Connect with us

Svijet

“GRUPA IZUZETNO PROFESIONALNA”: Pljačka Luvra nosi obilježja OZLOGLAŠENOG PINK PANTERA

Drska pljačka u Luvru nosi sva obilježja dijela ozloglašene bande Pink Panter, rekao je bivši šef britanske specijalne policijske jedinice poznate kao “Leteći odred”.

Dragocjeni dragulji ukradeni u pljački vjerovatno su već prokrijumčareni iz Francuske, izjavio je bivši operativni šef “Svinija” (nadimak za jedinicu Flying Squad), Beri Filips.

Blago, koje uključuje hiljade dijamanata i smaragda, biće raskomadano i prepravljeno kako bi se prodalo na otvorenom tržištu, dodao je on.

Francuske vlasti su saopštile da su strani kriminalci mogli da izvedu sedmominutni upad u svjetski poznati muzej u Parizu u nedjelju ujutru.

Penzionisani detektiv i bivši glavni inspektor, Filips, rekao je u ponedjeljak da vojna preciznost pljačke ukazuje na to da ju je izvela banda Pink Panter.

Ova kriminalna grupa, sastavljena od bivših jugoslovenskih vojnika navodno je izvela oko 400 pljački velikih vrijednosti širom svijeta, uključujući i Veliku Britaniju, piše The Sun.

– Ova pljačka nosi sva obilježja bande Pink Panter. Savršeno se uklapa u njihov raniji modus operandi i metode koje koriste. Ova grupa pljačkaša bila je izuzetno profesionalna. Imaju dobro organizovanu mrežu za rasparčavanje robe, koja je bez sumnje odmah iznesena iz zemlje. Nakit će biti raskomadan, a dragocjeni metal istopljen. Imaju ljude koji će prepraviti dijamante i promijeniti njihov izgled. Iako bi to smanjilo vrijednost blaga, ono će i dalje biti izuzetno dragocjeno – kaže Filips.

Četiri maskirana razbojnika u fluorescentnim radnim prslucima upotrebila su kamion s ravnom platformom i mehaničkom dizalicom kako bi provalili u “Galeriju Apolon” u Luvru u nedjelju ujutro.

Dva člana bande su pomoću dizalice podignuta do balkona na prvom spratu, gdje su brusilicama isjekli prozor, zaprijetili čuvarima i razbili dvije vitrine.

Kamion i hidrauličnu dizalicu ostavili su iza sebe i pobjegli na skuterima, pri čemu su ispustili krunski dragulj.

Bivši šef “Svinija”, gospodin Filips, rekao je: – Meta ove pljačke savršeno se uklapa u tip poslova koje je mreža Pink Panter do sada izvodila. Oni ne ciljaju slike i artefakte jer je tržište za takve predmete veoma ograničeno. Nakit velike vrijednosti je mnogo lakše sakriti njegovim rastavljanjem, i omogućava brzu zaradu od rane preprodaje.

Banda Pink Panter dobila je svoj nadimak nakon što je tokom pljačke zlatarske kuće “Graf” 2003. godine u londonskom Mejferu sakrila dijamant vrijedan 500.000 funti u teglu s kremom za lice.

Identičan trik korišćen je u prvom filmu “Pink Panter”, u kojem su glumili Dejvid Niven kao lopov i Piter Selers kao nespretni inspektor Kluzo.

Banda je, prema navodima, ukrala dragulje vrijedne više od 400 miliona funti iz luksuznih prodavnica u 35 zemalja.

Godine 2018, londonski Skotland jard izdao je potjernicu za Hrvatom Vinkom Osmakčićem, osumnjičenim članom bande Pink Panter, zbog krađe dijamanata vrijednih dva miliona funti na umjetničkoj izložbi u Čelsiju prethodne godine.

