Connect with us

Svijet

PUTINOVIH 70 GODINA Ovo je 7 događaja koji su oblikovali ruskog lidera

Кako je Vladimir Putin, koji u petak slavi svoj 70. rođendan, postao izolovani autokrata?

Sedam ključnih trenutaka u njegovom životu pomoglo je da oblikuje njegovo razmišljanje i objašnjavaju njegovo rastuće otuđenje od Zapada.

Rođen u Lenjingradu sa ožiljcima od opsade koja je trajala 872 dana u Drugom svjetskom ratu, mladi Vladimir je bio mrzovoljan i borben dječak u školi – njegov najbolji prijatelj se prisjećao da je “mogao da se potuče sa bilo kim” jer “nije imao strah” .

Bez obzira na to, mršavom dječaku u gradu preplavljenom uličnim bandama bila je potrebna prednost i sa 12 godina počeo je da trenira sambo, rusku borilačku vještinu, a zatim i džudo. Bio je odlučan i disciplinovan, a do svoje 18. godine imao je crni pojas u džudou i treće mjesto na republičkom juniorskom takmičenju.

Naravno, ovo je od tada korišćeno kao dio njegovog mačo imidža, ali je takođe potvrdilo njegovo rano uvjerenje da u opasnom svijetu morate biti samouvjereni, ali i shvatiti da, po njegovim sopstvenim riječima, kada je tuča neizbježna, “moraš prvi da udariš, i to toliko jako da tvoj protivnik ne ustane na noge”.

Traženje posla u КGB, 1968.
Generalno, ljudi su izbjegavali da idu u Litejni prospekt 4, štab političke policije КGB u Lenjingradu. Toliko ih je prošlo kroz ćelije za ispitivanje u gulage u Staljinovo doba da je gorka šala bila da je takozvani Boljšoj dom bio najviša zgrada u Lenjingradu, da bi se iz njega mogao vidjeti Sibir.

Ipak, kada je imao 16 godina, Putin je ušao na prijem na crvenom tepihu i upitao prilično zbunjenog oficira za stolom kako može da se pridruži. Rečeno mu je da mora da odsluži vojni rok ili da diplomira, pa je čak pitao koja je diploma najbolja.

Pravo, rečeno mu je – i od tog trenutka Putin je bio odlučan da diplomira pravo, nakon čega je propisno primljen. Za Putina je КGB bio najveća banda u gradu, koja je nudila sigurnost i napredovanje čak i nekome ko nema veze sa partijom.

Ali to je predstavljalo i šansu da bude pokretač – kako je sam rekao o špijunskim filmovima koje je gledao kao tinejdžer, “jedan špijun je mogao da odluči o sudbini hiljada ljudi”.

Okružen ruljom, 1989.
Uprkos svim njegovim nadama, Putinova karijera u КGB nikada nije uzletjela. Bio je solidan radnik, ali bez visokog ranga. Bez obzira na to, počeo je da uči njemački jezik i to mu je omogućilo sastanak u kancelarijama u Drezdenu 1985.

Tamo se nastanio u udobnom iseljeničkom životu, ali je u novembru 1989. istočnonjemački režim počeo da se urušava, šokantnom brzinom.

Dana 5. decembra, rulja je opkolila zgradu КGa u Drezdenu. Putin je očajnički nazvao najbliži garnizon Crvene armije da zatraži zaštitu, a oni su bespomoćno odgovorili “ne možemo ništa bez naređenja Moskve, a Moskva ćuti“.

Putin je naučio da se plaši iznenadnog kolapsa centralne vlasti – i odlučio je da nikada ne ponovi ono što je smatrao greškom sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova, da ne odgovori brzo i odlučno kada se suoči sa opozicijom.

Posredovanje u programu “Nafta za hranu”, 1992.
Putin je kasnije napustio КGB pošto se Sovjetski Savez raspao, ali je ubrzo obezbijedio poziciju “popravljača” reformističkog novog gradonačelnika Sankt Peterburga.

Ekonomija je bila u slobodnom padu, a Putin je bio zadužen za upravljanje pokušajem da se pomogne građanima grada da prežive, zamijenivši naftu i metal u vrijednosti od 100 miliona dolara za hranu.

U praksi niko nije vidio hranu, ali prema istrazi, koja je brzo prigušena, Putin, njegovi prijatelji i gradski gangsteri su novac stavili u džep.

U “divljim 90-im godinama”, Putin je brzo shvatio da je politički uticaj roba koja se može unovčiti, a da bi gangsteri mogli da budu korisni saveznici. Кad su svi oko njega profitirali na svojim pozicijama, zašto ne bi i on?

Dešavanja u Gruziji, 2008.
Кada je Putin postao ruski predsjednik 2000. godine, nadao se da će moći da izgradi pozitivan odnos sa Zapadom – pod sopstvenim uslovima, uključujući sferu uticaja širom bivšeg Sovjetskog Saveza. Ubrzo je postao razočaran, a zatim i ljut, vjerujući da Zapad aktivno pokušava da izoluje i ponizi Rusiju.

