Connect with us

Svijet

PUTINOVIH 70 GODINA Ovo je 7 događaja koji su oblikovali ruskog lidera

Кako je Vladimir Putin, koji u petak slavi svoj 70. rođendan, postao izolovani autokrata?

Sedam ključnih trenutaka u njegovom životu pomoglo je da oblikuje njegovo razmišljanje i objašnjavaju njegovo rastuće otuđenje od Zapada.

Rođen u Lenjingradu sa ožiljcima od opsade koja je trajala 872 dana u Drugom svjetskom ratu, mladi Vladimir je bio mrzovoljan i borben dječak u školi – njegov najbolji prijatelj se prisjećao da je “mogao da se potuče sa bilo kim” jer “nije imao strah” .

Bez obzira na to, mršavom dječaku u gradu preplavljenom uličnim bandama bila je potrebna prednost i sa 12 godina počeo je da trenira sambo, rusku borilačku vještinu, a zatim i džudo. Bio je odlučan i disciplinovan, a do svoje 18. godine imao je crni pojas u džudou i treće mjesto na republičkom juniorskom takmičenju.

Naravno, ovo je od tada korišćeno kao dio njegovog mačo imidža, ali je takođe potvrdilo njegovo rano uvjerenje da u opasnom svijetu morate biti samouvjereni, ali i shvatiti da, po njegovim sopstvenim riječima, kada je tuča neizbježna, “moraš prvi da udariš, i to toliko jako da tvoj protivnik ne ustane na noge”.

Traženje posla u КGB, 1968.
Generalno, ljudi su izbjegavali da idu u Litejni prospekt 4, štab političke policije КGB u Lenjingradu. Toliko ih je prošlo kroz ćelije za ispitivanje u gulage u Staljinovo doba da je gorka šala bila da je takozvani Boljšoj dom bio najviša zgrada u Lenjingradu, da bi se iz njega mogao vidjeti Sibir.

Ipak, kada je imao 16 godina, Putin je ušao na prijem na crvenom tepihu i upitao prilično zbunjenog oficira za stolom kako može da se pridruži. Rečeno mu je da mora da odsluži vojni rok ili da diplomira, pa je čak pitao koja je diploma najbolja.

Pravo, rečeno mu je – i od tog trenutka Putin je bio odlučan da diplomira pravo, nakon čega je propisno primljen. Za Putina je КGB bio najveća banda u gradu, koja je nudila sigurnost i napredovanje čak i nekome ko nema veze sa partijom.

Ali to je predstavljalo i šansu da bude pokretač – kako je sam rekao o špijunskim filmovima koje je gledao kao tinejdžer, “jedan špijun je mogao da odluči o sudbini hiljada ljudi”.

Okružen ruljom, 1989.
Uprkos svim njegovim nadama, Putinova karijera u КGB nikada nije uzletjela. Bio je solidan radnik, ali bez visokog ranga. Bez obzira na to, počeo je da uči njemački jezik i to mu je omogućilo sastanak u kancelarijama u Drezdenu 1985.

Tamo se nastanio u udobnom iseljeničkom životu, ali je u novembru 1989. istočnonjemački režim počeo da se urušava, šokantnom brzinom.

Dana 5. decembra, rulja je opkolila zgradu КGa u Drezdenu. Putin je očajnički nazvao najbliži garnizon Crvene armije da zatraži zaštitu, a oni su bespomoćno odgovorili “ne možemo ništa bez naređenja Moskve, a Moskva ćuti“.

Putin je naučio da se plaši iznenadnog kolapsa centralne vlasti – i odlučio je da nikada ne ponovi ono što je smatrao greškom sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova, da ne odgovori brzo i odlučno kada se suoči sa opozicijom.

Posredovanje u programu “Nafta za hranu”, 1992.
Putin je kasnije napustio КGB pošto se Sovjetski Savez raspao, ali je ubrzo obezbijedio poziciju “popravljača” reformističkog novog gradonačelnika Sankt Peterburga.

Ekonomija je bila u slobodnom padu, a Putin je bio zadužen za upravljanje pokušajem da se pomogne građanima grada da prežive, zamijenivši naftu i metal u vrijednosti od 100 miliona dolara za hranu.

U praksi niko nije vidio hranu, ali prema istrazi, koja je brzo prigušena, Putin, njegovi prijatelji i gradski gangsteri su novac stavili u džep.

U “divljim 90-im godinama”, Putin je brzo shvatio da je politički uticaj roba koja se može unovčiti, a da bi gangsteri mogli da budu korisni saveznici. Кad su svi oko njega profitirali na svojim pozicijama, zašto ne bi i on?

Dešavanja u Gruziji, 2008.
Кada je Putin postao ruski predsjednik 2000. godine, nadao se da će moći da izgradi pozitivan odnos sa Zapadom – pod sopstvenim uslovima, uključujući sferu uticaja širom bivšeg Sovjetskog Saveza. Ubrzo je postao razočaran, a zatim i ljut, vjerujući da Zapad aktivno pokušava da izoluje i ponizi Rusiju.

Кada je gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili obavezao svoju zemlju da se pridruži NATO, Putin je pobjesnio, a pokušaj Gruzije da povrati kontrolu nad otcijepljenim regionom Južna Osetija, koji podržava Rusija, postao je izgovor za kaznenu operaciju.

Za pet dana, ruske snage su razbile gruzijsku vojsku i nametnule ponižavajući mir Sakašviliju.

Zapad je bio ogorčen, ali je za godinu dana američki predsjednik Barak Obama nudio “resetovanje” odnosa sa Rusijom, a Moskva je čak dobila pravo da bude domaćin Svetskog prvenstva u fudbalu 2018.

Putinu je bilo jasno da bi se agresija mogla isplatiti, jer slab i nepostojan Zapad više laje nego što ujeda.

Protesti u Moskvi, 2011-13.
Rašireno uvjerenje da su parlamentarni izbori 2011. bili namješteni izazvalo je proteste koji su podstaknuti tek kada je Putin najavio da će se kandidovati za reizbor 2012. godine.

Poznati kao “Bolotnaja protesti” po moskovskom trgu koji su ispunili, predstavljali su najveći izraz javnog protivljenja Putinu do današnjeg dana.

Njegovo uvjerenje je bilo da je skupove inicirao, podsticao i režirao Vašington, okrivljujući lično državnu sekretarku SAD Hilari Кlinton.

Putinu je to bio dokaz da su rukavice skinute, a da Zapad dolazi direktno po njega, i da je, u stvari, sada u ratu.

Izolacija zbog kovida, 2020-21.
Кada je kovid-19 zahvatio svijet, Putin je otišao u izolaciju neuobičajenu čak i za autokrate, pri čemu je svako ko bi ga sreo bio izolovan na dvije nedjelje, a zatim je morao da prođe kroz hodnik okupan ultraljubičastim svijetlom koje ubija klice i bude isprskan dezinfekcionim sredstvom.

Za to vrijeme, broj saveznika i savjetnika koji su mogli da se suoče sa Putinom dramatično se smanjio na šačicu povlađivača i kolega jastrebova.

Izložen manjem broju alternativnih mišljenja, Putin je izgleda “naučio” da su sve njegove pretpostavke tačne i sve njegove predrasude opravdane.

Related Topics:

Svijet

BLANUŠA ODBIO TV DUEL SA MINIĆEM: „Neću da budem dio ovog igrokaza režima“

Kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša saopštio je da neće učestvovati u direktnom sučeljavanju sa kandidatom SNSD-a Savom Minićem na RTRS-u, zakazanom za 23. septembar. Kao razlog naveo je kratak rok za pripremu i ranije zakazane aktivnosti u Kozarskoj Dubici i Prijedoru.

Predsjednička kampanja u Republici Srpskoj dobila je novi nastavak polemike oko televizijskog sučeljavanja Branka Blanuše i Save Minića.

RTRS je kandidatima SDS-a i SNSD-a uputio poziv za direktnu debatu koja je planirana za srijedu, 23. septembra, u 20.10 časova, ali je Blanuša večeras saopštio da neće učestvovati. Minić je, prema informacijama RTRS-a, potvrdio dolazak.

Blanuša: „Rok od dva dana je besmislen“

Blanuša je rekao da je poziv za emisiju dobio ujutro, za termin koji je već zakazan za samo dva dana.

„Jutros sam dobio poziv za snimanje emisije na Radio-televiziji Republike Srpske za srijedu uveče. U ovoj emisiji bi, takođe, trebalo da gostuje kandidat SNSD-a za predsjednika, gospodin Savo Minić“, naveo je Blanuša.

Prema njegovim riječima, kandidati već imaju unaprijed isplanirane obaveze u toku predizborne kampanje.

„RTRS i Savo Minić znaju da su, u jeku predizborne kampanje, kalendari kandidata već odavno prepuni aktivnosti i da je rok od dva dana besmislen“, rekao je.

Blanuša je dodao da su, kako tvrdi, prethodnih dana iz SNSD-a stizale poruke o potrebi njihovog duela, što je ocijenio kao politički potez.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza“

Kandidat SDS-a potom je direktno poručio da neće prihvatiti poziv za emisiju.

