Connect with us

Politika

VLADA SRPSKE POGODUJUĆI TAJKUNIMA uništila Garantni fond

Garantni fond Republike Srpske, koji je osnovan u cilju podrške privrednicima u pronalasku novca za investiranje nalazi se u najtežoj poziciji od svog osnivanja. Najveću odgovornost za to ima vlast predvođena SNSD-om koja je ovu instituciju iskoristila kako bi bezuspješno spašavala biznise svojih tajkuna.

Podršku u tome imala je od prethodne uprave fonda na čelu sa Radivojem Krčmarem, kojem je prioritet bio lični komoditet, pa mu je fokus bio na kupovini skupocjenih automobila i telefona.

Na narednom zasijedanju Narodne skupštine Republike Srpske pred poslanicima će se naći Izvještaj o radu i poslovanju Garantnog fonda RS za prošlu godinu koja je završena sa gubitkom od čak 1,7 miliona maraka.

Naime, kako se vidi iz izvještaja fond je upravo toliko morao da plati zbog izgubljenog spora i plaćene garancije za kredit firme „Mane komerc“ iz Srpca, čiji se vlasnik Manojlo Tatić ranije bio u izuzetno dobrim odnosima sa pojedinim funkcionerima SNSD-a iz ove lokalne zajednice.

On je od fonda dobio garanciju za kredit koji je 2019. godine podigao kod Investiciono – razvojne banke (IRB) od 4,5 miliona KM. Kredit nije vraćen, a preduzeće je propalo bukvalno preko noći.

S obzirom da je Tatić svu vrijednu imovinu prebacio na druge porodične firme mnogi su ga optužili za lažni stečaj, ali u tome nisu uspjeli.

Iste te godine, Vlada mijenja i dopunjuje Zakon o Garantnom fondu RS. Te izmjene, ispostaviće se danas, veliki su kamen oko vrata fondu i prijete da ga slome.

Naime, izmjenama i dopunama zakona je omogućeno izdavanje garancija kod obezbjeđenja emitovanih hartija od vrijednosti.

Vlada to koristi pa prošle godine u funkciji Skupštine akcionara Garantnog fonda odobrava garanciju firmi „Intelignum“ iz Teslića u vlasništvu SNSD-ovog biznismena Stojka Petkovića odobrava garanciju od 1,2 miliona maraka, a po osnovu emisije obveznica preko koje je prikupio dva miliona maraka.

Pročitaj više: IRB prinudno naplaćuje milione od „Interlignuma“
Međutim Petković ne plaća svoje obaveze, a ugovor koji je potpisan je takav da je fond obavezan da plati čak 60 odsto ukupne emisije.

S obzirom da Petković neće, ili nema odakle da plaća, svakog mjeseca sa računa Garantnog fonda „skine“ 18.000 KM po tom osnovu.

Plaćanje je počelo prošle godine, nedugo nakon što je realizovana emisija obveznica, traje cijelu ovu, a po svemu sudeći će se nastaviti i u sledećoj.

„Specifičnost ovog garantnog posla je u tome što su garancije vezane za mjesečni anuitet, te se izdaje pojedinačna garancija u vrijednosti 60 odsto svakog mjesečnog anuiteta. Iako je definisana jedinstvena garancija na nivou cjelokupne emisije, u stvarnosti ima onoliko garancija koliko ima mjesečnih anuiteta“, navodi se u izvještaju Garantnog fonda.

Još jedna „nagazna mina“ nalazi se pred nogama nove uprave fonda koju od kraja septembra prošle godine predvodi Neven Bućan.

Naime, po skoro identičnom modelu Vlada je pogurala i biznis SNSD-ovog načelnika Milana Kovača iz Šipova.

Njegova „Drvna industrija Šipovo“ je koristeći izmjene zakona uz pomoć Vlade i Garantnog fonda zadužila se emisijom obveznica za 2,2 miliona maraka, s tim da je za razliku od prethodnog slučaja, garancija na 30 odsto emisije.

Kovač, prema podacima Centralnog registra hartija od vrijednosti Republike Srpske konstantno kasni sa uplatama, s tim da obaveze i dalje plaća, pa Garantni fond za sada ne trpi nikakvu štetu.

Iako smo više puta pokušali da stupimo u kontakt sa novim direktorom fonda, Nevenom Bućanom, on nam nije odgovarao na telefonske pozive.

Podsjećamo, do njegovog dolaska, a i većim dijelom prošle godine, fondom je upravljao Radivoja Krčmar.

Iako je fond bio opterećen potencijalnim obavezama zbog loših garancija, on je pred kraj svog mandata prodao skupocjeno auto fonda da bi kupio još skuplje, a u odlasku svoje partnere iz upravnog odbora počastio najskupljim telefonima koji su se tada mogli naći na tržištu.

Taj ceh sada plaćaju svi zaposleni, jer je prema saznanjima CAPITAL-a, zbog nedostatka novca, došlo do smanjenja plata u ovoj instituciji.

Generalno, prema izvještaju fonda za prošlu godinu, izdato je tek osam garancija u iznosu od 5,47 miliona KM a čime je podržano 25,76 miliona KM plasmana.

Prosječna stopa garantovanog iznosa kredita tokom 2023. godine je iznosila 21,23 odsto.

Informacije do kojih smo došli, a što pokazuje i finansijska situacija su da će fondu biti potrebna velika finansijska injekcija. U suprotnom, garantovana im je jedino propast.

CAPITAL

Related Topics:

Politika

BOŽOVIĆ: “Donošenje odluka vratiti u institucije sistema, ne u kafane”

“Načelno smo dogovorili uvođenje 13. neoporezive plate, izgradnju velikih solarnih elektrana za potrebe privrede, kao i formiranje ministarstva ekonomije, koje će objediniti sve procese i ubrzati procedure u korist domaće privrede. Uspostavićemo i fond za podsticaje u privredi kako bismo olakšali finansiranje daljeg razvoja i zapošljavanja u Republici Srpskoj”, objavio je Milorad Dodik na Iksu. “Ovu objavu gospodina Dodika ne mogu ostaviti bez komentara, jer je važno da javnost i građane podsjetimo na neke činjenice”, istakao je načelnik opštine Istočna Ilidža, Marinko Božović.

Zašto je to tek „načelno dogovoreno“?

Takve i slične mjere poslanici Srpske demokratske stranke i opozicije predlažu godinama, ali ih aktuelna vlast uporno ignoriše. Osnovno pitanje je: zašto ste tek načelno dogovorili, zašto se niste konkretno dogovorili i rekli od kada će se početi primjenjivati?

Drugo: Izgradnja solarnih elektrana za potrebe privrede.

Na kojoj mreži i sa kojim kapacitetima? Čak i oni koji se ne bave ovom oblašću znaju da na postojećoj mreži odavno nema slobodnih kapaciteta. Vaše stranačke kolege, koje upravljaju ovim sektorom, već su podijelile saglasnosti na priključke, pa privrednici danas mogu da grade samo za sopstvene potrebe, a za to im podrške nije potrebna.

Treće: Formiranje ministarstva ekonomije.

To je klasično prelivanje iz šupljeg u prazno. Promjena imena ministarstva ili formiranje novog ne donosi suštinske rezultate. Potrebne su korjenite reforme i sistemski pristup kako bi se privreda Republike Srpske, koja je u poslednjih 20 godina sistematski oslabljena, konačno počela oporavljati.

Četvrto: Formiranje fonda za podsticaje u privredi.

Ne možete s jedne strane govoriti o rasterećenju privrede, a s druge uvoditi nove namete. Ovakve mjere mogu imati smisla samo ako postoji povjerenje u institucije, a ono je odavno narušeno zbog neodgovornog upravljanja i političkih odluka. Najbolji primjer je isplata plata iz Fonda solidarnosti rudarima u preduzeću koje je privatizovano i gurnuto u stečaj dok radnici ostaju bez posla.

Na kraju, postavlja se ključno pitanje:

Da li ste prespavali poslednjih dvadeset godina, u kojima ste upravo Vi obavljali najodgovornije funkcije i donosili ključne odluke?

Za trenutno stanje u Republici Srpskoj snosite direktnu političku odgovornost.

Da ne bude da se ne slažem ni sa čim što ste napisali, slažem se sa Vašom poslednjom rečenicom.

Najbolje vrijeme za Republiku Srpsku tek dolazi, ali ne sa ovakvom politikom, već sa odgovornom i domaćinskom vlašću.

P.S. Donošenje odluka mora se vratiti u institucije sistema, tamo gdje im je mjesto, a ne u kafane i na privatna imanja.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!

Napisao je ovo na društvenim mrežama narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević koji je objavio video isječak iz gostovanja na RTRS-u u kojem kaže da Republika Srpska jedina ima Vladu koja zarađuje na građanima u uslovima krize.

-Prihodi od PDV-a rastu 20 feninga po litri zbog povećanja cijene goriva, a povrat akcize iznosi samo 10 feninga. Najjeftinije gorivo je ono što funkcioneri sipaju u službene automobile, jer ga ne plaćaju iz svog džepa – naveo je Kresojević i dodao:

-Vlada je zakazala, zato je u Republici Srpskoj cijena goriva najveća. Gospodin Elek je pokušao braniti neodbranjivo, a ne zna ni koliko iznosi akciza po litri goriva. Milioni iz budžeta potrošeni na marketing nisu dovoljni SNSD-u da zaustave da istina izađe na vidjelo – izjavio je Kresojević

Nastavi čitati

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno