Connect with us

Društvo

KOLIKO KOŠTA SLAVSKA TRPEZA? Ove godine domaćini moraju “dublje da gurnu ruku u džep”

Sezona slava zvanično je otvorena 12. oktobra, kada su srpski vjernici proslavljali Miholjdan. Narednih dana očekuje nas još slava, zbog čega je izvršena provjera koliko ove godine košta slavska trpeza.

U poređenju sa prethodnom godinom, ove će domaćini morati da “malo dublje gurnu ruku u džep”, jer su cijene mesa, kupusa otišle u nebesa.

Iako bi trebalo da se obilježava u krugu porodice, često se krsna slava slavi u širem krugu, sa desetak i više gostiju. Iako znatno optereti kućni budžet, domaćin ne želi da slavska trpeza oskudijeva, bilo da je u pitanju mrsni ili posni ručak, pa se tako, pored žita, slavskog kolača, crnog vina i ostalog pića, na njoj nađu i različite vrste jela za čiju pripremu je potrebno izdvojiti pozamašnu svotu novca.
Ove godine domaćini će, barem u Srbiji, morati da pripreme veću svotu novca nego što su prethodne, s obzirom na to da je meso skuplje, ali i druge namirnice poput kupusa… Sagovornik i domaćin Dragan Mitrović koji slavu 31. novembra – Svetog Luku, ispričao je da mu za slavski ručak za oko 30 gostiju, ove godine treba između 50.000 i 70.000 dinara.

Najviše novca će, kako kaže, dati na pečenje.

“Ove godine je cijena mesa jača nego prošle. A znate kako kažu – nema slave bez prasetine ili jagnjetine, tako da je, ne samo meni, nego svima, pečenje najveća stavka. Naravno, prije pečenja, treba pripremiti čorbu ili supu, obezbijediti salatu, kupiti hljeb, salvete, pirinač za sarmu i niz drugih stvari, što samo povećava troškove”, objašnjava on.
Prema informacijama iz više pečenjara u Srbiji, cijene pečenja po kilogramu kreću se oko 3.000 dinara za prasetinu, dok je kilogram jagnjećeg pečenja skuplji za nekih 500 dinara. A ukoliko želite da vam u pečenjari isjeku meso (cijelo prase), to će vas dodatno koštati i do 1.500 dinara. Manje količine se uglavnom ne naplaćuju.

Jeftinija varijanta je ako se domaćin opredijele da mu glavno jelo bude svinjski kare bez kostiju čija cijena ide i do 1.200 dinara. Prošle godine je, na primjer, koštalo 900 dinara. Slavski kolač je, mahom ista – u pekarama košta između 500 do čak 2.000 dinara.

Prošle godine se, recimo, u Beogradu cijena slavskog kolača kretala od 350 do 400 dinara, što je, u nekim slučajevima, i do pet puta manje nego ove godine.

Miješano mljeveno meso i do 1.500 dinara po kilogramu

Pola kilograma svinjskog mljevenog mesa (uglavnom je takvo pakovanje) ove godine košta oko 600 dinara, što znači da vam je za kilogram potrebno 1.200. A prošle godine meso je koštalo oko 800 dinara po kilogramu. Sagovornik Dragan dodaje da, osim za sarmu, kupuje junetinu i za čorbu. Iako prati akcije i uglavnom kupuje na sniženju, ne želi da oskudijeva u kvalitetu hrane, piše “Mondo”.

“Trudim se da kupujem na akciji, ali recimo, u nekim stvarima ne možeš da oskudijevaš. Kod pića je teško uštedjeti čak i ako se izvuku zalihe domaće rakije i vina. Račun teško da može da bude manji od 8.000 dinara za pivo, vino i kratka pića. Ceh često bude i veći. Teško da može slava da se proslavi bez gajbe piva, nekoliko flaša crnog i bijelog vina, gaziranih i negaziranih sokova i kisele vode. Barem kod mene ne može”, smatra on.

Mljeveno meso je potrebno za sarmu, a ukoliko se fil priprema sa dvije vrste mlevenog mesa odnosno sa svinjskim i junećim, sarma je još skuplja jer je kilogram junećeg buta sada 1.400 dinara. Prošle godine bio je jeftiniji za 100, 150 dinara.

Najveće iznenađenje kupus

Oktobar donosi promjene u cijenama povrća, a kupus se našao u centru pažnje. Prema izvještaju Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji se cijena kupusa tokom septembra kretala od 50 u Nišu do 150 dinara u Beogradu, Zrenjaninu i Sremskoj Mitrovici. Prosječna cijena kupusa na pijacama u Srbiji u drugoj polovini septembra bila je znatno viša nego u avgustu, kada se kupovao za najviše 100 dinara po kilogramu.

Podaci pokazuju da su cijene kupusa u Srbiji u porastu. U avgustu, najniža cijena kupusa iznosila je 34 dinara, a u septembru je već dostigla 50 dinara. Sličan trend primijećen je i kod najviših cijena, koje su u avgustu iznosile 100 dinara, a u septembru su se popele na 150 dinara.

Goste najčešće dočeka trpeza puna raznih đakonija, pa pored pečenja i sarme, tu su još i razne salate, kiflice, pite, meze… Kilogram pečenice ne može u supermarketima da se nađe ispod 1.000 dinara, a za malo luksuzniji meni potrebno je najmanje 2.000 i to ako se slučajno nađu na akciji. Za sve to treba pripremiti još 4.000 do 5.000 dinara.

