Connect with us

Društvo

Poljoprivrednici našli novi način zarade: NOVAC SAMO KAPA (VIDEO)

Poljoprivredni proizvođač s doline Neretve, Neven Mataga, otkrio je kako su poljoprivrednici s tog područja došli do novog načina zarade.

Naime, sve se više razvija turizam berbe mandarina. U sezoni ovog voća gosti dolaze kako bi osim u prirodi uživali i u ovim agrumima. Tako je došlo do nečeg o čemu tamošnji poljoprivrednici prije dvadesetak godina nisu mogli ni sanjali.

“Znači oni sami beru, sebi nose, degustiraju… Uglavnom svi su zadovoljni. A ispada i da su dodatna radna snaga”, rekao je Mataga za HRT, koji navodi kako se danas se od turista ne mogu obraniti. Dodaju kao već mjesec dana vodenim rukavcima plove lađe s gostima iz cijeloga svijeta.

“Oduševljena sam. Sve mi se sviđa – vrijeme, hrana, priroda. Nadmašilo je sva moja očekivanja“, poručila je tim povodom Irena iz Poljske.

Sezona mandarina, inače, donosi sa sobom sočne plodove koji osvježavaju hladne mjesece svojim bogatim okusom i mirisom. Ove male citrusne voćke, uz to što su izuzetno ukusne, predstavljaju izvor zdravlja i vitalnosti zahvaljujući svojim brojnim nutritivnim svojstvima

Riznica vitamina i minerala
Mandarine su prava riznica vitamina i minerala, a istovremeno su niskokalorične. Jedna prosječna mandarina teška oko 88 grama sadrži samo 47 kalorija, što je čini idealnom užinom. Sastoji se od 12 grama ugljikohidrata, od čega je devet grama prirodnih šećera, dva grama vlakana, te vrlo malih količina proteina i masti.

Ono po čemu su mandarine izuzetne jeste njihov udio vitamina C, koji čini čak 26% dnevnih potreba po voćki. Osim toga, mandarine osiguravaju magnezijum, kalijum, bakar i željezo, ključne za održavanje zdravlja. Konzumacija mandarina donosi brojne pozitivne učinke na zdravlje, poput jačanja imuniteta, zdravlja kože, podrške srcu, poboljšanja probave, održavanja holesterola….

Iako ne postoje stroga pravila, nutricionisti preporučuju konzumaciju dvije do tri mandarine dnevno kao dio uravnotežene prehrane. Na taj način osiguravate dovoljan unos vitamina C i drugih važnih nutrijenata, bez pretjerivanja u unosu šećera, prenosi Dnevno.

Društvo

Obućari ostaju bez narudžbi, PLJUŠTE OTKAZI

Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj nalazi se u velikom problemu, jer im je smanjena potražnja, ali i prodaja njihovih proizvoda, došlo je do otpuštanja radnika, ističu naši sagovornici iz ove oblasti te dodaju da je ova privredna grana dotakla dno.

Radovan Pazurević, vlasnik kompanije “Sanino” iz Dervente, koji je ujedno predsjednik Područne privredne komore Doboj, kazao je za “Nezavisne novine” da je veoma smanjena prodaja, a samim tim i narudžbe, te dodao, što se tiče ove grane privrede, da je dotakla dno.

“Novih partnera nemamo, ne pamtim kada nam je neko pokucao na vrata u vezi s tim pitanju”, kazao je Pazurević i dodaje da nemaju čak ni poziva da se neko interesuje za njihove usluge i proizvode.

Kako je rekao, što se tiče narudžbi koje imaju od inostranih partnera, taj broj, barem kod njih, nije se mijenjao.

“Nažalost, smanjio se broj zaposlenih radnika u ovoj grani. Mi nismo nikoga otpuštali, međutim jedan broj radnika je otišao, neko u penziju, neko u inostranstvo, ali mi zbog nedostatka posla nismo nikog otpustili”, kazao je Pazurević i dodao da je broj zaposlenih radnika sada u odnosu na godinu i po ranije manji za više od 120.

“Kada počne nova sezona, od kraja septembra i oktobra, možda bi mogla biti malo bolja situacija, samo zbog činjenice da su u proteklom periodu ispražnjena skladišta u Evropi”, kazao je Pazurević.

Da je vrlo teška situacija u ovoj oblasti, saglasan je i Marinko Umičević, tehnički direktor Tvornice obuće “Bema” iz Banjaluke, koji ističe da je kriza u Evropi uticala na takvo stanje.

“Nedavno nam je jedan naš partner za kojeg radimo javio da prekidamo saradnju, jer zatvaraju fabrike, dvije u Slovačkoj, jednu u Albaniji, jer nema prodaje obuće”, kazao je Umičević.

Kako je pojasnio, dok ne prestane sukob u Ukrajini, obućari iz Republike Srpske imaće velike probleme.

“Prodaja je stala kompletno, budući da mi u Njemačku izvozimo najviše, a oni su sada u najvećoj krizi”, kazao je Umičević i istakao da on misli da će se ova industrija ugasiti za pet-šest godina.

Pojasnio je da nema novih narudžbi, što je najveći problem ove grane.

Dodao je da je jako zabrinut šta će sve biti u narednim mjesecima.

Prema njegovim riječima, veoma je teško predvidjeti šta će se dešavati te istakao da privrednici iz ove grane na to ne mogu uticati.

Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće Privredne komore Republike Srpske, kazala je da još nema naznaka za oporavak ove industrije.

“Smanjene su narudžbe, neka preduzeća čak su smanjila i broj radnika”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Ističe da će, poboljšanje situacije u ovoj grani privrede zavisiti od globalnih lanaca vrijednosti.

“Još nema naznaka poboljšanja. S obzirom na to da naše kompanije zavise od stranih preduzeća za koja rade usluge, odnosno lon poslove, ona prvenstveno zavise i od ponude i potražnje na stranom tržištu”, kazala je Mihajlović Bijelićeva.

Nastavi čitati

Društvo

USPORAVANJE EKONOMIJE: Povećanje plata nije urodilo željenim rezultatom

Podaci ukazuju na usporavanje ekonomije BiH početkom godine, industrijska proizvodnja nastavila je pad, dok je promet u maloprodaji takođe opao, navedeno je u najnovijem Izvještaju Evropske komisije o stanju ekonomija zemalja u procesu proširenja.

Kako ističu, Centralna banka BiH revidirala je prema dolje svoju projekciju rasta ekonomije za 2025. godinu na 2,4 odsto, uglavnom zbog očekivanog slabljenja eksterne potražnje. Istovremeno, prognoza inflacije povećana je na 3,5 odsto za 2025. godinu, prvenstveno zbog domaćih pritisaka na cijene, proisteklih iz snažnog rasta plata.

Iz ovoga se može zaključiti da Evropska komisija indirektno kritikuje odluku o povećanju plata, za koju su mnogi ekonomski stručnjaci upozoravali da nije zasnovana na realnim ekonomskim pokazateljima.

“U četvrtom kvartalu 2024. godine sezonski prilagođen kvartalni rast realnog bruto domaćeg proizvoda ostao je nešto ispod jedan odsto, dok je na godišnjem nivou iznosio 2,5 odsto, nakon rasta od 2,6 odsto u prethodna tri mjeseca. Glavni pokretači rasta na strani proizvodnje bili su trgovina, transport i turizam, dok je industrijski sektor, koji čini oko 20 odsto ukupne bruto dodate vrijednosti, zabilježio pad deseti uzastopni kvartal”, navedeno je u izvještaju.

Podsjećaju da su vlasti BiH 18. marta predale Evropskoj komisiji svoj Program ekonomskih reformi za period 2025-2027. godine, u kojem se predviđa ubrzanje rasta realnog BDP-a sa 2,5 odsto u 2025. na 3,3 odsto do 2027. godine, zahvaljujući očekivanom jačanju domaće potražnje.

“ERP cilja fiskalnu konsolidaciju zasnovanu na prihodima, koja bi od budžetskog deficita od 1,3 odsto BDP-a u 2025. prešla u suficit od 0,7 odsto u 2027. godini. Takođe, predviđa se nastavak pada javnog duga sa 24,5 odsto BDP-a u 2024. na 22,8 odsto u 2027”, naglašavaju oni.

Na strani potrošnje, kako ističu, glavni pokretač rasta u četvrtom kvartalu je domaća potražnja. Bruto formiranje kapitala povećano je za 7,3 odsto na godišnjem nivou, dok je privatna potrošnja porasla za 1,9 odsto. Izvoz je porastao za 1,7 odsto nakon šest uzastopnih kvartala pada, dok je snažna domaća potražnja rezultirala rastom uvoza od 3,5 odsto.

