Connect with us

Politika

MILIONI ISPARILI, NIKO KRIV: Nema para, nema hapšenja, nema pravde?!

Ovo su, između ostalog, rekli gosti emisije “Izazovi” BN televizije ekonomista Milenko Stanić, bivši predsjednik PDP Branislav  Borenović i načelnik opštine Ljubinje Stevo Drapić (SDS).

– Naša zemlja je zemlja deficita i dugova, a da bi se deficiti i dugovi pokrili, država mora nekoga da uzme. -Tako funkcioniše ekonomija. Tu nastaju problemi i nesreće jer vlast kreditna sredstva pogrešno ulaže, rekao je Stanić.

“Nisu obezbjedili dodatni prihod koji bi dao mogućnost i Vladi i privredi i staanovništvu da od većih prihoda vraćaju i glavnice uzetih dugova i kamatu, odnosno cijenu tog kredita. Postoje određeni izvori koji to obezbjeđuju, a jedan od njih je i rasprodaja imovine od strane onih koji se zaklinju da je čuvaju, rasprodaju upravo tu imovinu da bi pokrili uzete kredite”, rekao je Stanić.

U FBiH zakonom je ograničeno zaduživanje na godišnjem nivou na 18 odsto ostvarenih prihoda, te je tamošnjim rukovodiocima uskraćena mogućnost prekomjernog zaduživanja, dok vladajuća struktura u Republici Srpskoj uzima koliko želi, ne obrazlažući pri tom od koga su uzeta sredstva, za šta će biti utrošena i kako ćemo ih vraćati, upozorava Borenović.

“Zamislite kakav je to bezobrazluk, da neko u naše ime donosi odluku na Vladi Srpske, a znamo da se to donosi na komitetu SNSD-a, do milijarde i 600 miliona, a mi imamo izvorne prihode od 3 milijarde i 400 miliona, što je odsustvo blo kakve strategije. 6 milijardi i 700 miliona je ukupan dug Republike Srpske. Identičan je dug i FBiH, ali Federacija ima duplo više stanovništva”, rekao je Boranović.

Od svih kreditnih zaduženja, novac najviše troši Vlada, dok se lokalnim zajednicama ne ostavlja skoro ništa. Vlada takođe ignoriše zahtjeve lokalnih zajednica za kapitalna ulaganja u privredne subjekte, koji bi potpomogli ostanak stanovništva na prostorima sa kojih, zbog besperspektivnosti odlazi glavom bez obzira, rekao je Stevo Drapić, načelnik opštine Ljubinje.

“Mi se prosto ne pitamo ni za kakva kreditna zaduženja, ni za šta ona idu iako ih plaćamo. Ona bi imala smisla da se investiraju, pa da se o toga pravi nova vrijednost.Od svih ovih silnih zaduženja, vlast je napravila kod nas samo hidroelektranu “Dabar”, kapitalni objekat koji ima smisla jer će vraćati vrijednost. Mi smo prodali svoj “M-tel”, a FBiH ima svoj “Telekom”, koji je uvjek ozbiljna vrijednost i može vratiti pola tih njihovih dugovanja”, rekao je Drapić.

Stanić, Borenović i Drapić kažu da je jako sramno to što Vlada Srpske, pod izgovorom da ne može da naplati određana dugovanja i potraživanja, ista ustupa privatnim firmama.

“Kako je moguće da organizacije koje nemaju finansijski i kadrovski potencijal, preuzimaju te poslove, a da to ne može da uradi Vlada, koja ima oko 40.000 zaposlenih kadrova za različite situacije i ima političku i ekonomsku moć? Ja mislim da iza toga stoje određeni poslovi koji se iz javnog prenose u privatni sektor i to se samo može povezati sa neodgovornošću i korupcjom “, smatra Stanić.

“Ova Vlada je potpuno kncept promašila. Nije favorizovala privredu i investicije, nego je zarad izbornih rezultata favorizovala javni sektor i političko zapošljavanje i mi sada u svim tim javnim preduzećima nemamo kvalitetnih kadrova”, rekao je Drapić.

Gosti su se dotakli i arbitraže u čuvenom slučaju “Vijadukt”, zbog čijeg će neprofasionalnog vođenja i nesposobnosti vlasti, dug morati da plate građani.

“Uvjek se prije tog “suđenja” predviđa do 6 mjeseci za mirno rješavanje spora između dvije strane. Imamo informaciju, što je potvrdio i bivši pravobranilac Mandić, da je u početku prijedlog “Vijadukta” bio da se to riješi isplatom da li jedan ili dva miliona maraka. Neko iz vlasti Republike Srpske nije htio da čuje za to ili je namjerno odugovlačio čitav proces, pa smo došli u situaciju da je igubljeno 112 puta više novca”, kaže Borenović.

U Republici Srpskoj neće doći do suštinske promjene, ako se ne promjeni aktuelna vlast, jer je po ustavu najveća odgovornost za trenutno stanje na Vladi i njenim institucijama, te je jako važno da građani znaju da uz njihovu podršku, opšte stanje može da se popravi uz odgovorniji i pošteniji rad novih ljudi, prema Republici Srpskoj, rekli su gosti emisije “Izazovi”.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno