Connect with us

Društvo

SJETVA PRED VRATIMA, NOVČANICI PRAZNI! Vlada duguje poljoprivrednicima 111 miliona KM

Dok sjetva kuca na vrata, poljoprivrednici gledaju u prazne novčanike.

​Isti scenario ponavlja se svake godine – dok proljećni radovi kucaju na vrata, poljoprivrednici u Republici Srpskoj suočavaju se sa starim dugovima i neizvjesnošću. Vlada im u ovom trenutku duguje vrtoglavih 111 miliona maraka na ime prošlogodišnjih podsticaja, ostavljajući domaćine da se snalaze kako znaju i umiju.

​Da stoka ne može da čeka da se nadležni smiluju, najbolje pokazuje primjer Žikice Stevanovića iz Crnjelova. Ovaj mladi poljoprivrednik, koji u štali ima 40 grla, primoran je da opstanak farme finansira novim zaduženjima.

​”Meni svaki mjesec treba 10.000 KM samo za troškove koje krave ‘pojedu’. Podsticaji su nam trebali još juče, a ne sutra. Za start sjetve mi treba oko 25.000 maraka, a kako nemam svu mehanizaciju, snalazim se na kredite, na poček i na sve načine”, kaže Stevanović.

​Zarobljeni milioni i parkirana mehanizacija

​U računici porodice Stevanović ogleda se sudbina svih u lancu proizvodnje, od ratara do mljekara. Od prošlogodišnjeg agrarnog budžeta, koji je iznosio 174 miliona maraka, isplaćena je tek trećina sredstava.

​Statistika je neumoljiva: najviše se duguje za osnovne potrebe – deset miliona za regresirano gorivo i preko osam miliona maraka za premije za muzna grla. Dok mehanizacija vrijedna 15 miliona maraka stoji parkirana jer obećana podrška kasni, proizvođači s pravom pitaju gdje je njihov novac.

​Predsjednik Vlade Savo Minić priznaje da su rokovi isplate probijeni, ali nudi novo obećanje.

“Informacija o dugovanjima je tačna. Poljoprivrednim proizvođačima mogu poručiti da će u martu biti isplaćene sve obaveze po svim osnovama”, tvrdi Minić.

​Politika “nerada” i ekonomska neizvjesnost

​Ipak, za mnoge je mart predaleko. Načelnik opštine Šamac, Đorđe Milićević, smatra da je ovo samo nastavak “politike nerada” i prikrivanje realnog stanja krilaticom o izlascima na teren.

​”Dugovanja postoje u brojnim sektorima. Na terenu se vide problemi na sve strane, ali nema ozbiljnog plana. Finansijski problemi sa kojima se suočava Vlada tek će u drugoj polovini godine doživjeti svoju eskalaciju”, upozorava Milićević.

​Sa njim se slaže i ekonomista Zoran Pavlović, koji ističe da je neshvatljivo da Ministarstvo finansija drži blokirana sredstva za najranjiviju kategoriju.

​”Dugovi od 110 miliona maraka su stravično veliki za svakog pojedinačnog poljoprivrednika. To je kao da računate na novac za sjeme i đubrivo, a njega nema – tada ne možete održati proizvodnju. Poljoprivreda mora biti prioritet jer ona obezbjeđuje ishranu stanovništva”, naglašava Pavlović.

​Spas ili definitivan kraj?

​Odnos vlasti prema selu najbolje oslikava prošlogodišnji rebalans budžeta, kojim su sredstva za agrar srezana za više od šest miliona maraka. Dok se čeka na martovsku isplatu, zemlja ne čeka.

​Hoće li obećani milioni stići na vrijeme ili će pusta obećanja isprazniti i posljednju domaću štalu, znaće se već sa prvim brazdama.

Za mnoge poljoprivrednike u Semberiji i širom Srpske, ovo će biti ili spas u zadnji čas ili definitivan kraj proizvodnje.

Društvo

LJETO POKAZUJE PRAVO LICE: Sunce se vraća, ali kraj dana donosi preokret!

Nakon svježijeg jutra, očekuje se pretežno sunčano do umjereno oblačno vrijeme. Tokom dana biće prijatno toplo, uz maksimalnu temperaturu do 28°C, dok će jutarnja temperatura biti oko 13°C.

U popodnevnim časovima zadržaće se suvo vrijeme u većini krajeva, ali će u večernjim i noćnim satima doći do postepenog naoblačenja, uz mogućnost lokalnih pljuskova i grmljavine, naročito na zapadu i sjeverozapadu Republike Srpske.

Vjetar će biti slab, uglavnom jugozapadnog smjera. Biće ugodno za boravak na otvorenom tokom većeg dijela dana, dok se uveče preporučuje oprez zbog moguće kratkotrajne promjene vremena.

Nastavi čitati

Društvo

DRAMA U SARAJEVO-GASU: Elek odbio da preda funkciju direktora

Kako tvrdi odlično obaviješteni izvor Capitala, Elek je juče odbio da dođe na primopredaju dužnosti i da fotelju prepusti novoimenovanom direktoru Igoru Đokanoviću.

„Nakon što je predsjednik Upravnog odbora Sarajevo-gasa Dražen Vrhovac potpisao rješenje o smjeni Eleka i imenovanju Đokanovića, trebala je da bude obavljena primopredaja, ali Elek je odbio da preda dužnost.

Pronašao je potpuno nesuvislo obrazloženje u tome da ne želi da prepusti funkciju Đokanoviću, dok on (Đokanović) ne bude razriješen sa mjesta načelnika Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti opštine Istočno Novo Sarajevo“, objašnjava izvor Capitala.

Podsjećamo, Elek je 12. jula naveče smijenjen sa funkcije direktora Sarajevo-gasa nakon što su svi članovi Upravnog odbora po nalogu lidera SNSD-a Milorada Dodika glasali za njegovu smjenu (ako su uopšte glasali).

Mediji bliski vlasti tada su objavili i da je isključen iz SNSD-a, kao i da će biti ekspresno uklonjen i sa funkcije v.d. predsjednika Nadzornog odbora OC „Jahorina“, ali nijedna smjena još nije sprovedena u djelo.

(BN) Foto: Sarajevo-gas

Nastavi čitati

Društvo

Opština u BiH ostaje bez fabrike i 600 radnih mjesta? NIJEMCI DONIJELI NOVU ODLUKU

Jedan od najvećih planiranih industrijskih projekata u Bosni i Hercegovini neće biti realizovan na lokaciji Osmanlije kod Kupresa, nakon što je investitor BH Magnezij & Minerali povukao zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu i odlučio da odustane od izgradnje pogona na toj lokaciji.

Riječ je o projektu koji je trebalo da otvori čak 600 novih radnih mjesta i koji je zbog svog značaja bio prepoznat i na evropskom nivou.

Kompanija je saopštila da ova odluka ne znači odustajanje od investicije, već da će proizvodnju magnezijuma pokušati da realizuje na drugoj lokaciji koja ispunjava sve prostorne, ekološke i institucionalne uslove.

Šta je trebalo da bude izgrađeno
Biznisinfo ističe da je investitor planirao izgradnju velikog industrijskog kompleksa koji bi se sastojao od 14 objekata, uglavnom proizvodnih pogona, ali i upravne zgrade, laboratorija, garderoba i pratećih sadržaja.

Ukupna površina objekata trebalo je da iznosi 20.432 kvadratna metra, a u pogonu je bilo planirano zapošljavanje oko 600 radnika, što bi ovu investiciju svrstalo među najveće industrijske projekte u posljednjih nekoliko godina u BiH.

Poseban značaj projektu davala je činjenica da je magnezijum jedna od kritičnih sirovina Evropske unije, dok je projekat na Kupresu bio prepoznat kao strateški u okviru Evropske alijanse za sirovine (European Raw Materials Alliance – ERMA).

S obzirom na to da je proizvodnja magnezijuma u Evropi veoma ograničena, očekivalo se da bi ova investicija imala značaj ne samo za BiH, već i za evropsku industriju.

Zašto je projekat zaustavljen
Iz kompanije navode da su se okolnosti u međuvremenu promijenile nakon što je Opštinsko vijeće Kupres u martu ove godine usvojilo odluke o zaštiti izvorišta i novim zonama sanitarne zaštite.

Prema podacima kojima raspolaže investitor, planirana lokacija Osmanlije, odnosno Banov Majdan, barem se djelimično nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bašinac. U toj zoni nije dozvoljena izgradnja industrijskog pogona kakav je bio planiran, zbog čega dokumentacija pripremljena za ovu lokaciju više nije mogla da bude osnova za nastavak postupka.

Kompanija ističe da od početka želi da razvija projekat isključivo u skladu sa zakonom i ekološkim standardima, te da je upravo zbog toga odlučila da povuče zahtjev za odobrenje Studije uticaja na životnu sredinu.

Projekat se seli na novu lokaciju
Iz kompanije BH Magnezij & Minerali naglašavaju da nisu odustali od proizvodnje magnezijuma.

Navode da su već u razgovorima o novoj lokaciji koja će ispunjavati sve potrebne uslove za realizaciju ovog strateškog projekta, te poručuju da će njegov razvoj nastaviti odgovorno i transparentno.

Nastavi čitati

Aktuelno