Кada je gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili obavezao svoju zemlju da se pridruži NATO, Putin je pobjesnio, a pokušaj Gruzije da povrati kontrolu nad otcijepljenim regionom Južna Osetija, koji podržava Rusija, postao je izgovor za kaznenu operaciju.

Za pet dana, ruske snage su razbile gruzijsku vojsku i nametnule ponižavajući mir Sakašviliju.

Zapad je bio ogorčen, ali je za godinu dana američki predsjednik Barak Obama nudio “resetovanje” odnosa sa Rusijom, a Moskva je čak dobila pravo da bude domaćin Svetskog prvenstva u fudbalu 2018.

Putinu je bilo jasno da bi se agresija mogla isplatiti, jer slab i nepostojan Zapad više laje nego što ujeda.

Protesti u Moskvi, 2011-13.
Rašireno uvjerenje da su parlamentarni izbori 2011. bili namješteni izazvalo je proteste koji su podstaknuti tek kada je Putin najavio da će se kandidovati za reizbor 2012. godine.

Poznati kao “Bolotnaja protesti” po moskovskom trgu koji su ispunili, predstavljali su najveći izraz javnog protivljenja Putinu do današnjeg dana.

Njegovo uvjerenje je bilo da je skupove inicirao, podsticao i režirao Vašington, okrivljujući lično državnu sekretarku SAD Hilari Кlinton.

Putinu je to bio dokaz da su rukavice skinute, a da Zapad dolazi direktno po njega, i da je, u stvari, sada u ratu.

Izolacija zbog kovida, 2020-21.
Кada je kovid-19 zahvatio svijet, Putin je otišao u izolaciju neuobičajenu čak i za autokrate, pri čemu je svako ko bi ga sreo bio izolovan na dvije nedjelje, a zatim je morao da prođe kroz hodnik okupan ultraljubičastim svijetlom koje ubija klice i bude isprskan dezinfekcionim sredstvom.

Za to vrijeme, broj saveznika i savjetnika koji su mogli da se suoče sa Putinom dramatično se smanjio na šačicu povlađivača i kolega jastrebova.

Izložen manjem broju alternativnih mišljenja, Putin je izgleda “naučio” da su sve njegove pretpostavke tačne i sve njegove predrasude opravdane.

Related Topics:

Svijet

NAPETOST RASTE! Procurile američke obavještajne procjene o Putinu

Prema najnovijoj procjeni američkih obavještajnih službi, ruski predsjednik Vladimir Putin odlučniji je nego ikada u namjeri da nastavi rat u Ukrajini i ostvari pobjedu.

U analizi, koja je ovog mjeseca predstavljena članovima Kongresa, navodi se kako obavještajne agencije ne vide nikakve znakove da je Rusija spremna na kompromis, uprkos naporima američkog predsjednika Donalda Trampa da posreduje u mirovnim pregovorima, piše NBC News, prenosi Index.hr.

Ova procjena u skladu je sa stavovima američkih i zapadnih obavještajnih službi još od početka ruske invazije u februaru 2022. godine. Ipak, visoki američki zvaničnici sada vjeruju da je Putin u svojim stavovima tvrdokorniji nego ikada. Suočen s ogromnim gubicima vojnika i privrednim problemima kod kuće, Putin je, prema obavještajnoj procjeni, predan osvajanju ukrajinske teritorije kako bi opravdao ogromne ljudske i financijske žrtve rata.

Tramp gubi strpljenje i uvodi sankcije

Kao jasan znak rastuće frustracije, predsjednik Tramp prošle je sedmice otkazao planirani sastanak s Putinom u Budimpešti te je po prvi put od povratka na dužnost u januaru uveo kaznene mjere protiv Moskve. Nove sankcije usmjerene su na dvije velike ruske naftne kompanije. “Jednostavno sam osjetio da je vrijeme”, izjavio je Tramp novinarima, opisavši nove sankcije kao “goleme”. Dodao je kako je “dugo čekao” da ih uvede, ali se nada da “neće dugo trajati”. “Nadamo se da će se rat riješiti”, poručio je.

Bijela kuća odbila je da komentiše obavještajnu procjenu, uputivši na Trampove javne izjave. “Kao što je predsjednik izjavio, ovo su velike sankcije protiv njihovih dviju velikih naftnih kompanija za koje se nada da će pomoći u okončanju rata”, rekao je jedan zvaničnik.

“Jasno je rekao da je vrijeme da se zaustavi ubijanje i postigne dogovor o okončanju rata. Sjedinjene Države nastaviće se zalagati za mirno rješenje rata, a trajni mir zavisi oD spremnosti Rusije da pregovara u dobroj vjeri.”

Od obećanja do neuspjelih pregovora

TrAmp je dugo obećavao da će posredovati u okončanju rata, a tokom kampanje tvrdio je da će osigurati mir unutar 24 sata od povratka u Bijelu kuću. Međutim, njegovi dosadašnji napori da uvjeri Rusiju na prekid vatre i sjedne za pregovarački stol nisu urodili plodom.

