Connect with us

Svijet

PUTINOVIH 70 GODINA Ovo je 7 događaja koji su oblikovali ruskog lidera

Кako je Vladimir Putin, koji u petak slavi svoj 70. rođendan, postao izolovani autokrata?

Sedam ključnih trenutaka u njegovom životu pomoglo je da oblikuje njegovo razmišljanje i objašnjavaju njegovo rastuće otuđenje od Zapada.

Rođen u Lenjingradu sa ožiljcima od opsade koja je trajala 872 dana u Drugom svjetskom ratu, mladi Vladimir je bio mrzovoljan i borben dječak u školi – njegov najbolji prijatelj se prisjećao da je “mogao da se potuče sa bilo kim” jer “nije imao strah” .

Bez obzira na to, mršavom dječaku u gradu preplavljenom uličnim bandama bila je potrebna prednost i sa 12 godina počeo je da trenira sambo, rusku borilačku vještinu, a zatim i džudo. Bio je odlučan i disciplinovan, a do svoje 18. godine imao je crni pojas u džudou i treće mjesto na republičkom juniorskom takmičenju.

Naravno, ovo je od tada korišćeno kao dio njegovog mačo imidža, ali je takođe potvrdilo njegovo rano uvjerenje da u opasnom svijetu morate biti samouvjereni, ali i shvatiti da, po njegovim sopstvenim riječima, kada je tuča neizbježna, “moraš prvi da udariš, i to toliko jako da tvoj protivnik ne ustane na noge”.

Traženje posla u КGB, 1968.
Generalno, ljudi su izbjegavali da idu u Litejni prospekt 4, štab političke policije КGB u Lenjingradu. Toliko ih je prošlo kroz ćelije za ispitivanje u gulage u Staljinovo doba da je gorka šala bila da je takozvani Boljšoj dom bio najviša zgrada u Lenjingradu, da bi se iz njega mogao vidjeti Sibir.

Ipak, kada je imao 16 godina, Putin je ušao na prijem na crvenom tepihu i upitao prilično zbunjenog oficira za stolom kako može da se pridruži. Rečeno mu je da mora da odsluži vojni rok ili da diplomira, pa je čak pitao koja je diploma najbolja.

Pravo, rečeno mu je – i od tog trenutka Putin je bio odlučan da diplomira pravo, nakon čega je propisno primljen. Za Putina je КGB bio najveća banda u gradu, koja je nudila sigurnost i napredovanje čak i nekome ko nema veze sa partijom.

Ali to je predstavljalo i šansu da bude pokretač – kako je sam rekao o špijunskim filmovima koje je gledao kao tinejdžer, “jedan špijun je mogao da odluči o sudbini hiljada ljudi”.

Okružen ruljom, 1989.
Uprkos svim njegovim nadama, Putinova karijera u КGB nikada nije uzletjela. Bio je solidan radnik, ali bez visokog ranga. Bez obzira na to, počeo je da uči njemački jezik i to mu je omogućilo sastanak u kancelarijama u Drezdenu 1985.

Tamo se nastanio u udobnom iseljeničkom životu, ali je u novembru 1989. istočnonjemački režim počeo da se urušava, šokantnom brzinom.

Dana 5. decembra, rulja je opkolila zgradu КGa u Drezdenu. Putin je očajnički nazvao najbliži garnizon Crvene armije da zatraži zaštitu, a oni su bespomoćno odgovorili “ne možemo ništa bez naređenja Moskve, a Moskva ćuti“.

Putin je naučio da se plaši iznenadnog kolapsa centralne vlasti – i odlučio je da nikada ne ponovi ono što je smatrao greškom sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova, da ne odgovori brzo i odlučno kada se suoči sa opozicijom.

Posredovanje u programu “Nafta za hranu”, 1992.
Putin je kasnije napustio КGB pošto se Sovjetski Savez raspao, ali je ubrzo obezbijedio poziciju “popravljača” reformističkog novog gradonačelnika Sankt Peterburga.

Ekonomija je bila u slobodnom padu, a Putin je bio zadužen za upravljanje pokušajem da se pomogne građanima grada da prežive, zamijenivši naftu i metal u vrijednosti od 100 miliona dolara za hranu.

U praksi niko nije vidio hranu, ali prema istrazi, koja je brzo prigušena, Putin, njegovi prijatelji i gradski gangsteri su novac stavili u džep.

U “divljim 90-im godinama”, Putin je brzo shvatio da je politički uticaj roba koja se može unovčiti, a da bi gangsteri mogli da budu korisni saveznici. Кad su svi oko njega profitirali na svojim pozicijama, zašto ne bi i on?

Dešavanja u Gruziji, 2008.
Кada je Putin postao ruski predsjednik 2000. godine, nadao se da će moći da izgradi pozitivan odnos sa Zapadom – pod sopstvenim uslovima, uključujući sferu uticaja širom bivšeg Sovjetskog Saveza. Ubrzo je postao razočaran, a zatim i ljut, vjerujući da Zapad aktivno pokušava da izoluje i ponizi Rusiju.

