Connect with us

Svijet

PUTINOVIH 70 GODINA Ovo je 7 događaja koji su oblikovali ruskog lidera

Кako je Vladimir Putin, koji u petak slavi svoj 70. rođendan, postao izolovani autokrata?

Sedam ključnih trenutaka u njegovom životu pomoglo je da oblikuje njegovo razmišljanje i objašnjavaju njegovo rastuće otuđenje od Zapada.

Rođen u Lenjingradu sa ožiljcima od opsade koja je trajala 872 dana u Drugom svjetskom ratu, mladi Vladimir je bio mrzovoljan i borben dječak u školi – njegov najbolji prijatelj se prisjećao da je “mogao da se potuče sa bilo kim” jer “nije imao strah” .

Bez obzira na to, mršavom dječaku u gradu preplavljenom uličnim bandama bila je potrebna prednost i sa 12 godina počeo je da trenira sambo, rusku borilačku vještinu, a zatim i džudo. Bio je odlučan i disciplinovan, a do svoje 18. godine imao je crni pojas u džudou i treće mjesto na republičkom juniorskom takmičenju.

Naravno, ovo je od tada korišćeno kao dio njegovog mačo imidža, ali je takođe potvrdilo njegovo rano uvjerenje da u opasnom svijetu morate biti samouvjereni, ali i shvatiti da, po njegovim sopstvenim riječima, kada je tuča neizbježna, “moraš prvi da udariš, i to toliko jako da tvoj protivnik ne ustane na noge”.

Traženje posla u КGB, 1968.
Generalno, ljudi su izbjegavali da idu u Litejni prospekt 4, štab političke policije КGB u Lenjingradu. Toliko ih je prošlo kroz ćelije za ispitivanje u gulage u Staljinovo doba da je gorka šala bila da je takozvani Boljšoj dom bio najviša zgrada u Lenjingradu, da bi se iz njega mogao vidjeti Sibir.

Ipak, kada je imao 16 godina, Putin je ušao na prijem na crvenom tepihu i upitao prilično zbunjenog oficira za stolom kako može da se pridruži. Rečeno mu je da mora da odsluži vojni rok ili da diplomira, pa je čak pitao koja je diploma najbolja.

Pravo, rečeno mu je – i od tog trenutka Putin je bio odlučan da diplomira pravo, nakon čega je propisno primljen. Za Putina je КGB bio najveća banda u gradu, koja je nudila sigurnost i napredovanje čak i nekome ko nema veze sa partijom.

Ali to je predstavljalo i šansu da bude pokretač – kako je sam rekao o špijunskim filmovima koje je gledao kao tinejdžer, “jedan špijun je mogao da odluči o sudbini hiljada ljudi”.

Okružen ruljom, 1989.
Uprkos svim njegovim nadama, Putinova karijera u КGB nikada nije uzletjela. Bio je solidan radnik, ali bez visokog ranga. Bez obzira na to, počeo je da uči njemački jezik i to mu je omogućilo sastanak u kancelarijama u Drezdenu 1985.

Tamo se nastanio u udobnom iseljeničkom životu, ali je u novembru 1989. istočnonjemački režim počeo da se urušava, šokantnom brzinom.

Dana 5. decembra, rulja je opkolila zgradu КGa u Drezdenu. Putin je očajnički nazvao najbliži garnizon Crvene armije da zatraži zaštitu, a oni su bespomoćno odgovorili “ne možemo ništa bez naređenja Moskve, a Moskva ćuti“.

Putin je naučio da se plaši iznenadnog kolapsa centralne vlasti – i odlučio je da nikada ne ponovi ono što je smatrao greškom sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova, da ne odgovori brzo i odlučno kada se suoči sa opozicijom.

Posredovanje u programu “Nafta za hranu”, 1992.
Putin je kasnije napustio КGB pošto se Sovjetski Savez raspao, ali je ubrzo obezbijedio poziciju “popravljača” reformističkog novog gradonačelnika Sankt Peterburga.

Ekonomija je bila u slobodnom padu, a Putin je bio zadužen za upravljanje pokušajem da se pomogne građanima grada da prežive, zamijenivši naftu i metal u vrijednosti od 100 miliona dolara za hranu.

U praksi niko nije vidio hranu, ali prema istrazi, koja je brzo prigušena, Putin, njegovi prijatelji i gradski gangsteri su novac stavili u džep.

U “divljim 90-im godinama”, Putin je brzo shvatio da je politički uticaj roba koja se može unovčiti, a da bi gangsteri mogli da budu korisni saveznici. Кad su svi oko njega profitirali na svojim pozicijama, zašto ne bi i on?

Dešavanja u Gruziji, 2008.
Кada je Putin postao ruski predsjednik 2000. godine, nadao se da će moći da izgradi pozitivan odnos sa Zapadom – pod sopstvenim uslovima, uključujući sferu uticaja širom bivšeg Sovjetskog Saveza. Ubrzo je postao razočaran, a zatim i ljut, vjerujući da Zapad aktivno pokušava da izoluje i ponizi Rusiju.

Кada je gruzijski predsjednik Mihail Sakašvili obavezao svoju zemlju da se pridruži NATO, Putin je pobjesnio, a pokušaj Gruzije da povrati kontrolu nad otcijepljenim regionom Južna Osetija, koji podržava Rusija, postao je izgovor za kaznenu operaciju.

Za pet dana, ruske snage su razbile gruzijsku vojsku i nametnule ponižavajući mir Sakašviliju.

Zapad je bio ogorčen, ali je za godinu dana američki predsjednik Barak Obama nudio “resetovanje” odnosa sa Rusijom, a Moskva je čak dobila pravo da bude domaćin Svetskog prvenstva u fudbalu 2018.

Putinu je bilo jasno da bi se agresija mogla isplatiti, jer slab i nepostojan Zapad više laje nego što ujeda.

Protesti u Moskvi, 2011-13.
Rašireno uvjerenje da su parlamentarni izbori 2011. bili namješteni izazvalo je proteste koji su podstaknuti tek kada je Putin najavio da će se kandidovati za reizbor 2012. godine.

Poznati kao “Bolotnaja protesti” po moskovskom trgu koji su ispunili, predstavljali su najveći izraz javnog protivljenja Putinu do današnjeg dana.

Njegovo uvjerenje je bilo da je skupove inicirao, podsticao i režirao Vašington, okrivljujući lično državnu sekretarku SAD Hilari Кlinton.

Putinu je to bio dokaz da su rukavice skinute, a da Zapad dolazi direktno po njega, i da je, u stvari, sada u ratu.

Izolacija zbog kovida, 2020-21.
Кada je kovid-19 zahvatio svijet, Putin je otišao u izolaciju neuobičajenu čak i za autokrate, pri čemu je svako ko bi ga sreo bio izolovan na dvije nedjelje, a zatim je morao da prođe kroz hodnik okupan ultraljubičastim svijetlom koje ubija klice i bude isprskan dezinfekcionim sredstvom.

Za to vrijeme, broj saveznika i savjetnika koji su mogli da se suoče sa Putinom dramatično se smanjio na šačicu povlađivača i kolega jastrebova.

Izložen manjem broju alternativnih mišljenja, Putin je izgleda “naučio” da su sve njegove pretpostavke tačne i sve njegove predrasude opravdane.

Related Topics:

Svijet

TEHERAN POSTAVIO ULTIMATUM VAŠINGTONU! Nema više praznih obećanja na papiru – ispunite ovih 7 uslova!

Iran više neće da prihvata obećanja Sjedinjenih Američkih Država na papiru, već očekuje konkretne poteze Vašingtona prije nego što otvori prostor za novu fazu diplomatskih pregovora, izjavio je danas zamjenik sekretara Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Ali Bageri Kani.

On je za iransku državnu televiziju IRIB, govoreći o mogućnosti novih pregovora sa SAD i ulozi posrednika, rekao da Vašington najprije mora da sprovede sedam uslova koje je postavio Iran.

Zašto Iran ne vjeruje SAD-u?

Bageri Kani je ocijenio da su SAD tokom prethodnih godinu i po dana više puta prekinule diplomatske procese “neprijateljskim potezima i kršenjem obaveza”, navodeći kao primjere pokretanje ratnih operacija i aktiviranje mehanizma “snapback”.

“To je pravo Islamske Republike Iran – da prilikom ulaska u novu diplomatsku fazu ne prihvati samo američke obaveze na papiru”, rekao je Bageri Kani.

Prema njegovim riječima, Iran mora svojim očima da vidi konkretne poteze SAD.

“Kada ti potezi budu sprovedeni, biće otvoren prostor za novu diplomatsku fazu”, dodao je on.

Iran i Rusija: Strateško partnerstvo

Komentarišući nedavnu posjetu sekretara Savjeta Mohsena Rezaiija Moskvi, Bageri Kani je rekao da je Rezai prenio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu poruku iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Sejeda Modžtabe Hamneija, koja se odnosi na bilateralnu saradnju i buduće odnose dvije zemlje.

On je naveo da su tokom razgovora razmatrani strateški odnosi Irana i Rusije, kao i ubrzanje realizacije Međunarodnog transportnog koridora Sjever-Jug.

Razgovarano je i o mogućnosti prenosa ruskog gasa u Iran, najprije korišćenjem postojećih kapaciteta, a zatim njihovim proširenjem kako bi se omogućio transport većih količina gasa, uključujući i njegov dalji izvoz.

On je ocijenio da bi ti projekti mogli da ojačaju položaj Irana u regionu i smanje mogućnost pritiska drugih zemalja, uključujući SAD.

Novi saveznici na Bliskom istoku

Govoreći o regionalnoj bezbjednosti, Bageri Kani je rekao da Iran, Rusija i Kina podržavaju uspostavljanje novih bezbjednosnih aranžmana na Bliskom istoku.

Kao važan korak izdvojio je četverostrani sastanak Irana, Turske, Saudijske Arabije i Pakistana u Teheranu, ocijenivši da bi takva saradnja mogla da doprinese regionalnoj bezbjednost bez oslanjanja na spoljne sile.

Nastavi čitati

Svijet

UMRO DŽEJ ROKFELER! Član čuvene porodice proveo tri decenije u američkom Senatu

Bivši američki senator Džon Džej Rokfeler Četvrti, nasljednik jedne od najpoznatijih i najbogatijih porodica u Sjedinjenim Američkim Državama, preminuo je u petak u 89. godini u svom domu u Vašingtonu, objavio je „Vašington post“, a prenosi Rojters.

Porodica nije saopštila uzrok smrti političara koji je tri decenije proveo u američkom Senatu, gdje se posebno zalagao za zdravstvenu zaštitu siromašnih i oštro kritikovao način na koji je administracija predsjednika Džordža Buša Mlađeg vodila rat u Iraku.

Rokfeler, demokrata liberalnih političkih stavova, prvi put je izabran u Senat 1984. godine, a potom je osvojio još četiri šestogodišnja mandata, predstavljajući saveznu državu Zapadnu Virdžiniju. Prije toga je u dva mandata bio guverner te države, poznate po rudnicima uglja i visokoj stopi siromaštva.

Bio je praunuk legendarnog naftnog magnata Džona D. Rokfelera, osnivača jedne od najvećih američkih poslovnih dinastija. Njegov stric Nelson Rokfeler bio je guverner Njujorka i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Iako je odrastao u izuzetno bogatoj porodici, Džej Rokfeler je političku karijeru posvetio borbi protiv siromaštva i unapređenju zdravstvenog sistema.

Nakon diplomiranja na Harvardu, od 1964. do 1966. godine učestvovao je u programu društvenog rada u siromašnim ruralnim oblastima Zapadne Virdžinije, što je značajno uticalo na njegov kasniji politički angažman.

Kao senator imao je važnu ulogu u stvaranju programa iz 1997. godine kojim je američka država omogućila zdravstveno osiguranje milionima djece iz porodica koje nisu imale odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.

Podržavao je neuspješnu reformu zdravstva predsjednika Bila Klintona tokom devedesetih godina, a kasnije i reformu Baraka Obame, koja je usvojena 2010. godine.

Posebno se zalagao za uvođenje državnog zdravstvenog osiguranja koje bi građanima predstavljalo alternativu privatnim osiguravajućim kompanijama, ali taj njegov prijedlog nije prihvaćen.

Jedna od najkontroverznijih odluka u njegovoj političkoj karijeri bila je podrška rezoluciji iz 2002. godine kojom je predsjedniku Džordžu Bušu omogućeno pokretanje rata protiv Iraka.

Rokfeler je kasnije priznao da je ta odluka bila greška, a kao predsjednik senatskog Odbora za obavještajne poslove optužio je Bušovu administraciju da je rat započela na osnovu lažnih pretpostavki o iračkom oružju za masovno uništenje.

„Da sam tada znao ono što znam sada, glasao bih protiv“, izjavio je Rokfeler 2004. godine.

Tvrdio je da su obavještajni podaci i njihova tumačenja bili prilagođeni političkim ciljevima administracije, kao i da je Buš već bio odlučan da započne rat.

Kada je 2013. godine, u 75. godini, objavio da se neće kandidovati za šesti mandat u Senatu, Rokfeler je poručio da je pomaganje najugroženijima bilo njegova životna misija.

„Borba za one kojima je pomoć najpotrebnija bila je moj životni poziv i nikada neću prestati da se borim kako bih poboljšao živote ljudi koji mi toliko znače“, rekao je tada Rokfeler.
Glas

Nastavi čitati

Svijet

ŠOK ZA ZAPADNE LIDERE! Pao tajni dogovor Trampa i Putinovog čovjeka od povjerenja, Evropa više nikada neće biti ista!

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mogućnost postizanja velikog sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, koji bi mogao da promijeni bezbjednosnu arhitekturu cijele Evrope.

On je potvrdio da se u četvrtak, 5. novembra, u Bijeloj kući sastao sa Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, ističući da je kraj rata sve bliži.

Istovremeno je otkrio da se nije sastao sa ukrajinskim zvaničnicima koji su se istog dana nalazili u predsjedničkoj rezidenciji povodom događaja koji je organizovala prva dama Sjedinjenih Država Melanija Tramp.

Trampove izjave dolaze u važnom trenutku diplomatskih napora za okončanje sukoba.

Dok je ruski izaslanik boravio u Vašingtonu, američki predstavnici razgovarali su sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u sjedištu NATO-a u Briselu o bezbjednosnim garancijama za Kijev i budućem bezbjednosnom poretku Evrope.

Sljedeće nedjelje očekuje se sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju, što bi bili prvi trilateralni mirovni pregovori od februara.

Trampova najava sporazuma, koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, dodatno je otvorila pitanja o tome koliko će pregovori biti široki i kakvu će ulogu u njima imati evropski saveznici.

Tramp optimističan 

Obraćajući se novinarima u Bijeloj kući, Tramp je izrazio veliki optimizam u pogledu mogućnosti diplomatskog rješavanja sukoba.

“Doći će do sporazuma. Biće to veliki sporazum i obuhvatiće mnogo više od Ukrajine… Mogao bih čak da kažem da bi mogao da uključi cijelu Evropu. Biće to veliki, izvanredan sporazum i svi će biti oduševljeni”, izjavio je Tramp.

Potvrdio je da se sastao sa Dmitrijevim, ali nije iznio detalje njihovog razgovora. Sa druge strane, priznao je da nije razgovarao sa ukrajinskom delegacijom, koja se takođe nalazila u Bijeloj kući.

Nije objasnio zbog čega do susreta nije došlo, a američka administracija nije se oglasila povodom tog pitanja.

Ovakav razvoj događaja posebno je zanimljiv imajući u vidu da je Tramp više puta kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pripisujući mu odgovornost za usporavanje pregovora zbog odbijanja da prihvati teritorijalne i druge ustupke.

