Connect with us

Politika

NITI POMPE, NITI EUFORIJE! Vlast kasni sa pripremama za proslavu 9. JANUARA

Predstojeći Dan Republike, deveti januar, dočekuje se bez euforije i velike pompe, kako je to bilo prethodnih godina. Vlast gotovo stidljivo i nevoljno govori o pripremama i to tek kada ih novinari pitaju, ili opozicija prozove. Šta je nama 9. januar? Iako je premijer Savo Minić nedavno najavio da će Dan Republike biti obilježen svečanostima otvaranja nove boilnice u Trebinju petog i spomen obilježja u Banjaluci devetog januara, gdje će najvjerovatnije biti održan i svečani defile, iz opozicije poručuju da Vlada kasni s pripremama.

– Deveti januar je dan kada je nastala Republika Srpska i to je dan svih nas, ranije su pripreme bile intenzivnije, sada toga nema, kaže Igor Crnadak, poslanik PDP.

Opozicija podsjeća i da je ovaj praznik tri puta od osnivanja Republike Srpske bio osporavan, ali da se ipak slavio. U jednom periodu vlast je trošila ogroman novac na ovu manifestaciju, a danas ga dočekuje gotovo u tišini.

– Očigledno je da će 2026. godine ovaj praznik biti dočekan skromnije, da postoje pritisci i kako oni jačaju tako se i vlast povija, tvrdi poslanik SDS Mirajana Orašanin.

Pitali smo i zašto je ovaj praznik važan za građane Republike Srpske, zašto ga treba obilježavati, bez obzira na suprotne stavove.

– Svaki Srbin zna šta za njega znači krsna slava, a 9. januar je krsna slava svih nas u Republici Srpskoj, podsjeća sociolog Vladimir Vasić. Proteklih godina svjedočili smo da je 9. januar obilježavan na način da se veličaju vođa i vladajuća partija, što je manir komunističkih diktatora.

– Teško je ljude koji su do juče bili u partiji i to onoj crvenoj, sada preokrenuti na krsnu slavu i nacionalno, to će se dogoditi tek sa novim, mladim ljudima, Dodaje Vasić.

U situaciji kada se nacionalni praznik ne može oteti partijskom uticaju, a pritom se ne može zvanično proglasiti praznikom zbog pravosudnih odluka i pritisaka spolja, sudbina 9. januara i dalje ostaje u rukama srpskog naroda, bez obzira na bilo čije, pa i namjere namjere aktuelne vlasti.

BN

Politika

NAJJAČI ADUT OPOZICIJE: Stanivuković večeras donosi odluku o kandidaturi za predsjednika Srpske

Da li će Draško Stanivuković, lider PSS, prihvatiti ponudu SDS i biti kandidat za srpskog člana u Predsjedništvu BiH ili će prijaviti kandidaturu za predsjednika Republike Srpske saznaćemo večeras kada zasjedaju organi te stranke.

Bez obzira kakva uloga Stanivukovića bude u narednom periodu, od toga će zavisiti i izborni rezultat opozicionih stranaka, koje od najave da će zajedno nastupiti u izbornu trku idu samostalno.

To je režimu olakšalo situaciju jer su posljednjih mjeseci bili u “zaklonu” zbog unutrašnjih trzavica u opozicionim redovima, prije svega u SDS-u, ali i ultimatumu koji je dolazio od šefa liste Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, koji je od borca protiv režima postao “miljenik” istih jer je u dobrom dijelu razrušio opozicionu scenu zajedno sa pojedincima iz SDS-a.

Šta će Stanivuković odlučiti teško je još uvijek predvidjeti, jer po svim istraživanjima ujedinjena opozicija bi bila pobjednik na svim nivoima u oktobru.

Potez je na Stanivukoviću, koji u ovom trenutku treba da donese odluku da li će trku trčati samostalno ili će ići u nekom obliku zajedno sa SDS-om, koji još nije konsolidovao redove, jer je bijeljinska struja sa Ljubišom Petrovićem bliža podršci Vukanoviću, na čijoj listi će se neki od njih vjerovatno i naći.