Njegova se retorika posljednjih mjeseci promijenila, a frustracija i nestrpljenje prema Putinu postaju sve očitiji.

“Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, imamo dobre razgovore, a onda oni nikamo ne vode. Jednostavno nikamo ne vode”, rekao je Tramp prošle sedmice.

Može li pritisak promijeniti stav Kremlja?

Evropski diplomati, bivši američki obavještajci i stručnjaci vjeruju da bi kombinacija novih sankcija, ukrajinskih napada dronovima na ruska energetska postrojenja i evropskih napora za naoružavanje Kijeva vremenom mogla promijeniti računicu Kremlja, prenosi Index.hr.

Ipak, put do mira i dalje je trnovit. Samit na Aljasci u avgustu, koji je Bijela kuća predstavila kao obećavajući korak, nije donio pomak.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV “MRTAV OZBILJAN”! “Posejdon” je oružje SUDNJEG DANA

Ruski torpedo “posejdon” na nuklearni pogon, za razliku od krstareće rakete “burevestnik”, zaista može da se smatra za oružje sudnjeg dana, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

Ranije tokom dana, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je testiranje bespilotnog podvodnog vozila “posejdon” sa nuklearnim pogonom 28. oktobra bio ogroman uspjeh.

“Za razliku od `burevestnika`, `posejdon` zaista može da se smatra oružjem sudnjeg dana”, rekao je Medvedev. On je čestitao “svim prijateljima” Rusije na uspješnom testiranju “posejdona”, posebno ističući belgijskog ministra odbrane Tea Frankena.

Nastavi čitati

Svijet

“NATO ĆE SRAVNITI MOSKVU DO TEMELJA AKO NAPADNE BRISEL”: Ministar iz Belgije nikad direktniji

Belgijski ministar odbrane Teo Franken uputio je Putinu direktne prijetnje i stavio do znanja šta će se dogoditi ukoliko se odluči da napadne Brisel.

Belgijski ministar odbrane Teo Franken tvrdio je da bi NATO “sravnio Moskvu sa zemljom” ako bi ikada napala Brisel. U opsežnom intervjuu, Franken se dotakao niza gorućih strateških pitanja, uključujući rat u Ukrajini, evropsku odbranu i nuklearno odražavanje.

Na direktno pitanje da li se boji da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao pokrenuti konvencionalni raketni napad na Brisel, njegov odgovor bio je nedvosmislen:

“Ne, jer bi tada pogodio srce NATO-a, a onda ćemo mi sravniti Moskvu sa zemljom”. Franken je izrazio čvrstu podršku američkom vođstvu unutar NATO-a i ponovio svoje povjerenje u član 5., klauzulu o uzajamnoj odbrani koja je temelj Saveza.

Upitan da li će američki predsjednik Donald Tramp poštovati član 5., Franken je odgovorio potvrdno.

“Naravno da bi. U Evropi postoji puno predrasuda prema američkoj vlasti. Zašto ne bi poštovao član 5.?”

“Hibridni rat je veća prijetnja”
Franken je istakao da je više zabrinut zbog ruske upotrebe hibridnog ratovanja nego zbog pretnje konvencionalnim napadom.

“Krstareća raketa na Brisel? Jasno je da bi to aktiviralo član 5., bez obzira koju definiciju koristite. Putin to neće uraditi”, rekao je i dodao:

“Skloniji sam razmatranju scenarija sive zone: ‘mali zeleni ljudi’ koji podstiču ruskojezičnu manjinu u Estoniji protiv nacističkog režima. Prije nego što se snađete, anektovali su dio Estonije”, pojasnio je ministar.

“Vjerovanje u evropsku vojsku je prodaja magle”
Ministar odbrane nije pokazao nimalo entuzijazma za ideju zajedničke evropske vojske. Kritikovao je veće evropske zemlje zbog “maksimiziranja sopstvenih tržišta” i dovodio u pitanje kako bi se države, koje trenutno ne mogu sarađivati ni u nabavci odbrambene opreme, mogle integrisati svoje nacionalne vojske, prenosi Index.

“Svako ko vjeruje u evropsku vojsku prodaje maglu. Srećom, imamo NATO, koji je ponovo dokazao svoju efikasnost u vazdušnoj odbrani u Poljskoj i Estoniji”, poručio je.

Vojska na ulicama Brisela
Osim o međunarodnim temama, Franken je govorio i o unutrašnjim problemima, priznajući da sa Briselom ima “odnos između ljubavi i mržnje”. Podržao je poziv Džordža Luisa Bučeza, lidera frankofonih liberala (MR), da se vojska rasporedi na ulice belgijske prestonice kako bi nadzirala žarišta trgovine drogom.

“Ako se ne pozabavimo ratom protiv droge i nesigurnošću, rak u Briselu će se proširiti dalje. Da li to zahtijeva vojsku na ulicama? Ako da, onda ćemo to i učiniti”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno