Dok milioni građana širom svijeta biraju ljetnje destinacije za odmor, pažnja javnosti često je usmjerena i na to gdje vrijeme za predah pronalaze svjetski lideri. Neki biraju poznata ljetovališta, drugi mirne planinske predjele, a treći gotovo da i ne znaju za odmor.

jeto je, vrijeme odmora i putovanja – trenutak kada mnogi biraju destinacije prema mogućnostima i željama. Neki odlaze na Jadran, drugi na Jonsko ili Egejsko more, dok se neki odluče za Crveno ili Crno more. Svako traži svoj mir, osvježenje i predah od svakodnevnih obaveza.

Ali gdje provode odmor oni koji upravljaju državama i donose velike odluke?

Italijanska premijerka Đorđa Meloni i ovog ljeta izabrala je jug svoje zemlje – Apuliji. Viđena je u obilasku farme, a isti region posjećivala je i prošle godine, što ga čini njenom omiljenom ljetnjom destinacijom.

Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ostaje vijeran svom prepoznatljivom stilu – odmor provodi na golf-terenu. U julu je boravio u Škotskoj gdje je otvorio novu stazu u Aberdinširu, dok ostatak ljeta provodi u Mar-a-Lagu na Floridi i na svojim imanjima u Nju Džersiju.

Za Vladimira Putina odmora gotovo i nema. Njegov portparol Dmitrij Peskov nekoliko puta je poručio da ruski predsjednik “praktično nikada ne odmara”. Zbog bezbjednosnih razloga ne koristi ni svoju ljetnju rezidenciju u Sočiju, a raspored mu je ispunjen do posljednjeg minuta.

Mađarski premijer Viktor Orban početkom godine boravio je u Indiji, gdje je u saveznoj državi Kerala sa porodicom proveo dvije nedelje. Orban je nakon toga uslikan na hrvatskom primorju, a poznato je da mađarski premijer voli da ljeto provodi kod komšija.

Francuski predsjednik Emanuel Makron dio ljeta proveo je na jugu Francuske, gdje je uživao u sportovima na vodi sa suprugom Brižit, dok je kralj Felipe VI od Španije bio primoran da prekine privatni odmor u Grčkoj i vrati se u zemlju zbog velikih požara u Galiciji.

Kao i svake godine, britanska kraljevska porodica avgust provodi na svom imanju u Balmoralu u Škotskoj, dok je britanski premijer Kir Starmer morao da skrati planirani odmor u Škotskoj i vrati se u London zbog međunarodne krize.

Američki ministar odbrane Pit Hegset otpustio je generala čija je preliminarna obavještajna procjena razbjesnila predsjednika Donalda Trampa, jer je izvještavala da napad SAD na iranska nuklearna postrojenja u junu nije nanio veliku štetu, prenose mediji.

Masovna otpuštanja u Pentagonu, koja su u petak potvrdili američki zvaničnici za agencije Rojters i Aseuters i Asošijeted pres (AP), obuhvatila su i još dvojicu visokih vojnih komandanata.

To su posljednji potezi Trampove administracije u procesu “čišćenja” Ministarstva odbrane od kadrova koji se ne smatraju lojalnim.

Nije odmah bilo jasno na kojoj osnovi je smijenjen general-potpukovnik Džefri Kruz, koji je od početka 2024. godine bio na čelu Obrambene obavještajne agencije (DIA).

Međutim, Tramp je ranije oštro kritikovao početne nalaze te agencije o američkim udarima na Iran.

Preliminarna procjena DIA-e – o kojoj su naširoko izvještavali američki mediji – bila je u direktnoj suprotnosti s Trampovim tvrdnjama da su napadi potpuno uništili iranska nuklearna postrojenja. Upravo to je izazvalo bijes predsjednika i njegovih najbližih saradnika.

– Kruz više neće obavljati dužnost direktora DIA – rekao je u petak visoki zvaničnik Ministarstva odbrane, insistirajući na anonimnosti i ne navodeći razloge smjene.

Prije nego što je postao direktor DIA-e, Kruz je bio savjetnik za vojna pitanja direktora nacionalne obavještajne službe, a ranije je obavljao i funkciju direktora obavještajnog odjela koalicije protiv ISIL.

Hegset je, prema navodima zvaničnika koji su govorili za AP i Reuters, otpustio i viceadmiralku Nensi Lakore, šeficu Mornarice rezervnog sastava, kao i kontraadmirala Miltona Sandsa, časnika specijalnih jedinica Nejvi sil koji je komandovao Pomorskim specijalnim snagama.

Sva trojica smijenjenih vojnih zvaničnika izjavila su da im nisu poznati razlozi zašto ih je Trampova administracija otpustila, iako je od početka mandata jasno poručeno da se očekuje lojalnost u cijeloj vladi.

– Otpuštanje još jednog visokog bezbjednosnog zvaničnika pokazuje opasnu naviku Trampove administracije da obavještajni sektor tretira kao test lojalnosti, a ne kao zaštitu naše zemlje -poručio je senator Mark Vorner, potpredsjednik Odbora za obavještajna pitanja Senata.

Od početka drugog mandata u januaru, Tramp je proveo smjene u vrhu vojske, uključujući i predsjednika Združenog generalštaba, generala Čarls „CQ“ Braun, kojeg je u februaru otpustio bez ikakvog objašnjenja.

Među ostalim visokim oficirima otpuštenim ove godine nalaze se i komandanti Mornarice i Obalske straže SAD, general na čelu Nacionalne sigurnosne agencije, zamjenik načelnika Generalštaba Ratnog zrakoplovstva, admiral u NATO-u te trojica vodećih vojnih pravnika.

Načelnik Ratnog zrakoplovstva SAD takođe je iznenada najavio povlačenje, i to na polovini svog mandata.

Hegset insistira da predsjednik jednostavno bira ljude koje želi na ključnim pozicijama, ali demokrate u Kongresu upozoravaju na opasnu politizaciju vojske koja je tradicionalno neutralna.

Ranije ove godine, Hegset je naložio i smanjenje broja aktivnih generala i admirala sa četiri zvjezdice za najmanje 20 odsto, te ukupnog broja generala i visokih časnika za 10 odsto.

Vijest o Kruzovoj smjeni pojavila se dva dana nakon što je direktorica Nacionalne obavještajne službe Talsi Gebard objavila da – po nalogu predsjednika Trampa – oduzima bezbjednosne provjere za 37 sadašnjih i bivših američkih obavještajnih službenika.

Gebard je takođe najavila prvu veliku reorganizaciju svog kabineta od njegovog osnivanja, smanjenje broja zaposlenih za više od 40 posto do 1. oktobra i uštedu veću od 700 miliona dolara godišnje, prenosi Klix.

Rusija je zatražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN o bombardovanju “Sjevernog toka” 2022. godine, rekao je zamjenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski.

On je naveo da je sjednica zakazana za 26. avgust.

“U vezi sa novim informacijama o pritvaranju osumnjičenog za organizovanje terorističkih napada na `Sjeverni tok` u septembru 2022. godine, Rusija je zatražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN”, napisao je Poljanski na “Telegramu”.

On je dodao da će Rusija ukazati na kašnjenja u njemačkoj istrazi i njenu netransparentnost.

“Panama, kao predsjedavajući Savjeta bezbjednosti, zakazala je sjednicu za utorak, 26. avgusta, u 16.00 časova po njujorškom vremenu”, rekao je Poljanski.

SRNA