Istovremeno, tokom posljednjih nedjelja kampanje za međuizbore u SAD, Tramp je sa Putinom postigao dogovor o ukidanju sankcija na izvoz ruskog dizela, što predstavlja još jedan primjer šireg približavanja Vašingtona i Moskve.

U Briselu su, u međuvremenu, američki predstavnici razgovarali sa zvaničnicima Ukrajine, NATO-a i evropskih država. Među njima je bio i Trampov zet Džared Kušner, koji je razgovore ocijenio kao produktivne i suštinske.

Kako je naveo u objavi na društvenoj mreži X, razgovori su bili usmjereni na dva međusobno povezana pitanja: bezbjednosne garancije za Ukrajinu i stvaranje šireg evropskog bezbjednosnog sistema.

“Intenzivno radimo sa svim stranama kako bismo pronašli praktična rješenja koja bi mogla da okončaju ovaj rat i postave temelje za trajni mir”, poručio je Kušner.

Za sada, međutim, nije jasno šta tačno Tramp podrazumijeva pod sporazumom koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, niti da li se razgovara o konkretnim promjenama u odnosima Rusije i NATO-a.

Primirje u Oleškiju 

Dolazak Dmitrijeva u Bijelu kuću bio je povezan i sa događajem koji je organizovala Melanija Tramp, a koji se odnosio na nedavno šestodnevno primirje između Rusije i Ukrajine u Oleškiju, gradu u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine, koji se nalazi pod ruskom kontrolom.

Privremena obustava vatre trajala je od 27. oktobra do 1. novembra i predstavljala je jedno od značajnijih lokalnih primirja od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine.

Cilj je bio dopremanje humanitarne pomoći i evakuacija civila iz grada, u kojem su se životni uslovi dramatično pogoršali.

Prema riječima Melanije Tramp, tokom operacije iz Oleškija je evakuisano gotovo 800 stanovnika.

Kada je primirje stupilo na snagu, procjenjivalo se da je u gradu ostalo oko 2.000 ljudi. Stanovnici su mogli da se evakuišu u područja pod ukrajinskom ili ruskom kontrolom, ali i da ostanu, uz mogućnost snabdijevanja novim količinama hrane i lijekova.

Prva dama SAD objasnila je da je kontakte u vezi sa ovom inicijativom pokrenula nakon što je na događaju održanom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru upoznata sa humanitarnom situacijom u gradu.

Kako je navela, zajedno sa svojim bliskim saradnikom Markom Bekmanom, direktno je sarađivala sa ruskim i ukrajinskim rukovodstvom kako bi bili dogovoreni uslovi privremenog primirja.

Melanija Tramp izrazila je nadu da će primjer Oleškija postati početak šireg i trajnijeg dogovora o prekidu vatre.

“Neka Oleški bude mala iskra iz koje će se rasplamsati trajni plamen mira”, poručila je ona.

Prva dama SAD je tokom protekle godine imala sve aktivniju ulogu u humanitarnim inicijativama povezanim sa ratom u Ukrajini, uključujući napore za ponovno spajanje porodica razdvojenih zbog sukoba.

Neizvjesnost u vezi s pregovorima

Diplomatska situacija dodatno se komplikuje nakon pobjede Demokratske stranke na međuizborima u Sjedinjenim Državama 3. novembra, koja je promijenila odnos snaga u Kongresu. Demokrate su pobjedom na izborima preuzele i Senat i Predstavnički dom.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izrazila je očekivanje da će novi saziv Kongresa vršiti “veći pritisak na Rusiju”, ukazujući na drugačiji pristup evropskih saveznika u rješavanju rata.

Predstojeći razgovori u Abu Dabiju trebalo bi da pokažu da li optimizam Trampa može da se pretvori u konkretne obaveze Moskve i Kijeva, prenosi Euronews.

Ključno pitanje više nije samo kako okončati rat u Ukrajini, već i šta će sadržati širi sporazum o kojem govori američki predsjednik i kakvu će ulogu evropske države imati u njegovom oblikovanju.

Nastavi čitati

Aktuelno