„Nemam namjeru da budem dio ovog igrokaza režima“, rekao je Blanuša.

On je svoju odluku povezao i sa ranije zakazanim razgovorima sa građanima.

„U srijedu sam u Kozarskoj Dubici i Prijedoru, gdje imam odavno zakazane susrete i razgovore sa građanima“, naveo je.

Blanuša je rekao da tim aktivnostima daje prednost u odnosu na gostovanje na televiziji.

„Ljudi su mi bitniji“

Blanuša je posebno naglasio da, kako kaže, ne želi da zbog televizijskog duela odustane od ranije dogovorenih susreta sa građanima.

„Nema te sile koja će me natjerati da zbog gostovanja u emisiji sa čovjekom koji je dio režima koji je natjerao građane Republike Srpske da bježe u bijeli svijet, te iste građane iznevjerim. Ipak su mi ljudi bitniji“, poručio je.

Ova ocjena o vlasti i uticaju politike na iseljavanje predstavlja Blanušin politički stav.

Nova polemika oko televizijskih debata

Odluka da ne učestvuje u debati sa Minićem nije prvi put da Blanuša odbija poziv za televizijsko sučeljavanje.

RTRS navodi da je i ranije tokom kampanje postojala slična situacija, dok su iz SNSD-a tada kritikovali njegovu odluku. Milorad Dodik je u septembru javno prozvao Blanušu zbog neučešća u prethodno planiranom duelu i pozvao ga da se suoči sa Minićem.

Sada je nova debata zakazana za 23. septembar, a Blanuša je ponovo odbio poziv.

„Neće spriječiti da se pravda vrati“

Blanuša je na kraju poručio da, kako smatra, politički pritisci neće promijeniti njegovu kampanju.

„U SNSD-u moraju da znaju da ovakvim jeftinim politikantskim trikovima neće spriječiti da se pravda vrati u Republiku Srpsku“, rekao je.

Dodao je:

„Narod ih je odavno prozreo.“

RTRS je saopštio da su pozivi za televizijska sučeljavanja upućeni kandidatima za predsjednika Republike Srpske, dok je za emisiju 23. septembra potvrđeno učešće Save Minića. Blanuša je, međutim, naveo da zbog kratkog roka i ranije zakazanih obaveza neće doći u studio.

Nastavi čitati

Svijet

VIŠE NIJE TEORIJA ZAVJERE? Kenedi pokrenuo zvaničnu istragu o „kemtrejlsima“! ŠTA SU BIJELI TRAGOVI NA NEBU?

Robert F. Kenedi Mlađi najavio je da će američko Ministarstvo zdravlja i socijalnih službi ispitivati tvrdnje o takozvanim „kemtrejlsima“, dugogodišnjoj teoriji zavjere prema kojoj avioni navodno ispuštaju hemikalije iznad stanovništva.

Naučna istraživanja, međutim, do sada nisu pronašla dokaze o postojanju takvog tajnog programa.
Kenedi poručio da će Ministarstvo istraživati „kemtrejlse“
Kenedi je o ovoj temi govorio na konferenciji organizacije Children’s Health Defense, koju je ranije vodio, a kojoj se sada obratio kao američki ministar zdravlja. Okupljenima u Vašingtonu poručio je da imaju „snažnog i postojanog prijatelja u Bijeloj kući“.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo zdravlja će se baviti i pitanjem „kemtrejlsa“, odnosno tvrdnjama da bijeli tragovi koje avioni ostavljaju na nebu nisu obični kondenzacioni tragovi, već posljedica tajnog raspršivanja hemikalija.Kenedijev nastup uslijedio je u okviru šireg govora o promjenama zdravstvene politike administracije Donalda Trampa, uključujući promjene preporuka za vakcinaciju djece i pitanja vezana za MMR vakcinu protiv malih boginja, zaušaka i rubeole.

Kenedi i ranije govorio o navodnom zaprašivanju
Ovo nije prvi put da Kenedi iznosi tvrdnje o mogućem tajnom zaprašivanju iz aviona.

Ranije je, u razgovoru sa Filom Mekgroom, poznatijim kao Dr Fil, govorio o mogućoj ulozi američke vojne agencije DARPA.

Tada je tvrdio da se aluminijum i stroncijum navodno dodaju avionskom gorivu, uz najavu da će pokušati da utvrdi ko bi za to mogao biti odgovoran.

– Otkrićemo ko to radi i privešćemo ih pravdi – rekao je tada Kenedi.