Ostali “buntovci” u SDS izdejstvovali su svoje pozicije na kandidatskim listama i od njih se očekuje da će bar do izbora raditi za sebe, a time i za SDS.

Ono što su istraživanja pokazala jeste da je PSS, koji predvodi Stanivuković u odnosu i na stranke vlasti, ali i opozicije kompaktna i u njemu nema pukotina, jer će članstvo svaku njegovu odluku podržati.

Šta će Stanivuković izabrati, da bude član Predsjedništva BiH, treći kandidat za predsjednika Republike Srpske ili bude nosilac izborne liste 3 (Banjaluka) i zajedno sa kandidatima SDS vodi jaku premijersku kampanju saznaćemo večeras, uoči samog dana kada kandidatske liste svih stranaka treba da budu predate CIK BiH.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

NOVI SISTEM GLASANJA U BIH Evo šta se sve mijenja na izborima u oktobru

Predstojeći opšti izbori u BiH zakazani za 4. oktobar donijeće tehnički najkompleksnije promjene u izbornom procesu otkako se u našoj zemlji provode izbori, jer se uvode nove tehnologije.

 Zbog uvođenja u izborni sistem, prije svega  skenera, građane će na izborima dočekati i potpuno novi izgled glasačkog listića.

Kako je za Raport potvrdio Jovan Kalaba, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, najveća novost ogleda se u tome što na glasačkim listićima, sa izuzetkom onog za tročlano Predsjedništvo BiH, uopšte neće biti ispisana imena i prezimena kandidata.

-Na listićima više neće biti imena kandidata, već samo nazivi političkih stranaka koje će, kao i do sada, biti poredane na osnovu rezultata žrijebanja. Ispod naziva svake stranke nalazit će se brojevi. Birači su i do sada zaokruživali brojeve ispred imena, a sada će im u glasačkoj kabini na drugom listiću stajati ispisana imena svih kandidata i brojevi ispred njih – kaže Kalaba.

Imena kandidata bit će na posebnom papiru koji je samo ‘putokaz’

Kalaba za Raport objašnjava da se ovom rješenju moralo pribjeći kako bi se omogućilo uvođenje novih tehnologija, odnosno skenera za automatsko brojanje glasova.

Dosadašnji format glasačkih listića, koji su za pojedine nivoe vlasti izgledali poput ogromnih ‘papirnih čaršafa’ fizički nije odgovarao dimenzijama novih skenera.

Pokušaj CIK-a da kroz pilot-projekte zadrži imena tako što bi se listići štampali u dužinu, kaže Kalaba,  propao je u praksi jer je dolazilo do problema.

Zbog toga je donesena odluka da se listići smanje na veličinu odgovarajuću za skenere,  a da se imena kandidata ‘presele’ na poseban papir.

Sam proces glasanja u glasačkoj kabini funkcionisat će na način da će glasač tri od četiri glasačka listića koja dobije morati popuniti uz pomoć dodatnog odštampanog spiska na kojem će biti nazivi svih političkih partija i kompletna lista sa imenima i prezimenima kandidata poredanih po rednim brojevima.

Taj spisak služi isključivo kao svojevrsni putokaz i na njemu se ništa ne označava. Glasanje se vrši na stvarnom listiću koji ide u skener, a na kojem su navedene samo stranke i brojevi ispod njih.

Praktično, ukoliko birač želi dati svoj glas određenom kandidatu, on će prvo morati pogledati na prateći listić koji je u stvari ogromni spisak stranaka i kandidata kakav smo dobijali ranije na izborima.

Potom će na tom spisku ispod naziva političke stranke pronaći ime svog favorita i vidjeti koji redni broj stoji ispred njega.

Nakon toga, na svom glasačkom listiću ,birač može označiti kvadratić pored željene političke stranke, a potom ispod tog naziva pronalazi i označava broj koji odgovara  kandidatu kojem on želi dati glas.

Podsjećamo, birači će moći označiti najviše tri kandidata unutar liste jedne političke stranke.

Listići za dijasporu ostaju isti

Iako teoretski sve zvuči komplikovano, Kalaba tvrdi da sistem suštinski nije komplikovan jer su građani i do sada zaokruživali brojeve ispred imena, s tom razlikom što će imena sada stajati na materijalima pored glasačkog listića, a ne na njemu.

Ovaj novi princip sa brojevima primjenjivat će se prema sadašnjem planu na svim nivoima vlasti, osim za izbor članova Predsjedništva BiH gdje glasački listić ostaje u tradicionalnom formatu sa jasno ispisanim imenima svih kandidata.

Broj listića koje će građani dobiti na biračkom mjestu i dalje zavisi od mjesta njihovog prebivališta. Birači u Federaciji BiH i Republici Srpskoj dobit će po četiri listića.

Podsjećamo, u Federaciji se glasa za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom PSBiH, Predstavnički dom Federalnog parlamenta i kantonalne skupštine, dok se u Republici Srpskoj biraju članovi Predsjedništva BiH, Predstavnički dom PSBiH, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

 S druge strane, specifična situacija je u Brčko distriktu gdje će građani dobiti tri listića. S obzirom na to da birači u Brčkom prilikom registracije biraju svoju entitetsku opciju, oni će shodno tome dobiti listiće za Predsjedništvo BiH, državni parlament, te entitetski parlament za koji su se opredijelili , bilo da je to Parlament Federacije ili Narodna skupština Republike Srpske.

U Brčko distriktu građani ne glasaju za poslanike u kantonalnim skupštinama i nivo predsjednika Republike Srpske.

 Za razliku od građana koji glasaju na redovnim biračkim mjestima, za dijasporu koja glasa putem pošte pravila ostaju nepromijenjena i oni će putem pošte dobiti glasačke listiće kako su ih za opće izbore dobijali i ranijih godina.

Neće biti ručnog potpisivanja

Pored uvođenja skenera i novog izgleda listića, CIK uvodi još jednu veliku izmjenu usmjerenu protiv izbornih manipulacija.

Na novim glasačkim listićima više neće biti ručnog potpisivanja i pečata. Umjesto toga, na svakom listiću bit će jedinstveni QR kod koji će biti sastavni dio svakog papira.

Prema Kalabinim riječima, ovaj kod će garantovati da glasački listić važi isključivo za to konkretno biračko mjesto, što znači da će biti nemoguće donijeti listić sa nekog drugog biračkog mjesta i ubaciti ga u kutiju, jer ga skener jednostavno neće prepoznati.

Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba , u razgovoru za Raport, najavio je i da će Centralna izborna komisija uskoro krenuti u masovnu edukativnu kampanju.

U planu je objavljivanje video-spotova koji će građanima slikovito i do detalja prikazati svaki korak u kabini, kako bi se osiguralo da izborni dan protekne bez proceduralnih grešaka i nepotrebnih gužvi na biralištima.

Raport

Nastavi čitati

Politika

DODIK PONIZIO INSTITUCIJE SRPSKE U BRATUNCU: Pomen srpskim žrtvama podređen jednom čovjeku i jednoj partiji

I memorijalni skup u Bratuncu, gdje je održan parastos za 3.267 srpskih civila i vojnika iz srednjeg Podrinja koje su muslimanske vojne snage ubili u proteklom otadžbinskom ratu, nažalost, pokazao je kako vlast “gazi” legalne institucije Republike Srpske, stvaralući paralelni sistem koji ima prednost u odnosu na one zvanične.

Sve se to radi kako bi Milorad Dodik imao svoje mjesto kao predsjednik (ne zna se čega) iznad legalnih institucija – predsjednika Republike Srpske, Narodne skupštine Republike Srpske i Vlade Republike Srpske.

