Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju marta ove godine iznosili su 26,46 milijardi KM i u odnosu na isti period prošle godine povećani su za 10 odsto ili nominalno 2,41 milijardu KM, piše u podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine.

Kako se navodi u ovim podacima, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita za 396,6 miliona KM ili 1,5 odsto.

“Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 176,3 miliona KM (1,4%), kod privatnih preduzeća za 193,6 miliona KM (1,8%) i kod vladinih institucija za 39,6 miliona KM (3,0%)”, istakli su iz Centralne banke BiH.

Dodali su da su krediti na mjesečnom nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 12,2 miliona KM (1,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 0,8 miliona KM (0,3%).

“Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u martu 2025. godine iznosila je 10%, nominalno 2,41 milijardu KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,17 milijardi KM (9,8%), kod privatnih preduzeća za 887,1 milion KM (8,8%), kod vladinih institucija za 263 miliona KM (23,6%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 35,9 miliona KM (6,0%) i kod ostalih domaćih sektora za 54,9 miliona KM (21,6%)”, naveli su iz Centralne banke BiH.

Ekonomista Saša Stevanović rekao je za “Nezavisne novine” da je kreditna aktivnost pokazatelj aktivne ekonomije.

“Privatna preduzeća i stanovništvo imaju intenzivniju kreditnu aktivnost nego što je to prosjek prethodnih deset godina. Dva do tri puta je intenzivniji rast. Ovo ne treba da zabrinjava. Osnovni razlog kojim ovo možemo objasniti je intenzivniji rast plata i penzija. To je jedan dobar pokazatelj jer kada imate rast kreditiranja, onda je posljedica rast novčane mase u ekonomiji, rast likvidnosti, aktivnosti i profitabilnosti učesnika u privrednom životu”, kazao je Stevanović.

Dodao je da država može biti zadovoljna većim porezom, banke većim profitom, a stanovništvo većom količinom novca na raspolaganju, koji, ako je pametno upotrijebljen, podiže sadašnji, ali i budući životni standard.

“Ipak, treba da razumijemo da privatni dugovi koji su zbir kredita stanovništvu i privredi imaju nisko učešće u ekonomiji u odnosu na razvijene zemlje, tako da ako je pravilno usmjerena ekonomska politika, benefite mogu uživati svi”, istakao je Stevanović.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, istakao je da se prema ovim podacima ne događa ništa izvan očekivanog, te da prvi kvartal obično traži dopunsko finansiranje i za privredu i za vladu.

“Rast depozita je takođe zabilježen, tako da su ove pojave redovne”, zaključio je Raković.

Cijena omiljenog napitka velikog broja građana u Srpskoj u narednom periodu biće u porastu, ističu naši sagovornici i dodaju da je primjetno da građani zbog previsokih cijena manje piju kafu.

Momčilo Banjac, direktor kompanije “Minea” iz Gradiške, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da su neki proizvođači već podigli cijene kafe.

“U marketima su različite cijene, pa je tako u prethodnim danima došlo do rasta cijena nekih vrsta kafe, a očekuje se da i drugi proizvođači podignu cijene, a sve u cilju izjednačavanja”, kazao je Banjac i dodao da je ovo sada vrhunac što se tiče cijene kafe.

“U narednim mjesecima ne očekujemo nove cijene jer je došlo do stabilizacije na berzi i do pada dolara, tako da među proizvođačima ima optimizma da kafa neće poskupiti na berzama”, kazao je Banjac.

Kako je rekao, proizvođači kafe sada lakše dišu jer su u prethodnom periodu poslovali sa gubitkom.

“Sada se prelazi u neku stabilizaciju, te možda neki lagani plus što se tiče poslovanja”, kazao je Banjac.

Ističe da se cijene kafe u Srpskoj kreću u rasponu od 25 do 30 maraka po kilogramu.

Kako je rekao, od kada su cijene kafe rasle, primjetno je da stanovnici kupuju pakovanja manje gramaže.

Da se očekuju više cijene kafe na policima u marketima, kaže za “Nezavisne novine” i Dragan Grbić, pržioničar.

“Neće podizati cijene oni proizvođači koji imaju veće zaliha, ali čim istroše te zalihe, nabavka ide po novim cijenama”, kazao je Grbić.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Prijedor, ističe za “Nezavisne novine” da je cijena kafe od 25 maraka previsoka.

“Definitivno nema nikakvog razloga da kafa poskupi, a sa druge strane treba da postoji razlika u cijenama, jer nisu svi proizvođači isti, niti su im ista ulaganja u proizvodnju”, kazala je Marićeva.

Dodala je da su konačno potrošači “kliknuli” da ne treba više da kupuju velika pakovanja.

“Osjetan je pad prodaje kafe i sigurno je da i građani piju manje kafe”, kazala je Marićeva i istakla da se vjerovatno i mijenjaju navike ispijanja omiljenog napitka više puta dnevno.

Dodala je da će proizvođači kafe sigurno morati dobro razmisliti o cijenama, jer, kako kaže, sigurno je da sa većim cijenama gube broj potrošača.

Da cijene kafe ponovo rastu, svjedoče i građani, a kako ističe Milana K. iz Banjaluke, nakon određenog vremena preko noći je pakovanje od 500 grama poskupjelo za dvije marke.

“Dugo sam kafu kupovala po cijeni od 12,89 KM, i to je bila cijena nakon posljednjih poskupljenja, da bih juče vidjela cijenu od 14,89 KM. Iskreno sam se šokirala. Nekada je bila manje od deset maraka. Brzo je porasla cijena”, rekla je ona.

I podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da je cijena kafe vrtoglavo rasla u ovoj godini jer je za četiri mjeseca uvezeno 6.088.583 kilograma kafe u vrijednosti od 70.787.400 KM

Dok je prošle godine u istom periodu uvezeno više za 274.794 kilograma kafe, odnosno 6.363.377 kilograma, a u vrijednosti manjoj za preko 22 miliona maraka, tačnije 48.453.394 KM.

Makar na koljenima morao puzati, doći ću do cilja, poručio je za “Glas Srpske” Banjalučanin Aleksa Kresojević koji je sinoć trebalo da stigne do Brčkog i pređe polovinu puta ka Beogradu, driblajući loptu.

Na ovaj podvig, dug više od 300 kilometara, krenuo je u subotu sa Trga Krajine, sa ciljem da pomogne sugrađaninu Sergeju Stuparu, koji je nakon teške saobraćajne nesreće ostao nepokretan. Driblajući oko 50 kilometara dnevno prošao je kroz Prnjavor, Derventu i Modriču, a ove distance uticale su na pojavu velikih žuljeva na njegovim stopalima.

– Uprkos vrhunskim patikama i flasterima koje nosim, imam otvorene rane preko kojih sada nosim zavoje. Bez obzira na to, imam zacrtan cilj, a to je da pomognem Sergeju i ništa me neće spriječiti da dođem do njega – rekao je Kresojević.

Kazao je da ga vrijeme poprilično dobro služi, ali da imaju opasnije dionice puta na kojima se ne osjeća baš bezbjedno.

– Od Podnovlja do Modriče je dva puta malo nedostajalo da me kamioni zakače. Hodao sam uza zid i kada kamion prođe, okrene me za 360 stepeni – kazao je Kresojević i dodao da zbog toga trenutno prolazi kroz manje naseljena mjesta, jer izbjegava preveliki saobraćaj.

– Dešava mi se da me ljudi prepoznaju i zaustavljaju na putu. Prvi dan sam imao najviše podrške do Prnjavora, ali mislim da će biti sve veća kako se budem približavao Beogradu – kazao je on dodajući da bi to trebalo da bude u subotu.

Na leđima je, kako kaže, prvi dan do Čelinca nosio torbu tešku 20 kilograma, ali mu je drug pritekao u pomoć kao logistika i vozio ruksak na biciklu sve do Prnjavora i Dervente.

– Zatim sam juče pola puta do Modriče nosio torbu, pa mi je djed došao kao logistika, a danas je to moj otac. Nadam se da ću do Beograda imati pomoć, jer torba nije baš udobna i ne odgovara mi za leđa – pojasnio je Kresojević.

Osim humanitarne misije, njegov poduhvat nosi snažnu simboliku. Na majici koju nosi ispisan je humanitarni broj za donacije za Sergeja, ali i pitanje: “Jablanica?”, kao podsjetnik na tragedije o kojima se ćuti. Na leđima nosi broj 16 i natpis “Novi Sad” u znak sjećanja na žrtve koje su stradale ispod nadstrešnice u tom gradu.

– Želim da odam počast žrtvama i pokažem solidarnost sa studentima koji protestuju – rekao je Aleksa i dodao na ovaj način želi da pošalje i poruku da se ljudi ne dijele po vjeri i naciji, već na dobre i loše.

Podsjećamo, Kresojević je lani 24 časa neprestano šutirao na koš, prikupivši 6.000 maraka za Sergejevo liječenje.

– Bavim se košarkom, ali volim izazove gdje je psiha najbitnija. Malo koji sportista je spreman na ovakve ekstremne poduhvate – zaključio je ovaj humani sportista.

HUMANITARNI BROJ

Humanitarni broj za donacije za Sergeja je ispisan na Kresojevićevoj majici, a svaka donacija, ma koliko skromna, budi nadu. U BiH taj broj glasi 1435, dok u Srbiji svi ljudi dobrog srca mogu poslati SMS poruku 1870 na broj 3030. Poruka ovog mladića je jednostavna, ali duboka.

– Ne morate driblati do Beograda. Dovoljno je da pošaljete poruku i pomognete koliko možete. Nečije malo drugome znači sve – poručio je Kresojević.

Glas Srpske