– Grupa Pink Panter postoji već decenijama i vremenom se razvijala, uz regrutovanje mlađih i spretnijih saučesnika. Ipak, jedan od pljačkaša uhvaćenih na snimku sa sigurnosne kamere djelovao je poprilično krupno i možda je bio stariji. Izvesti pljačku pomoću dizalice usred dana bilo je nevjerovatno drsko. Sve je urađeno s vojnom preciznošću, što ponovo ukazuje na grupu Pink Panter, sastavljenu od bivših vojnika – smatra Filips.

– Način na koji je pljačka izvedena sugeriše postojanje obavještajnih informacija. Teško je povjerovati da nisu imali nekog iznutra u Luvru, ko im je ukazao na slabosti bezbjednosnog sistema. Pljačkaši su morali da ulože mnogo vremena u planiranje i pripreme – dodao je on.

Filips je rekao da je pljačka u Luvru sramota za Francusku.

– Svaki bezbjednosni sistem počinje od spoljašnjeg sloja i radi ka unutra. Spoljašnji sloj ovdje je bio spoljašnjost zgrade, a oni su ga veoma lako probili. Francuzi kažu da su u procesu revizije bezbjednosti muzeja i galerija. Pa, trebalo bi da požure – rekao je on.

Prema navodima francuskih medija, trećina krila muzeja iz kog je ukradeno blago nije imala ni kamere za nadzor.

Francuski ministar unutrašnjih poslova Loren Ninez u nedjelju je najavio da će mjere bezbjednosti oko muzeja i galerija biti pojačane.

Francuska vlada priznala je da su bezbjednosni protokoli “zatajili” i da su poslali “užasnu sliku” o zemlji.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron opisao je pljačku kao “napad na nasljeđe koje cijenimo jer je to naša istorija”.

U međuvremenu, šef organizacije specijalizovane za povraćaj ukradenih umjetnina, Kris Marinelo, upozorio je da će, ako pljačkaši ne budu uhvaćeni u narednih 24 do 48 sati, ukradeni nakit će vjerovatno biti izgubljen.

Marinelo, izvršni direktor kompanije Art Recovery International, rekao je za BBC World Service da “sada traje trka”.

On takođe vjeruje da će lopovi raskomadati plijen i ponovo iseći dragulje.

Marinelo je dodao da francuska policija “zna da, ako ovi lopovi ne budu uhvaćeni u narednih 24 ili 48 sati, te dragocjenosti su vjerovatno zauvijek izgubljene”.

Spisak opljačkanih dragocjenosti
Ovo je osam komada nakita neprocjenjive vrijednosti ukradenih u pljački u muzeju Luvr u Parizu:

Tijara iz kompleta kraljica Mari-Ameli i Hortenzije

Ogrlica iz safirnog kompleta kraljica Mari-Ameli i Hortenzije

Minđuša iz para koji pripada safirnom kompletu kraljica Mari-Ameli i Hortenzije

Smaragdna ogrlica iz kompleta carice Marije Luiz

Par smaragdnih minđuša iz kompleta carice Marije Luiz

Broš poznat kao “relikvijarni broš”

Tijara carice Evgenije

Veliki broš u obliku mašne za haljinu carice Evgenije

Još jedan predmet – kruna supruge Napoleona III, carice Eugenije – navodno je pronađen ispod prozora, ali polomljena, piše Telegraf.

Related Topics:

Svijet

TEHERAN POSTAVIO ULTIMATUM VAŠINGTONU! Nema više praznih obećanja na papiru – ispunite ovih 7 uslova!

Iran više neće da prihvata obećanja Sjedinjenih Američkih Država na papiru, već očekuje konkretne poteze Vašingtona prije nego što otvori prostor za novu fazu diplomatskih pregovora, izjavio je danas zamjenik sekretara Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Ali Bageri Kani.

On je za iransku državnu televiziju IRIB, govoreći o mogućnosti novih pregovora sa SAD i ulozi posrednika, rekao da Vašington najprije mora da sprovede sedam uslova koje je postavio Iran.

Zašto Iran ne vjeruje SAD-u?

Bageri Kani je ocijenio da su SAD tokom prethodnih godinu i po dana više puta prekinule diplomatske procese “neprijateljskim potezima i kršenjem obaveza”, navodeći kao primjere pokretanje ratnih operacija i aktiviranje mehanizma “snapback”.

“To je pravo Islamske Republike Iran – da prilikom ulaska u novu diplomatsku fazu ne prihvati samo američke obaveze na papiru”, rekao je Bageri Kani.

Prema njegovim riječima, Iran mora svojim očima da vidi konkretne poteze SAD.

“Kada ti potezi budu sprovedeni, biće otvoren prostor za novu diplomatsku fazu”, dodao je on.

Iran i Rusija: Strateško partnerstvo

Komentarišući nedavnu posjetu sekretara Savjeta Mohsena Rezaiija Moskvi, Bageri Kani je rekao da je Rezai prenio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu poruku iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Sejeda Modžtabe Hamneija, koja se odnosi na bilateralnu saradnju i buduće odnose dvije zemlje.

On je naveo da su tokom razgovora razmatrani strateški odnosi Irana i Rusije, kao i ubrzanje realizacije Međunarodnog transportnog koridora Sjever-Jug.

Razgovarano je i o mogućnosti prenosa ruskog gasa u Iran, najprije korišćenjem postojećih kapaciteta, a zatim njihovim proširenjem kako bi se omogućio transport većih količina gasa, uključujući i njegov dalji izvoz.

On je ocijenio da bi ti projekti mogli da ojačaju položaj Irana u regionu i smanje mogućnost pritiska drugih zemalja, uključujući SAD.

Novi saveznici na Bliskom istoku

Govoreći o regionalnoj bezbjednosti, Bageri Kani je rekao da Iran, Rusija i Kina podržavaju uspostavljanje novih bezbjednosnih aranžmana na Bliskom istoku.

Kao važan korak izdvojio je četverostrani sastanak Irana, Turske, Saudijske Arabije i Pakistana u Teheranu, ocijenivši da bi takva saradnja mogla da doprinese regionalnoj bezbjednost bez oslanjanja na spoljne sile.

Nastavi čitati

Svijet

UMRO DŽEJ ROKFELER! Član čuvene porodice proveo tri decenije u američkom Senatu

Bivši američki senator Džon Džej Rokfeler Četvrti, nasljednik jedne od najpoznatijih i najbogatijih porodica u Sjedinjenim Američkim Državama, preminuo je u petak u 89. godini u svom domu u Vašingtonu, objavio je „Vašington post“, a prenosi Rojters.

Porodica nije saopštila uzrok smrti političara koji je tri decenije proveo u američkom Senatu, gdje se posebno zalagao za zdravstvenu zaštitu siromašnih i oštro kritikovao način na koji je administracija predsjednika Džordža Buša Mlađeg vodila rat u Iraku.

Rokfeler, demokrata liberalnih političkih stavova, prvi put je izabran u Senat 1984. godine, a potom je osvojio još četiri šestogodišnja mandata, predstavljajući saveznu državu Zapadnu Virdžiniju. Prije toga je u dva mandata bio guverner te države, poznate po rudnicima uglja i visokoj stopi siromaštva.

Bio je praunuk legendarnog naftnog magnata Džona D. Rokfelera, osnivača jedne od najvećih američkih poslovnih dinastija. Njegov stric Nelson Rokfeler bio je guverner Njujorka i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Iako je odrastao u izuzetno bogatoj porodici, Džej Rokfeler je političku karijeru posvetio borbi protiv siromaštva i unapređenju zdravstvenog sistema.

Nakon diplomiranja na Harvardu, od 1964. do 1966. godine učestvovao je u programu društvenog rada u siromašnim ruralnim oblastima Zapadne Virdžinije, što je značajno uticalo na njegov kasniji politički angažman.

Kao senator imao je važnu ulogu u stvaranju programa iz 1997. godine kojim je američka država omogućila zdravstveno osiguranje milionima djece iz porodica koje nisu imale odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.

Podržavao je neuspješnu reformu zdravstva predsjednika Bila Klintona tokom devedesetih godina, a kasnije i reformu Baraka Obame, koja je usvojena 2010. godine.

Posebno se zalagao za uvođenje državnog zdravstvenog osiguranja koje bi građanima predstavljalo alternativu privatnim osiguravajućim kompanijama, ali taj njegov prijedlog nije prihvaćen.

Jedna od najkontroverznijih odluka u njegovoj političkoj karijeri bila je podrška rezoluciji iz 2002. godine kojom je predsjedniku Džordžu Bušu omogućeno pokretanje rata protiv Iraka.

Rokfeler je kasnije priznao da je ta odluka bila greška, a kao predsjednik senatskog Odbora za obavještajne poslove optužio je Bušovu administraciju da je rat započela na osnovu lažnih pretpostavki o iračkom oružju za masovno uništenje.

„Da sam tada znao ono što znam sada, glasao bih protiv“, izjavio je Rokfeler 2004. godine.

Tvrdio je da su obavještajni podaci i njihova tumačenja bili prilagođeni političkim ciljevima administracije, kao i da je Buš već bio odlučan da započne rat.

Kada je 2013. godine, u 75. godini, objavio da se neće kandidovati za šesti mandat u Senatu, Rokfeler je poručio da je pomaganje najugroženijima bilo njegova životna misija.

„Borba za one kojima je pomoć najpotrebnija bila je moj životni poziv i nikada neću prestati da se borim kako bih poboljšao živote ljudi koji mi toliko znače“, rekao je tada Rokfeler.
Glas

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK ZA ZAPADNE LIDERE! Pao tajni dogovor Trampa i Putinovog čovjeka od povjerenja, Evropa više nikada neće biti ista!

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mogućnost postizanja velikog sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, koji bi mogao da promijeni bezbjednosnu arhitekturu cijele Evrope.

On je potvrdio da se u četvrtak, 5. novembra, u Bijeloj kući sastao sa Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, ističući da je kraj rata sve bliži.

Istovremeno je otkrio da se nije sastao sa ukrajinskim zvaničnicima koji su se istog dana nalazili u predsjedničkoj rezidenciji povodom događaja koji je organizovala prva dama Sjedinjenih Država Melanija Tramp.

Trampove izjave dolaze u važnom trenutku diplomatskih napora za okončanje sukoba.

Dok je ruski izaslanik boravio u Vašingtonu, američki predstavnici razgovarali su sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u sjedištu NATO-a u Briselu o bezbjednosnim garancijama za Kijev i budućem bezbjednosnom poretku Evrope.

Sljedeće nedjelje očekuje se sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju, što bi bili prvi trilateralni mirovni pregovori od februara.

Trampova najava sporazuma, koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, dodatno je otvorila pitanja o tome koliko će pregovori biti široki i kakvu će ulogu u njima imati evropski saveznici.

Tramp optimističan 

Obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, Tramp je izrazio veliki optimizam u pogledu mogućnosti diplomatskog rješavanja sukoba.

“Doći će do sporazuma. Biće to veliki sporazum i obuhvatiće mnogo više od Ukrajine… Mogao bih čak da kažem da bi mogao da uključi cijelu Evropu. Biće to veliki, izvanredan sporazum i svi će biti oduševljeni”, izjavio je Tramp.

Potvrdio je da se sastao sa Dmitrijevim, ali nije iznio detalje njihovog razgovora. Sa druge strane, priznao je da nije razgovarao sa ukrajinskom delegacijom, koja se takođe nalazila u Bijeloj kući.

Nije objasnio zbog čega do susreta nije došlo, a američka administracija nije se oglasila povodom tog pitanja.

Ovakav razvoj događaja posebno je zanimljiv imajući u vidu da je Tramp više puta kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pripisujući mu odgovornost za usporavanje pregovora zbog odbijanja da prihvati teritorijalne i druge ustupke.

Istovremeno, tokom posljednjih nedjelja kampanje za međuizbore u SAD, Tramp je sa Putinom postigao dogovor o ukidanju sankcija na izvoz ruskog dizela, što predstavlja još jedan primjer šireg približavanja Vašingtona i Moskve.

U Briselu su, u međuvremenu, američki predstavnici razgovarali sa zvaničnicima Ukrajine, NATO-a i evropskih država. Među njima je bio i Trampov zet Džared Kušner, koji je razgovore ocijenio kao produktivne i suštinske.

Kako je naveo u objavi na društvenoj mreži X, razgovori su bili usmjereni na dva međusobno povezana pitanja: bezbjednosne garancije za Ukrajinu i stvaranje šireg evropskog bezbjednosnog sistema.

“Intenzivno radimo sa svim stranama kako bismo pronašli praktična rješenja koja bi mogla da okončaju ovaj rat i postave temelje za trajni mir”, poručio je Kušner.

Za sada, međutim, nije jasno šta tačno Tramp podrazumijeva pod sporazumom koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, niti da li se razgovara o konkretnim promjenama u odnosima Rusije i NATO-a.

Primirje u Oleškiju 

Dolazak Dmitrijeva u Bijelu kuću bio je povezan i sa događajem koji je organizovala Melanija Tramp, a koji se odnosio na nedavno šestodnevno primirje između Rusije i Ukrajine u Oleškiju, gradu u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine, koji se nalazi pod ruskom kontrolom.

Privremena obustava vatre trajala je od 27. oktobra do 1. novembra i predstavljala je jedno od značajnijih lokalnih primirja od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine.

Cilj je bio dopremanje humanitarne pomoći i evakuacija civila iz grada, u kojem su se životni uslovi dramatično pogoršali.

Prema riječima Melanije Tramp, tokom operacije iz Oleškija je evakuisano gotovo 800 stanovnika.

Kada je primirje stupilo na snagu, procjenjivalo se da je u gradu ostalo oko 2.000 ljudi. Stanovnici su mogli da se evakuišu u područja pod ukrajinskom ili ruskom kontrolom, ali i da ostanu, uz mogućnost snabdijevanja novim količinama hrane i lijekova.

Prva dama SAD objasnila je da je kontakte u vezi sa ovom inicijativom pokrenula nakon što je na događaju održanom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru upoznata sa humanitarnom situacijom u gradu.

Kako je navela, zajedno sa svojim bliskim saradnikom Markom Bekmanom, direktno je sarađivala sa ruskim i ukrajinskim rukovodstvom kako bi bili dogovoreni uslovi privremenog primirja.

Melanija Tramp izrazila je nadu da će primjer Oleškija postati početak šireg i trajnijeg dogovora o prekidu vatre.

“Neka Oleški bude mala iskra iz koje će se rasplamsati trajni plamen mira”, poručila je ona.

Prva dama SAD je tokom protekle godine imala sve aktivniju ulogu u humanitarnim inicijativama povezanim sa ratom u Ukrajini, uključujući napore za ponovno spajanje porodica razdvojenih zbog sukoba.

Neizvjesnost u vezi s pregovorima

Diplomatska situacija dodatno se komplikuje nakon pobjede Demokratske stranke na međuizborima u Sjedinjenim Državama 3. novembra, koja je promijenila odnos snaga u Kongresu. Demokrate su pobjedom na izborima preuzele i Senat i Predstavnički dom.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izrazila je očekivanje da će novi saziv Kongresa vršiti “veći pritisak na Rusiju”, ukazujući na drugačiji pristup evropskih saveznika u rješavanju rata.

Predstojeći razgovori u Abu Dabiju trebalo bi da pokažu da li optimizam Trampa može da se pretvori u konkretne obaveze Moskve i Kijeva, prenosi Euronews.

Ključno pitanje više nije samo kako okončati rat u Ukrajini, već i šta će sadržati širi sporazum o kojem govori američki predsjednik i kakvu će ulogu evropske države imati u njegovom oblikovanju.

Nastavi čitati

Aktuelno