Oni nisu alpinisti, ali su odlučili da se popnu na krov Afrike, 5895 metara visok Kilimandžaro, čuvenu planinu za koju se vezuju mnogi mitovi i o kojoj je pisao i legendarni Ernest Hemingvej. Rečeno, učinjeno!

Banjalučanka Dragica Pajević, visokopozicionirana menadžerka u Svjetskom programu hrane UN, te Novak Marić, inženjer građevinarstva iz Sokoca, koji živi u Beogradu, nedavno su osvojili Kilimandžaro.

Kada su stigli na krov Afrike, postavili su dvije zastave: zastavu Republike Srbije, čiji su oboje državljani, te zastavu SFRJ sa crvenom petokrakom, obilježje države u kojoj su rođeni.

Ovom triumfalnom trenutku prethodile su, naravno, žestoke pripreme: dani i dani vježbanja u teretani, trčanja, plivanja, kontrolisane ishrane, kako bi ojačali, stekli kondiciju i mentalno i fizičko zdravlje neophodno za ovakav poduhvat.

Polazna tačka im je bio glavni grad Kenije, Najrobi, gdje Dragica živi i gdje joj je Novak došao u posjetu. Potom duga i zahtjevna vožnja od 400 kilometara, afričkim drumovima, do grada Aruše u susjednoj Tanzaniji.

Od Aruše su se zaputili ka živopisnom gradiću Moši, koji je polazna tačka ekspedicije.

– Priznajem, brinula sam da li ću uspjeti da se popnem na Kilimandžaro i da siđem s planine, ali još sam više brinula kako ću, nakon tolikog napora, sjesti za volan i odvesti nas nazad u Najrobi. Srećom, i Novak je sjajan vozač i nije mu problem da vozi lijevom stranom druma, što je “naopako” u odnosu na Evropu – kaže Dragica za Srpskainfo.

Srećom, sve je prošlo dobro. Uspon je trajao 4 i po dana, a još skoro 2 dana je bilo potrebno za ništa manje zahtjevno spuštanje sa planine. Na tom putu se valajlo boriti sa umorom i “planinskom bolešću” izazvanom naglim padom, odnosno porastom atmosferskog pritiska.

Na visini većoj od 3.000 metara je prilično teško disati.

– Bila sam malo umorna, iscrpljena, preplanulo lice, mučnina, bol u mišićima, ali sve to to očekivano. I sve je prošlo za nekoliko dana – kaže Dragica.

Ostalo je iskustvo koje se pamti do kraja života i dorobit po zdravlje. Jer, kako kažu naši alpinisti – početnici, na svojoj su se koži uvjerili da su stručnjaci u pravu, kada kažu da planinarenje jača srce, pluća i mišiće i da je najbolji lijek protiv depresije i anksioznosti.

Prevoznici okupljeni u “Konzorcijumu logistika BiH” najavili su za ponedjeljak, 21. aprila, protestnu vožnju kroz Sarajevo, kao poruku dostojanstva i upozorenja institucijama BiH zbog dugogodišnjeg zanemarivanja problema u sektoru drumskog prevoza.

Iz “Konzorcijuma” je saopšteno da će u ponedjeljak u 12.00 časova biti održana konferencija za novinare u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, te najavljeno da je 28. aprila moguća potpuna obustava drumskog saobraćaja.

Prevoznici zahtjevaju moratorijum na pravilo 90/180 – Zaštita vozača BiH od zabrana ulaska u EU, povrat akciza, prema modelu Crne Gore, smanjenje zadržavanja na granicama, odnosno digitalizaciju carinskih i graničnih procedura, te administrativno rasterećenje troškova poslovanja, odnosno zaustavljanje stalnih izmjena pravilnika, analiza i ukidanje suvišnih birokratskih opterećenja.

“Ukoliko ne dođe do sastanka sa vlastima, 28. aprila slijedi `francuski model` otpora, odnosno potpuna obustava drumskog transporta”, istaknuto je u saopštenju.

Prevoznici navode da defiluju kroz Sarajevo, kako bi jasno poručili da bez njih nema industrije, trgovine, zdravstva, ni granica. Organizatori tvrde da na protestu-defileu kroz Sarajevo očekuju oko 500 kamiona.

Kompanija GEN-I d.o.o. Sarajevo, koja ima samo dva zaposlena, prošle godine je imala ukupne prihode od 331 milion maraka.

To je čak i povećanje, jer je prethodnih godina firma imala samo jednog zaposlenog.

Kompanija je u 2022. godini sa jednim zaposlenim imala prihode od čak 761 milion maraka, a godinu kasnije je ostvarila prihode od 357 miliona KM.

Firma se bavi trgovinom električnom energijom, a ova vrsta djelatnosti objašnjava mali broj zaposlenih, s obzirom da im treba samo osoba koja će ugovarati kupovinu i prodaju struje, piše Biznis.info.

GEN-I je dio Grupe GEN-I, jedne od vodećih grupa za trgovinu i prodaju električne energije u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi. Vlasnik je istoimena firma iz Slovenije.

Podsjetimo da je 2022. godina bila obilježena visokom cijenom električne energije što je bila posljedica šoka na tržištu koji je izazvao ruski napad na Ukrajinu, pa je stoga te godine ostvaren rekordan prihod. Nakon toga se tržište stabilizovalo pa su se i prihodi vratili u normalne okvire.

Inače, dobit firme se dobrim dijelom istopila. Lani je bila 56.099 KM, godinu prije toga 347.261 KM, dok je 2022. iznosila 591.227 KM.

U odnosu na ukupne prihode zarada je prilično skromna što vjerovatno govori o maloj razlici između kupovne i prodajne cijene struje.