Na račun treba dodati i trošak za tijesta. Dva kilograma pite košta minimum oko 1.000, dok dva kilograma kiflica treba platiti oko 3.000 dinara. Savremene domaćice uglavnom kupuju sitne kolače, a najpovoljniji u Beogradu se kreću oko 2.000 dinara po kilogramu, dok im cijena ide i do 6.000.

Za 20 gostiju treba kupiti najmanje tri kilograma, piše Mondo.

Related Topics:

Društvo

RANE KOJE NIKADA NE ZACJELJUJU! Srpska sutra u žalosti zbog 31 godine od pogroma u “Oluji”!

U Republici Srpskoj sutra će biti Dan žalosti povodom obilježavanja 31 godine od stradanja Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji “Oluja” tokom koje je ubijeno više od 1.904 lica sprske nacionalnosti, a protjerano više od 220.000 sa područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Dan žalosti obilježava se na način propisan Zakonom o obilježavanju dana žalosti, saopšteno je iz Biroa za odnose sa javnošću Vlade Srpske.

Vlada Republike Srpske ovu odluku donijela je 21. jula na telefonskoj sjednici.

Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine biće obilježen sutra u Banjaluci i Mrkonjić Gradu.

Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.

Na ažuriranoj evidenciji “Veritasa” nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.

Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina – što predstavlja poseban “crni rekord” građanskog rata devedesetih na prostoru bivše Јugoslavije, ukazuju u “Veritasu”.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

(Agencije) foto: akcija “Oluja” arhiva

Nastavi čitati

Društvo

“REKLA SAM MU DA SJEDNE KOD DJEDA, ČINILO SE SIGURNIJE…” EVO ŠTA HRVATI SLAVE! Potresne riječi majke kojoj su u “Oluji” zvjerski ubili dijete (12)!

Nevenka Dobrić u akciji “Oluja” izgubila sina i svekra Siniša Dobrić (12) iz sela Crkveni Bok kod Siska, ubijen je 4. avgusta 1995. godine. Sjedio je pored djeda, u kabini traktora, kojim su, sa porodicom i komšijama, bježali od rata. Obojica su poginula. Bio je dječak, nije nosio oružje. Sinišina majka Nevenka Dobrić još se sjeća posljednjeg razgovora sa sinom.
– Sjela sam u prikolicu, a Siniša je htio sa mnom. Rekla sam mu da sjedne u kabinu s djedom, činilo se sigurnije, jer kabina ipak malo štiti – svjedočila je majka Nevenka za Memorijalni centar Republike Srpske.
Nevenka je do rata živjela mirno sa mužem Miletom i sinovima Sašom i Sinišom. Porodica se bavila poljoprivredom.
– Djeca su išla normalno u školu, sve je bilo u redu do devedeset prve, do rata. U ratu je bilo svašta. Sve je bilo skupo, gorivo naročito. Ali se preživljavalo. Radili smo, svi smo se slagali i sve je išlo kako treba – priča Nevneka.
A onda je došla “Oluja”. Granatiranje sela je počelo 4. avgusta 1995. godine u rano jutro. Nevenka je odlučila da se zajedno sa mlađim sinom Sinišom povuče traktorom i prikolicom prema Bosni. Njen muž i stariji sin Saša ostali su da čuvaju položaj i brane selo.

– Saša nije smio u Bosnu, jer nismo znali hoće li ga mobilisati u vojsku, a nije bio u vojsci. On je otišao sa ocem na položaj, kao i svi ostali, da čuva svoje selo. Muž je morao na položaj, a Saša je otišao s njim – svjedoči Nevenka Dobrić.

Kad je granatiranje malo utihnulo, ljudi su se skupili u selu.

– Došli su komšije i rođaci i pitali: „Šta ćemo sad? Hoćemo li bježati?“ Na kraju smo odlučili da bježimo. Ja i mlađi sin Siniša, koji je imao 12 godina, pošli smo traktorom i prikolicom da odvezemo šta možemo – priča Nevenka.

Kolona je krenula, svi su se nadali da će se spasiti. Ali, nije bilo tako. – Odjednom je pored nas prošao auto. U njemu je bila žena koja je radila u prodavnici, s njenim sestrama i sinom. Odmah nakon što su prošli, počela je pucnjava. Metci prolijeću sa svih strana, a ja ne znam šta se dešava. Samo sam spustila glavu da ne dobijem metak u glavu. Ne znam ni ko puca, ni odakle – prisjeća se Nevenka Dobrić.

Kad je pucnjava prestala, podigla je glavu i vidjela jeziv prizor. – Auto je stao s desne strane, a žena puzi po asfaltu, ide četveronoške. Ništa mi nije bilo jasno. Moj svekar i sin su već bili mrtvi, a ja to još nisam znala. Traktor je silazio niz cestu, prikolica se prevrnula. Udarila sam glavom o zemlju, prikolica me pritisla preko stomaka, i dalje se ničega ne sjećam – svjedoči Nevenka Dobrić.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Još toplije, oprez sa izlascima napolje

U BiH i će biti pretežno sunčano i vruće, sa temperaturom vazduha i do 41 stepen Celzijusov.

Duvaće slab do umjeren vjetar, istočni i sjeveroistočni, u Hercegovini u noći i ujutro sjeverni, a tokom dana južni, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha iznosiće od 13 do 20, a maksimalna od 36 do 41, u višim predjelima od 30 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno