susjednih zemalja, utičući na useve i vegetaciju, upozorava EDO.

Ukrajina je jedna od evropskih zemalja koje se najbrže zagrijavaju, sa prosjekom od 2,7°C iznad vrijednosti u odnosu na period 1951-1980 u 2023. godini. Kao veliki izvoznik žitarica, suša u Ukrajini ima ozbiljne posljedice po globalno snabdijevanje hranom. Dijelovi Poljske i Slovačke takođe se bore sa sušom.

Upozorenja na sušu prisutna su i u zapadnoj, jugoistočnoj i centralnoj Turskoj, sjevernoj i zapadnoj Siriji, Libanu, Izraelu, Palestini, dijelovima Jordana, sjevernom Iraku, Iranu i Azerbejdžanu.

U sjevernoj Africi, upozorenja su prisutna već više od godinu dana.

Prema podacima EDO, na 39,6 odsto teritorije EU i Ujedinjenog Kraljevstva izdato je upozorenje na sušu.

Taj narandžasti pojas na mapi proteže se od Irske do sjevernih padina Alpa, preko Finske, juga Rusije i Turske.

Od 11. do 20. maja temperature su bile iznad sezonskog prosjeka na sjeveru Evrope.

Osim uticaja na poljoprivredu, strahuje se za hidroenergiju. Međunarodna asocijacija za hidroenergiju saopštila je da suša i intenzivne kiše, primer “klimatskog biča”, primoravaju elektrane da rade na ivici svojih tehničkih mogućnosti.

Globalno zagrijavanje pogoršava sušu u pojedinim delovima sveta, uključujući Mediteran. Naučnici iz mreže “World Weather Attribution” utvrdili su da je velika suša iz 2022. godine bila 20 puta vjerovatnija zbog klimatskih promjena.

Za proljeće 2025. biće potrebno vrijeme da se sprovede slična analiza, ali nema sumnje da klimatske promjene pogoršavaju suše povećanjem temperatura i promjenom obrazaca padavina, smatra Andrea Toreti, koordinator evropske i globalne opservatorije za suše iz programa Kopernikus.

“Regioni koji su ranije mogli da se oslone na kiše u toplijim sezonama kako bi nadoknadili manjak vode, više ne mogu da računaju na to u istoj meri. Danas je ta ravnoteža poremećena”, rekao je Toreti za Euronews.

(EUpravo zato/Euronews)

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN TVRDI “Većina Evropljana PROTIV ubrzanog pristupa Ukrajine EU”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da većina Evropljana ne podržava ubrzan prijem Ukrajine u Evropsku uniju, kao ni slanje evropskog oružja i vojnika u rat, naglasivši da je rat između Rusije i Ukrajine postao “katalizator” kojim Brisel pokušava da preuzme sve više ovlašćenja.

Govoreći na plenarnoj sjednici Foruma mađarskih poslanika u Karpatskom basenu (KMKF), Orban je upozorio da Brisel koristi rat kao izgovor za centralizaciju moći i eliminaciju nacionalnih suvereniteta unutar EU, što je nazvao “institucionalnim pučem”, prenio je MTI.

Prema njegovim riječima, EU više nije legitimisana uspjesima, a umjesto toga pokušava da usmjeri pažnju javnosti ka sukobu sa Rusijom.

“Briselska ratna propaganda tvrdi da Rusija može da napadne EU ili čak NATO, i da to može da se spriječi samo preventivnim udarom. U njihovim glavama, rat u Ukrajini jeste taj udar. Ali to nije istina. Evropa može da bude zaštićena i bez nastavka rata”, rekao je Orban.

Premijer je dodao da aktuelni kurs Brisela vodi ka ukidanju suverenističkih elemenata unutar Unije, a da je Mađarska dužna da se suprotstavi tom procesu i jača antiratne inicijative širom Evrope.

Orban je istakao da su Mađari izvan granica prioritet nacionalne politike Mađarske, ali i da zemlja teži dobrim odnosima sa susjedima.

On je upozorio da političke snage koje su neprijateljski nastrojene prema Mađarima ne mogu da računaju na njihovu podršku na evropskoj sceni.

Nastavi čitati

Aktuelno