Na društvenim mrežama je istu temu opisivao riječima:

– Zaustavićemo ovaj zločin.

Stručnjaci: Bijeli tragovi imaju poznato objašnjenje
Termin „kemtrejlsi“ odnosi se na teoriju prema kojoj su tragovi aviona zapravo dio tajnog programa raspršivanja hemikalija u atmosferu.

Za pojavu tih bijelih tragova, međutim, postoji dobro poznato fizičko objašnjenje. Riječ je o kondenzacionim tragovima, odnosno kontrejlsima, koji nastaju kada se vodena para iz izduvnih gasova avionskih motora na velikim visinama kondenzuje i zaledi.

Avioni najčešće koriste kerozin, a njegovim sagorijevanjem nastaju, između ostalog, vodena para i ugljen-dioksid. Na visinama od približno osam do deset kilometara, gdje temperatura može biti veoma niska, vodena para može da se pretvori u sitne kristale leda.

Zbog toga trag iza aviona nekada nestane veoma brzo, dok u određenim uslovima može ostati na nebu satima i postepeno se širiti. Na njegovo trajanje utiču temperatura, vlažnost i drugi atmosferski uslovi.

Šta kaže nauka o „kemtrejlsima“
Tvrdnja da ti tragovi predstavljaju dokaz tajnog programa zaprašivanja stanovništva nije potvrđena naučnim dokazima.

U studiji objavljenoj 2016. godine ispitivani su stavovi stručnjaka za atmosferu i geohemiju. Od 77 naučnika, njih 76, odnosno 98,7 odsto, navelo je da u svom radu nije pronašlo dokaze o postojanju tajnog programa velikih razmjera za raspršivanje hemikalija u atmosferi.

Autori studije naveli su i da se pojave koje zagovornici teorije koriste kao dokaz mogu objasniti poznatim fizičkim i hemijskim procesima povezanim sa kondenzacionim tragovima i atmosferskim aerosolima.

Naučna istraživanja takođe pokazuju da kondenzacioni tragovi mogu uticati na formiranje i osobine visokih oblaka, što je predmet proučavanja u okviru istraživanja uticaja avijacije na atmosferu i klimu.

Uprkos tome, tema „kemtrejlsa“ sada je dobila novu pažnju na najvišem nivou američke zdravstvene administracije, nakon što je Kenedi najavio da će njegov resor ispitivati te tvrdnje.

Nova

Nastavi čitati

Svijet

DRASTIČNE MJERE U KOMŠILUKU! Italija povukla radikalan potez! ZABRANJUJU burke u školama i ograničavaju broj stranih učenika!

Italijanska vlada priprema nova pravila za škole koja bi uključivala ograničenje broja učenika stranog porijekla u jednom odjeljenju, kao i zabranu nošenja odjeće koja u potpunosti prekriva lice. Najavu je iznijela premijerka Đorđa Meloni na godišnjem okupljanju podmlatka njene stranke Braća Italije, ali za sada nije precizirano koliko bi učenika bilo dozvoljeno u jednom razredu.

Veći fokus na poznavanje italijanskog jezika
Prema najavi Meloni, vlada bi uskoro trebalo da razmatra propis kojim bi se utvrdio maksimalan udio stranih učenika u odjeljenjima. Predviđa se i dodatna obaveza za roditelje djece koja imaju ozbiljne poteškoće u uključivanju u obrazovni sistem – od njih bi se moglo zahtijevati da pohađaju nastavu italijanskog jezika. Meloni smatra da se dijete koje ne govori italijanski može relativno brzo uključiti u nastavu uz podršku nastavnika i vršnjaka. Međutim, kako je navela, problem nastaje kada veliki broj učenika u istom odjeljenju nema dovoljno znanja jezika, jer tada, prema njenom tumačenju, proces integracije više ne funkcioniše na isti način.

Podaci Fondacije ISMU pokazuju da učenici koji nemaju italijansko državljanstvo čine oko 11,6 odsto ukupne učeničke populacije u Italiji. Najavljena zabrana burki i nikaba u školama
Drugi dio najavljenih mjera odnosi se na pokrivanje lica. Meloni je poručila da bi u školama lice trebalo da bude vidljivo, što bi u praksi značilo zabranu odjevnih predmeta poput burke i nikaba.

Obrazlažući stav vlade, italijanska premijerka istakla je da se u obrazovnim ustanovama mora omogućiti jasno prepoznavanje lica učenika i da se običaji ili tradicija ne mogu koristiti kao razlog da djevojke i žene budu potpuno pokrivene.

Nastavi čitati

Aktuelno