Kazna koju je dobila Marin Le Pen je posledica istrage o pronevjeri EU fondova koju je sprovela francuska pravosudna instanca.

Evropski sud za ljudska prava odbio je zahtjev liderke desničarske stranke Nacionalno okupljanje, Marin Le Pen, za privremenom mjerom koja bi značila suspenziju izvršenja njene kazne u Francuskoj, ocenivši da ne postoji rizik od nepopravljivog kršenja njenih prava.

Ovo je, kako piše Figaro, dodatni udarac za Nacionalno okupljanje na pravnom planu, nakon što su sjedište stranke pretresli sudski istražitelji pariskog tužilaštva u okviru istrage o finansiranju kampanje na posljednjim izborima.

Le Pen, koja i dalje namjerava da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine, tražila je od sudija ESLJP da, kao privremenu mjeru pre konačnog odlučivanja o slučaju, obustave izvršenje njene kazne zabrane kandidovanja na izborima, koja je donijeta sa neposrednim izvršenjem uprkos žalbi na apelacionom sudu.

Evropski sud za ljudska prava u saopštenju je naveo da je odbio ovaj zahtjev na osnovu člana 39 svog pravilnika, kojim se omogućava podnosiocima da traže privremenu suspenziju sudske odluke, jer ne postoji neposredna opasnost od nepopravljive štete za pravo zaštićeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Odluku je, jednoglasno, donijelo svih sedam sudija koji su razmatrali ovaj zahtjev.

Ovaj korak, objašnjava Figaro, predstavlja prvi neuspjeh za Marin Le Pen u postupku pred ESLJP, ali ona je podnijela i drugi zahtjev koji će biti razmatran u dužem roku.

U njemu osporava samu kaznu koja se tiče zabrane kandidovanja, tvrdeći da ona krši prava na odbranu i slobodu izbora u Francuskoj.

Podsjetimo, niža sudska instanca je donela osuđujuću presudu za Le Pen i dvadesetak ljudi iz njene stranke Nacionalni okupljanje zbog pronevjere EU fondova.

Le Penovoj je izrečena i petogodišnja zabrana kandidovanja za javne funkcije, što će joj onemogućiti da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine ukoliko njen pravni tim ne bude uspio da preinači presudu tokom žalbenog postupka na apelaciji i prije izbora.

Američki predsjednik Donald Tramp poslao je danas pisma o carinama za još sedam trgovinskih partnera SAD – Filipinima, Bruneju, Moldaviji, Alžiru, Libiji, Šri Lanki i Iraku.

Prema Trampovim pismima, carine na uvoz iz Šri Lanke, Libije, Iraka i Alžira u SAD iznosiće 30 odsto, iz Moldavije i Bruneja 25 odsto, a sa Filipina 20 odsto, počev od 1. avgusta, prenosi AP.

Tramp je takođe dodao da će kasnije u toku dana objaviti carine na uvoz robe iz iz drugih zemalja.

Pisma su objavljena na Trampovoj mreži Truth Social nakon isteka 90-dnevnog pregovaračkog perioda, a Tramp je juče rekao da neće biti novih produženja rokova za zemlje koje prime pisma.

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič rekao je poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu da je EU pošteđena povećanih carina sadržanih u pismima koje je poslao Tramp i da bi produženje razgovora do 1. avgusta pružilo ”dodatni prostor za postizanje zadovoljavajućeg zaključka”.

Tramp je 2. aprila predložio carine od 20 odsto za robu iz EU, a zatim je zaprijetio da će je povećati na 50 odsto, a zatim je predložio početne carine od 10 odsto, prenosi Tanjug.

Ruski predsjednik Vladimir Putin smijenio je Mihaila Bogdanova sa mjesta zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije i specijalnog predsjedničkog izaslanika za Bliski istok i Afriku, prema ukazima objavljenim na portalu pravnih akata.
“Razriješiti Mihaila Leonidoviča Bogdanova sa mjesta zamjenika ministra spoljnih poslova Rusije. Razriješiti Mihaila Leonidoviča Bogdanova sa dužnosti specijalnog predsjedničkog izaslanika za Bliski istok i Afriku”, navodi se u dokumentima.

Ukazi stupaju na snagu danom njihovog potpisivanja, prenosi Srna.