Кada je gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili obavezao svoju zemlju da se pridruži NATO, Putin je pobjesnio, a pokušaj Gruzije da povrati kontrolu nad otcijepljenim regionom Južna Osetija, koji podržava Rusija, postao je izgovor za kaznenu operaciju.

Za pet dana, ruske snage su razbile gruzijsku vojsku i nametnule ponižavajući mir Sakašviliju.

Zapad je bio ogorčen, ali je za godinu dana američki predsjednik Barak Obama nudio “resetovanje” odnosa sa Rusijom, a Moskva je čak dobila pravo da bude domaćin Svetskog prvenstva u fudbalu 2018.

Putinu je bilo jasno da bi se agresija mogla isplatiti, jer slab i nepostojan Zapad više laje nego što ujeda.

Protesti u Moskvi, 2011-13.
Rašireno uvjerenje da su parlamentarni izbori 2011. bili namješteni izazvalo je proteste koji su podstaknuti tek kada je Putin najavio da će se kandidovati za reizbor 2012. godine.

Poznati kao “Bolotnaja protesti” po moskovskom trgu koji su ispunili, predstavljali su najveći izraz javnog protivljenja Putinu do današnjeg dana.

Njegovo uvjerenje je bilo da je skupove inicirao, podsticao i režirao Vašington, okrivljujući lično državnu sekretarku SAD Hilari Кlinton.

Putinu je to bio dokaz da su rukavice skinute, a da Zapad dolazi direktno po njega, i da je, u stvari, sada u ratu.

Izolacija zbog kovida, 2020-21.
Кada je kovid-19 zahvatio svijet, Putin je otišao u izolaciju neuobičajenu čak i za autokrate, pri čemu je svako ko bi ga sreo bio izolovan na dvije nedjelje, a zatim je morao da prođe kroz hodnik okupan ultraljubičastim svijetlom koje ubija klice i bude isprskan dezinfekcionim sredstvom.

Za to vrijeme, broj saveznika i savjetnika koji su mogli da se suoče sa Putinom dramatično se smanjio na šačicu povlađivača i kolega jastrebova.

Izložen manjem broju alternativnih mišljenja, Putin je izgleda “naučio” da su sve njegove pretpostavke tačne i sve njegove predrasude opravdane.

Related Topics:

Svijet

Njemački grad uveo kontroverznu mjeru: DUŽNICIMA IZDUVAVAJU GUME

Metoda se pokazala izuzetno uspešnom, jer se dužnici gotovo odmah javljaju kako bi izmirili svoje obaveze.

Vlasti njemačkog grada Citau u Saksoniji uvele su drastičnu mjeru za naplatu dugovanja – umjesto opomena, dužnicima na automobile postavljaju naprave koje im ispuštaju vazduh iz guma.

Od marta ove godine, opština koristi takozvane “čuvarе ventila”, male uređaje koji izazivaju gubitak vazduha čim se vozilo pokrene, piše autobild.de.

Prema informacijama iz gradske uprave, ova kontroverzna metoda pokazala se izuzetno uspešnom jer se dužnici gotovo odmah javljaju kako bi izmirili svoje obaveze.

Iako Citau ne iznosi konkretne brojke, ističu da je bilans “vrlo uspješan”. Grad sa oko 25.000 stanovnika ima više od 16.800 otvorenih potraživanja u ukupnom iznosu od oko dva miliona evra.

Kako funkcionišu “čuvari ventila”?
Uređaji se montiraju na ventil automobilske gume, a vozači su upozoreni jasno vidljivim naljepnicama. Ako uprkos upozorenju odluče da voze, guma će im se isprazniti nakon nekoliko stotina metara.

“Čuvare ventila” mogu ukloniti samo gradski službenici posebnim ključem, i to tek nakon što dužnik podmiri dugovanje.

Ova praksa izazvala je brojne rasprave i kritike na društvenim mrežama, a oglasio se i njemački auto-klub ADAC, koji upozorava na bezbjednosne rizike.

Smatraju da guma koja gubi vazduh tokom vožnje predstavlja ozbiljnu opasnost od saobraćajne nesreće te preporučuju korišćenje blokada točkova kao sigurnije alternative.

S druge strane, gradske vlasti brane svoju metodu pozivajući se na jasna upozorenja i zakonsku obavezu vozača da provjere ispravnost vozila prije vožnje, prenosi B92.

Nastavi čitati

Svijet

SRUŠILA SE PETOSPRATNICA: Novi ruski napad na Kijev, najmanje osmoro mrtvih

U masovnom ruskom napadu na Kijev tokom noći poginulo je najmanje osam osoba, među njima i jedno dijete, a više desetina je povrijeđeno. Napad je izazvao velika razaranja, urušavanje zgrada i požare u više gradskih četvrti.

Veliki ruski napad na Kijev tokom noći od srijede na četvrtak prouzrokovao je smrt najmanje tri osobe, među kojima je i jedno dijete, dok je najmanje 12 ljudi povrijeđeno. Ukrajinske vlasti izveštavaju da je tokom napada poginulo najmanje osam osoba, uključujući 14-godišnjaka.

Kijevske vlasti saopštile su da je još 45 osoba povrijeđeno, a 30 je hospitalizovano. Među povrijeđenima ima i nekoliko djece. Hitne službe su intervenisale u više dijelova grada, dok je gradonačelnik Vitalij Kličko izvijestio da je više od 20 objekata oštećeno, uključujući i trgovački centar u samom centru Kijeva.

“Prema prvim informacijama, u okrugu Darnicki srušila se petospratnica”, rekao je Kličko.

Napad uzrokovao požare i rušenje zgrada
Šef vojne uprave glavnog grada, Timur Tkačenko, prethodno je naveo da je napad izazvao požare u vrtiću i stambenoj zgradi. Informacije o žrtvama i šteti još uvijek se prikupljaju, a trenutno je u toku velika akcija spasavanja kako bi se očistile ruševine i izvadile moguće preživjele osobe. Ministar unutrašnjih poslova, Ihor Klimenko, saopštio je da u spasilačkoj akciji učestvuje oko 500 spasilaca i 1000 hitnih službi.

U četvrti Darnicki oštećene su dvije stambene zgrade, a petospratnica je direktno pogođena i srušena. Vojna uprava je izvijestila o “značajnom razaranju”. U četvrti Dniprovski izbili su požari u poslovnim i stambenim zgradama, dok su u četvrti Ševčenkivski oštećene stambene zgrade, jedan ured i obrazovna ustanova. Šteta je zabilježena i u četvrtima Holosivski, Obolonski i Desnianski. “Ukupno, broj oštećenih objekata u Kijevu ponovo će biti u stotinama, s hiljadama razbijenih prozora”, rekao je Tkačenko.

Napad trajao cijelu noć
Prve eksplozije u Kijevu čule su se oko 21:30, kada je gradonačelnik Kličko saopštio da je aktivirana protivvazdušna odbrana. Oko ponoći, nova grupa dronova približila se gradu, a oko 3 sata ujutro odjeknule su nove snažne eksplozije. Tkačenko je tada potvrdio da Rusija napada grad balističkim raketama. “Kijev je večeras pod masovnim napadom ruske terorističke države”, rekao je Tkačenko. Novi talas napada krstarećim raketama usledio je oko 5:30 ujutro, dok su spasioci još uvijek pretraživali ruševine od prethodnih udara.

Ruski napredak na istoku Ukrajine

Ruska vojska, koja trenutno kontroliše oko 20% Ukrajine na istoku i jugu, ubrzala je svoje napredovanje u posljednjim mjesecima, boreći se protiv manjih i slabije opremljenih ukrajinskih jedinica. Ukrajina je u utorak prvi put priznala da su ruski vojnici prodreli u Dnjepropetrovsku oblast na istoku, dok Moskva tvrdi da napreduje u toj regiji od jula.

Ova regija nije među pet ukrajinskih oblasti koje je Rusija anektirala.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN REKAO “NJET”! Moskva odbila prijedloge EU i Trampa

Evropski prijedlozi o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu potpuno su neprihvatljivi, a trupe iz zemalja NATO-a ne smiju ući u Ukrajinu, stoji u dnevnom brifingu za medije koji je uputio Kremlj.

Kako prenosi Skaj Njuz, portparol Dmitrij Peskov rekaoje da Moskva “negativno gleda” na prijedloge koji su se iskristalizirali nakon sastanka evropskih lidera u Vašingtonu s Donaldom Trampom, predsjednikom SAD-a.

Jasna je to poruka Kremlja da neće ni za milimetar odstupiti od zahtjeva oko Ukrajine, uprkosom slabom pokušaju diplomatskog ublažavanja koji je sadržan u rečenici da su “američki napori za pronalaženje mira vrlo važni”.

Službeni stav Moskve u suprotnosti je s Trampovim nedavnim tvrdnjama o tome da je “(Vladimir) Putin u vrlo značajnom koraku pristao na “bezbjednosne garancije”.

Peskov je ponovio dugogodišnji stav Rusije da vojnici iz zemalja članica NATO-a nemaju što raditi u Ukrajini, a kad je riječ o mirovnim pregovorima, naglasio je da “takvi sastanci moraju biti dobro pripremljeni da bi bili uspješni”.

Otkrio je i da su u toku pripreme za posjetu Vladimira Putina, predsjednika Rusije, Kini, opisavši ga “dosad neviđenim”, prenosi Jutarnji list.

Putin će s više od 20 svjetskih čelnika biti na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO) koji će se u Tianjinu održati u nedjelju i ponedjeljak.

Nastavi čitati

Aktuelno