Connect with us

Svijet

AMERIČKI IZBORI! Srbi za Trampa, Hrvati i Slovenci za Kamalu

Najnovije istraživanje kompanije Valicon, sprovedeno u četiri zemlje zapadnog Balkana, pokazuje da su stavovi građana o potencijalnom pobjedniku nastupajućih američkih predsjedničkih izbora podijeljeni.

Takođe postoje razlike u percepciji uticaja tih izbora na međunarodne odnose, posebno prema EU, objavila je “Al Džazira”.
Američki predsjednički izbori planirani su za 5. novembar, a kandidati su Donald Tramp iz Republikanske stranke i Kamala Haris iz Demokratske stranke.

Ovaj izborni ciklus izaziva globalnu pažnju zbog mogućih posljedica na unutrašnju i spoljnu politiku Sjedinjenih Američkih Država.

Kamala Haris ima najveću podršku u Hrvatskoj
U Hrvatskoj Kamala Haris uživa najveću podršku, sa 56 odsto građana koji bi je rado vidjeli kao predsjednicu.

U Sloveniji 46 procenata ispitanika preferira Harisovu u odnosu na Trampa, čija podrška iznosi oko 30 odsto.

Bosna i Hercegovina pokazuje izjednačene stavove, dok u Srbiji Tramp ima značajnu podršku, sa gotovo polovinom građana koji bi ga radije vidjeli na čelu Amerike. Haris pak uživa najmanje povjerenje u ovoj zemlji, sa samo 13 posto podrške.

Američka politika prema EU
Istraživanje se takođe bavi percepcijama toga kako bi pobjeda jednog od kandidata mogla da utiče na politiku SAD prema EU.

Većina građana regiona smatra da će politika SAD prema EU ostati nepromijenjena ako pobjedi Kamala Haris, što je dijelom i očekivano s obzirom na period vlasti Demokratske stranke u posljednje četiri godine.

Nasuprot tome, pobjeda Donalda Trampa mogla bi značajno promijeniti američku spoljnu politiku.

Više od polovine Hrvata vjeruje da bi Trampova pobjeda negativno uticala na odnose SAD s EU, a slična mišljenja dijele i Slovenci.

U Srbiji oko 20 odsto građana smatra da bi moglo doći do promjene politike, ali ne preciziraju hoće li to biti na bolje ili gore, prenosi “Al Džazira” istraživanje Valicona.

Al Džazira

Svijet

KOJE ZEMLJE EVROPE SU NAJVIŠE POGOĐENE SUŠOM? Već zabilježeno rekordno toplo proljeće

Poljoprivreda i hidroenergija bi mogle da se nađu u velikim problemima jer se suša u Evropi nastavlja. Više od 40 odsto Evrope je trenutno pogođeno nekom vrstom suše, otkrivaju najnoviji podaci.

Dijelovi jugoistočne Španije, Kipra, Grčke i područje jugoistočnog Balkana nalaze se pod najvišim stepenom “uzbune”, stoji u izvještaju Evropske opservatorije za sušu (EDO) za period od 11. do 20. maja.

Ali upozorenje na sušu je takođe na snazi u velikim dijelovima sjeverne i istočne Evrope, nakon rekordno toplog i sušnog proljeća, uzrokovanog klimatskim uslovima.

Mart je bio najtopliji u istoriji mjerenja u Evropi, a pojedine zemlje su zabilježile i najsušniji mart do sada, izvijestila je ranije evropska služba Kopernikus (C3S).

Uzbune na sušu u turističkim destinacijama
Ukupno, 1,6 odsto teritorije 27 zemalja EU (bez Madeire, Azora i Kanarskih ostrva), uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, nalazi se pod uzbunom. Prema klasifikaciji EDO, to znači da vegetacija pokazuje znakove stresa, zemljište je bez vlage, što već predstavlja upozorenje, a količina padavina je manja od uobičajene.

Situacija je posebno teška u nekim mediteranskim destinacijama popularnim među turistima, poput grčkih ostrva Santorinija i Mikonosa. Tamo se voda doprema iz Atine ili se prečišćava desalinizacijom kako bi se popunili bazeni i obezbijedili tuševi.

Prekomjerni turizam dodatno pogoršava problem.

“Turistički sektor nije održiv i nema nikakvog planiranja. To dovodi do ogromne letnje potrošnje vode”, izjavio je za Skaj njuz prof Nikitas Milopulos, stručnjak za upravljanje vodnim resursima sa Univerziteta u Tesaliji.

Međutim, dodaje, poljoprivreda je još veći potrošač vode, što je dodatno pogoršano rasipanjem i nedostatkom efikasnih politika.

Poljoprivreda u problemu
Upozorenja na sušu brzo se šire širom Ukrajine i susjednih zemalja, utičući na useve i vegetaciju, upozorava EDO.

Ukrajina je jedna od evropskih zemalja koje se najbrže zagrijavaju, sa prosjekom od 2,7°C iznad vrijednosti u odnosu na period 1951-1980 u 2023. godini. Kao veliki izvoznik žitarica, suša u Ukrajini ima ozbiljne posljedice po globalno snabdijevanje hranom. Dijelovi Poljske i Slovačke takođe se bore sa sušom.

Upozorenja na sušu prisutna su i u zapadnoj, jugoistočnoj i centralnoj Turskoj, sjevernoj i zapadnoj Siriji, Libanu, Izraelu, Palestini, dijelovima Jordana, sjevernom Iraku, Iranu i Azerbejdžanu.

U sjevernoj Africi, upozorenja su prisutna već više od godinu dana.

Prema podacima EDO, na 39,6 odsto teritorije EU i Ujedinjenog Kraljevstva izdato je upozorenje na sušu.

Taj narandžasti pojas na mapi proteže se od Irske do sjevernih padina Alpa, preko Finske, juga Rusije i Turske.

Od 11. do 20. maja temperature su bile iznad sezonskog prosjeka na sjeveru Evrope.

Osim uticaja na poljoprivredu, strahuje se za hidroenergiju. Međunarodna asocijacija za hidroenergiju saopštila je da suša i intenzivne kiše, primer “klimatskog biča”, primoravaju elektrane da rade na ivici svojih tehničkih mogućnosti.

Globalno zagrijavanje pogoršava sušu u pojedinim delovima sveta, uključujući Mediteran. Naučnici iz mreže “World Weather Attribution” utvrdili su da je velika suša iz 2022. godine bila 20 puta vjerovatnija zbog klimatskih promjena.

Za proljeće 2025. biće potrebno vrijeme da se sprovede slična analiza, ali nema sumnje da klimatske promjene pogoršavaju suše povećanjem temperatura i promjenom obrazaca padavina, smatra Andrea Toreti, koordinator evropske i globalne opservatorije za suše iz programa Kopernikus.

“Regioni koji su ranije mogli da se oslone na kiše u toplijim sezonama kako bi nadoknadili manjak vode, više ne mogu da računaju na to u istoj meri. Danas je ta ravnoteža poremećena”, rekao je Toreti za Euronews.

(EUpravo zato/Euronews)

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN TVRDI “Većina Evropljana PROTIV ubrzanog pristupa Ukrajine EU”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da većina Evropljana ne podržava ubrzan prijem Ukrajine u Evropsku uniju, kao ni slanje evropskog oružja i vojnika u rat, naglasivši da je rat između Rusije i Ukrajine postao “katalizator” kojim Brisel pokušava da preuzme sve više ovlašćenja.

Govoreći na plenarnoj sjednici Foruma mađarskih poslanika u Karpatskom basenu (KMKF), Orban je upozorio da Brisel koristi rat kao izgovor za centralizaciju moći i eliminaciju nacionalnih suvereniteta unutar EU, što je nazvao “institucionalnim pučem”, prenio je MTI.

Prema njegovim riječima, EU više nije legitimisana uspjesima, a umjesto toga pokušava da usmjeri pažnju javnosti ka sukobu sa Rusijom.

“Briselska ratna propaganda tvrdi da Rusija može da napadne EU ili čak NATO, i da to može da se spriječi samo preventivnim udarom. U njihovim glavama, rat u Ukrajini jeste taj udar. Ali to nije istina. Evropa može da bude zaštićena i bez nastavka rata”, rekao je Orban.

Premijer je dodao da aktuelni kurs Brisela vodi ka ukidanju suverenističkih elemenata unutar Unije, a da je Mađarska dužna da se suprotstavi tom procesu i jača antiratne inicijative širom Evrope.

Orban je istakao da su Mađari izvan granica prioritet nacionalne politike Mađarske, ali i da zemlja teži dobrim odnosima sa susjedima.

On je upozorio da političke snage koje su neprijateljski nastrojene prema Mađarima ne mogu da računaju na njihovu podršku na evropskoj sceni.

Nastavi čitati

Svijet

NIJE SAMO BRITANIJA, i Tramp traži od Srbije i zemalja u regionu DA PRIME MIGRANTE

Vlada američkog predsjednika Donalda Trampa traži od Srbije i drugih balkanskih država da prime migrante deportovane iz SAD-a, piše Bloomberg.

Zahtjev državama Balkana dio je šire američke strategije pronalaska stranih vlada spremnih da prime deportovane migrante, navodi američki medij pozivajući se na neimenovane izvore, ali ne precizira koje su druge balkanske zemlje u pitanju.

Bijela kuća, State Department i Ministarstvo vanjskih poslova Srbije još nisu komentarisali napise Bloomberga. Američki Vrhovni sud prošlog mjeseca dopustio je Trampovoj vladi da ukine privremeni pravni status stotinama hiljada migranata iz Venezuele, Kube, Haitija i Nikaragve koji žive u SAD-u.

Vlasti sada traže potencijalne destinacije za te migrante koji mogu biti deportovani, navodi Bloomberg. Taj medij dodaje i da je Srbija važna Trampovoj porodici i zbog nebodera u Beogradu koji će graditi investiciona kompanija čiji je jedan od osnivača Džared Kušner, zet američkog predsjednika, prenosi Index.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno