Procedura zaštite geografskog porijekla glamočkog krompira je nedavno okončana, a upisom u Registar geografskih oznaka i imena porijekla, ova nadaleko poznata i mnogima omiljena namirnica je i zvanično postala brend.

Osim što će se zaštiti geografsko porijeklo i ime, cilj ove inicijative Udruženja “Glamočki krompir” je i smanjenje nelojalne konkurencije, jedinstveni tržišni nastup proizvođača, razvoj poljoprivredne proizvodnje, unifikacija ponude i razvoj lokalne zajednice.

Siniša Šolak, predsjednik Upravnog odbora ovog udruženja i jedan od pokretača inicijative, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je pravne procedure vodio Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine, a kvalitativne procedure laboratorija za prehrambene tehnologije i biotehnologije Tehnološkog fakulteta u Banjaluci.

“Sada imamo članstvo. Svaki član ima svoj članski broj. Poentna je da su informacije povjerljive i da se skeniranjem koda na etiketi može doći do podataka od kontakta proizvođača do uvida u njegove parcele”, kaže on i dodaje da u registru članova imaju trenutno 44 proizvođača, a da su sve informacije dostupne skeniranjem QR koda.

Šolak ističe da su im se već javili iz nekoliko velikih trgovačkih lanaca marketa.

“Oni traže naš krompir sa deklaracijama da ga plasiraju”, navodi on.

Takođe, upisom u registar poljoprivrednih proizvođača prihvata se i obaveza godišnjih hemijskih analiza krompira, što je, kako ističu iz Udruženja, dodatni plus na tržištu, jer se na ovaj način kupcu garantuje provjereni kvalitet.

“Naredne sedmice uzorci onih koji su prvi izvadili krompir idu u laboratoriju da se uradi analiza i ta dokumentacija postaje sastavni dio dosijea svakog pojedinačnog proizvođača”, objašnjava Šolak za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o ovogodišnjem rodu, Šolak ističe da je prinosa bilo.

“Ovdje malo vađenje krompira kasni jer je bilo kišnih dana. Sada je fin period, sada se intenzivno vadi. Malo nedostaje ljudi da vade krompir, ali dolaze iz Šipova, iz Bugojna, na dnevnicu”, kaže on i dodaje da je prosjek 2,5 tona po dulumu.

Inače, kako je ranije objasnio Šolak za “Nezavisne novine”, kvalitetu glamočkog krompira doprinosi mnogo faktora, ali na njegovu prirodnost najviše utiče zdrava priroda.

“On se sije na nadmorskoj visini između 880 i 920 metara. Takođe, na kvalitet ima uticaj klima, kao i krečnjačko područje, sastav zemljišta od kalcijum-karbonata i razni prirodni faktori, kao i nepostojanje zagađivača”, rekao je on, dodajući da svi ti faktori dovode do dobrog razvijanja krompira.

“Kvalitet definiše i količina čvrste materije, odnosno skroba. Ovdje je minimalna količina skroba u krompiru 19 odsto, a to doprinosi njegovom kvalitetu i periodu čuvanja, odnosno njegovoj trajnosti”, objašnjava Šolak.

Kako priča, poljoprivreda i stočarstvo su osnovna djelatnost u Glamoču, a glamočki krompir je proizvod od koga živi mnogo ljudi.

Da je Glamoč ponosan na svoj krompir, pokazuje i manifestacija “Dani glamočkog krompira”, koja se godinama održava u ovom mjestu, pa će biti održana i ove.