Connect with us

Svijet

ZELENSKI PODNOSI OSTAVKU POD PRITISKOM TRAMPA? Ovo su mogući scenariji za zaustavljanja rata u Ukrajini

Predsjednik Donald Tramp je u svojoj kampanji često govorio o brzom riješenju rata u Ukrajini, uz to optužujući dosadašnjeg predsjednika Džozefa Bajdena da SAD uvlači u treći svjetski rat.

Osim samog Trampa, politiku Bajdena kritikovali su i Trampovi savjetnici, kao i potpredsjednički kandidat Vans.

Takođe, ponuđen je plan za zaustavljanje rata na prvoj liniji fronta. Ipak, mnoge stvari je predsjednik Tramp obećavao i prije prvog svog mandata, a koje nije ispunio, tako da postoji mogućnost da se ni ovo ne ostvari.

Međutim, neke stvari se mogu izvući iz onoga što je Tramp radio u prvom mandatu, kako funkcioniše američka administracija, kao i iz samog konteksta rata koji je još uvijek u toku.

Ako zaista predskednik Tramp i SAD žele da okončaju rat u Ukrajini, bez obzira na čiju štetu i šta to nosi, postoji velika šansa da će se to i desiti. Evropa i Ukrajina bi se teško mogle oduprijeti volji Vašingtona. Odnosno, sigurno bi mogle izvesti određeni otpor neko vrijeme, ali pitanje je po koju cijenu i šta bi se time postiglo.

Ukrajina i Evropa nisu u poziciji da insistiraju na uslovima koji sada izgledaju nerealno, ako SAD “podignu ručnu”. S druge strane, na Rusiju, ako odluči da uspori taj proces, može se uticati preko Kine i zemalja globalnog Juga, koje su zainteresovane za što brži kraj rata. No, glavno pitanje je kakav će stav zauzeti SAD.

Interes SAD
Ne treba zanemariti činjenicu da do inauguracije predsjednika Trampa vlast i dalje drži Bajdenova administracija. Ona bi mogla donijeti nekoliko odluka koje bi značajno zakomplikovale bilo kakve dogovore za okončanje rata.

Na primjer, omogućavanje Ukrajini da koristi projektile dugog dometa za ciljeve na ruskom teritoriju. Ipak, umireniji deo trenutne administracije, poput Džejka Salivana, vrlo vjerovatno bi se usprotivio takvoj akciji.

S druge strane, unutar Republikanske stranke postoji jaka struja koja zagovara “čvršći” pristup prema Rusiji nego što je to bio slučaj do sada. Ova struja je povezana sa američkom vojnom industrijom te naftnim i gasnim kompanijama, odnosno onima koji direktno profitiraju od rata u Ukrajini. Rat je omogućio Amerikancima da preuzmu dobar dio evropskog tržišta nafte i gasa, istiskujući Ruse.

Dalje, rat veže Evropu za SAD, čineći EU zavisnom o američkim bezbjednosnim garancijama. Rat slabi dva glavna američka konkurenta: Evropu, naravno Njemačku koja je izgubila ruski gas, i Kinu, kojoj će Evropa sada lakše nametnuti nove carine.

Dodatno, SAD ima interes da nastavi prodavati oružje Evropi, kao i privilegiju da praktično preuzme sve bitne poslove vezane za istraživanje i eksploataciju rude i minerala u Ukrajini.

Protiv podrške Ukrajini
Istovremeno, jasno je da je predsjednik Tramp okružen ljudima koji smatraju da Ukrajini ne treba dalje vojno pomagati. Glavni argument je svakako opasnost od nuklearnog rata ili generalno opšteg rata između SAD i Rusije.

Drugo, smatra se da rusko približavanje Kini dodatno jača i radikalizuje antiameričko savezništvo. Treći argument je da ne postoje garancije da će Evropa i dalje slijediti američku politiku, odnosno da neće odlučiti da započne sopstvenu politiku obnove odnosa s Rusijom i Kinom. Zasad nije jasno koja struja ima veću težinu za predsjednika Trampa i kako će to uticati na dalju politiku.

Pozicija Ukrajine
Iz ukrajinskih izvora i različitih analiza dolaze informacije koje ukazuju na to da se smatra da predsjednik Zelenski neće otvoreno suprotstavljati novoj strategiji Vašingtona. Naime, ako SAD krene da insistira na planu zaustavljanja rata na prvoj crti fronta, vrlo će teško Ukrajina odbiti glavnog partnera.

Prekid vatre je za Ukrajinu daleko od najgoreg scenarija u sadašnjim uslovima. Štaviše, u društvu raste raspoloženje za skori kraj rata. Čak i bivši predsjednik Porošenko, koga se smatra čelnikom opozicije, poznat po čestim nacionalističkim stavovima i koji je generalno desnije pozicioniran od trenutne ukrajinske vlasti, u svom nacrtu plana vidi zaustavljanje rata na prvoj crti kao jednu od ključnih tačaka za dalje rješavanje sukoba u Ukrajini. Kijev će pokušati da dobije najbolje moguće uslove za prekid vatre.

Unutrašnja politička situacija
Osim potencijalnog uticaja na prekid rata, povratak predsjednika Trampa na vlast mogao bi ozbiljno uticati na unutrašnju političku situaciju u Ukrajini. Naime, u političkim krugovima u Kijevu postoje dva izravno suprotstavljena mišljenja o tom pitanju.

Prema jednom mišljenju, predsjednik Tramp nije zadovoljan ukrajinskim predsednikom, pa bi njihovi odnosi mogli biti vrlo loši, čak do te mjere da će ukrajinski predsjednik biti prisiljen na ostavku. Jedan od argumenata koji podržava ovu tezu je posjeta predsjednika Zelenskog Sjedinjenim Američkim Državama i, kako to tumače pojedini republikanci, pomaganje demokratama u predizbornoj kampanji, piše Blic.

Drugo mišljenje je da predsjednik Zelenski ima vrlo dobar kontakt s novim predsjednikom SAD. Kabinet predsjednika očekuje da će iskoristiti Trampov dolazak kako bi smanjili uticaj aktivista, javnih osoba, medija i političara povezanih sa američkom ambasadom i Demokratskom strankom. Ova grupa ljudi povremeno kritikuje Kabinet predsjednika, tražeći određene reforme i optužujući ih za nedovoljnu borbu protiv korupcije.

Kabinet predsjednika smatra da će pod Trampom ova grupa izgubiti podršku američkog vladinog aparata. Očekivanja idu do te mjere da se opozove američka ambasadorka, s kojom je predsjednik Zelenski imao određeni sukob. Čak je sam Zelenski postavio pitanje njenog opoziva Blinkenu, koji je to odbio. Smatra se da bi Tramp sada mogao zamijeniti američku ambasadorku.

Takođe, moguće je i sasvim izvjesno da nova administracija prestane finansirati i politički podržavati aktiviste, bez obzira na podršku predsjedniku Zelenskom. Takođe, spominje se i da bi na slobodu mogao biti pušten oligarh Igor Kolomojski.

Ipak, zasad se sve svodi na tumačenja analitičara i ukrajinskih izvora. Strategija nove administracije će biti jasnija kroz neko vrijeme, i to vjerovatno veoma brzo, piše Index.hr.

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Aktuelno