Zanimljivo je da to prolazi uz amin predsjednika zvaničnih institucija, koji u svojoj poslušnosti očito nisu svjesni da i oni urušavaju ustavne institucije i uspostavljaju novi para-sistem u Republici Srpskoj.

U pitanju je, kako brojni stručnjaci prava ukazuju na to, još veće uništavanje legalnih institucija Republike Srpske nego što su to radili visoki predstavnici u BiH, koji su smjenjivali legalno izabrane predsjednike, ministre…donosili zakone i odluke…

Ko je predsjednik bez funkcije?

Zato se treba podsjetiti i ko je ON (Milorad Dodik) koji sebe kruniše za “predsjednika” svega u Republici Srpskoj, koji se stavio iznad svih institucije.

Milorad Dodik predratni predsjednik Laktaša i jedna od osnivača Saveza reformista koje je vodio Anto Marković.

Bio je poslanik u posljednjem predratnom sazivu Parlamenta BiH i zajedno sa poslanicima SDS napustio je Parlament BiH i učestvovao u glasanju odluka o stvaranje Republike Srpske BIH…

Isto tako tokom rata u kome su ginuli srpski borci i civili, Dodik je, kako mnogi tvrde iz tadašnjih policijskih struktura regiona,  švercovao cigarete, o čemu postoje dokumenti, a to je, prema istim izvorima, radio i nakon završetka rata zajedno sa Milom Đukanovićem…

Dodik je, kako je tada govorio nekadašnji gradonačelnik Banjaluke Predrag Radić, “vratar” kod Slobodana Miloševića, jer ga je, kako je svjedočio, uvijek kada bi on dolazio, po pozivu, kod Miloševića zaticao tamo.

– Jedne prilike sam Dodiku rekao: – Mile,  jesi li ti ovdje “vratar”, uvijek te nađem kada dođem kod predsjednika (Miloševića)… pričao je Radić, govoreći o tim danima.

Dodik je nakon Dejtona postao premijer sa dva poslanika u tadašnjoj NSRS, zahvaljujući tadašnjoj američkoj administraciji, koju je vodila Madlen Olbrajt…

Dodik je tada postao “svježi dašak na Balkanu”, sve mu je išlo po “loju”…Drugovao je sa strancima i visokim predstavnicima, ali i sa mrskim Muslimanima, kako ih sada naziva…

Imao je svoju ulogu u dobrovoljnoj predaji haških optuženika, ali i u “pravljenju” spiskova za odstrel neposlušnih za međunarodnu zajednicu srpskih kadrova, koji su u to vrijeme najviše bili članovi Srpske demokratske stranke…

Učestvovao u ukidanju platnog prometa sa Srbijom…uklanjanju legalno izabranog predsjednika Nikole Poplašena iz kabineta predsjednika Republike Srpske…

Priznavao je genocid u Srebrenici, pozivao tadašnje najtraženije haške optuženike Radovana Karadžića i Ratka Mladića da se predaju, nazivajući ih “kukavicama”…

Odlazio na NATO brodove, a svoju ulogu je imao i kada se izdvajalo Kosovo iz Srbije, kao i Crna Gora…

O Dodikovoj ulozi kod stvaranja nezavisne Crne Gore govorio je Milo Đukanović, koji je naglašavao Dodikovu pomoć u stvaranju nezavisne Crne Gore i na tome mu se zahvaljivao.

Sve to, kao i mnoge druge stvari, iz biografije Milorada Dodika se briše s ciljem da se on predstavi kao “Srbin broj jedan”, koji je postradao od “zlog” Kristijana Šmita samo zato što se borio za navodne srpske interese i zato mu se pravi paraelna institucija da je on iznad svih legalnih ustavnih institucija Republike Srpske – predsjednik Milorad Dodik.

Oprosti im Bože ne znaju šta rade!

BN

Nastavi čitati

Aktuelno