Na tržištu rada, kako ističu, zaposlenost je u prosjeku bila za 0,6 odsto veća na godišnjem nivou u Q4, dok je broj nezaposlenih smanjen za 22.800. Godišnja stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi smanjena je sa 13,2 odsto u 2023. na 11,7 odsto u 2024. godini.

Rast nominalnih plata, kako se naglašava, ostao je snažan, sa povećanjem od 9,8 odsto u Q4-2024, dok su u prva dva mjeseca 2025. godine nominalne plate porasle za 13,9 odsto i 13 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Glavni pokretači rasta plata su, kako navode, bile visoke plate u javnom sektoru i nedostatak radne snage u određenim industrijama.

Nastavi čitati

Društvo

ALARM ZA UZBUNU UPALJEN: Ovo su KLJUČNI FAKTORI koji sve više uništavaju pčele

Ratne zone, mikroplastika i ulična rasvjeta su među novim prijetnjama populaciji pčela, tvrde naučnici.

Stručnjaci za pčele sastavili su popis 12 najvećih prijetnji oprašivačima u sljedećoj deceniji, a objavljen je u izvještaju Univerziteta u Readingu pod nazivom Nove prijetnje i mogućnosti za očuvanje globalnih oprašivača.

Naučnici upozoravaju da sve veći rat i sukobi širomsvijeta štete pčelama. To uključuje i rat u Ukrajini, koji je prisilio zemlje da uzgajaju manje vrsta usjeva, ostavljajući oprašivače bez raznolike hrane tokom cijele sezone, piše Guardian.

Istraživači su otkrili da mikroplastične čestice kontaminiraju košnice širom Evrope, a testiranje 315 pčelinjih zajednica otkrilo je sintetičke materijale poput PET plastike u većini košnica. Utvrđeno je da umjetna svjetlost uličnih svjetiljki smanjuje posjete cvijeća noćnih oprašivača za 62%, a onečišćenje vazduha utiče na njihov opstanak, reprodukciju i rast.

Antibiotici, koji se koriste u poljoprivredi, našli su se u košnicama i medu. Takođe je utvrđeno da utiču na ponašanje oprašivača, uključujući smanjenje njihove potrage za hranom i posjeta cvijeću.

“Kokteli” pesticida takođe igraju značajnu i novu ulogu; iako su neki pesticidi sada regulisani tako da se smiju držati ispod “sigurnih” granica za pčele i druge divlje životinje, istraživanja su otkrila da mogu stupiti u interakciju s drugim hemikalijama i uzrokovati opasne učinke.

Profesor Simon Potts sa Univerziteta Reading, glavni autor izvještaja, rekao je:

– Rano prepoznavanje novih prijetnji i pronalaženje načina za zaštitu oprašivača ključno je za sprečavanje daljih velikih padova. Ovo nije samo pitanje očuvanja. Oprašivači su ključni za naše prehrambene sisteme, otpornost na klimatske promjene i ekonomsku sigurnost. Zaštita oprašivača znači zaštita nas samih – ističe se.

Autori su pozvali na niz mjera za zaštitu pčela, uključujući strože zakone koji ograničavaju onečišćenje antibioticima koje šteti zdravlju pčela, prelazak na električna vozila kako bi se smanjilo onečišćenje vazduha koje utiče na oprašivače, stvaranje staništa bogatih cvijećem unutar solarnih parkova i uzgoj usjeva s poboljšanim peludom i nektarom za bolju prehranu oprašivača.

Koautorica izvještaja, dr. Deepa Senapathi, također sa Univerziteta u Readingu, dodala je:

– Trebaće napor svih da se riješe ove prijetnje. Moramo održavati, upravljati i poboljšavati naša prirodna staništa kako bismo stvorili sigurne prostore za oprašivače. Pojedinačne akcije poput osiguravanja hrane i područja za gniježđenje u vlastitim vrtovima mogu uvelike pomoći. Ali promjene politika i pojedinačne akcije moraju djelovati zajedno kako bi sve, od vrtova i farmi do javnih prostora i širih krajolika, moglo postati staništa pogodna za oprašivače – navodi se, prenosi N1.

Nastavi čitati

Aktuelno