Connect with us

Banjaluka

“KUĆA SRPSKE KULTURE”: Kuća Milanovića čudo svoje vrste u našem vremenu (VIDEO)

Kuća Milanovića, novootvoreni kulturni centar grada Banjaluka, odnosno kuća srpske kulture, kako je krsti njen prvi upravnik, profesor Duško Pevulja, u dva mjeseca rada na većini od dosadašnjih organizovanih četrdesetak događaja ima više posjetilaca nego stolica, što pokazuje i dokazuje kolika je potreba za kulturom danas i ovdje.

Profesor Pevulja tu je ugostio i ekipu “Nezavisnih”, kada je upravo o potrebi za kulturom, njenom značaju, istorijatu i budućnosti Kuće Milanovića govorio za naš list.

PODIZANJE I OBNOVA KUĆE

“Ovo je kuća koju je napravio Savo Milanović. On je porijeklom sa Dabraca. Kuća je pravljena od 1892. do 1894. godine. Milanovići su bili ugledna, bogata, preduzetnička, trgovačka porodica. Vlado Milanović je sin Save Milanovića, a Vladov sin je profesor Branko Milanović, akademik i proučavalac djela Ive Andrića. Porodica Milanović iseljena je odavde poslije zemljotresa 1969. godine, jer je procjena tadašnjih vlasti bila da se kuća ne može obnoviti, da kuću treba rušiti”, započinje Pevulja priču o Kući Milanovića, dodajući da spletom različitih okolnosti kuća ipak nije srušena te da je ona decenijama bila ruina sve dok, po obnavljanju, u njoj nije otvoren kulturni centar.

Obnovu Kuće Milanovića finansirala je Vlada Republike Srpske, ali tokom posljednje predizborne kampanje pojavile su se spekulacije da grad nije riješio imovinsko-pravne odnose te da bi porodica Milanović mogla podnijeti tužbu za koju se pretpostavlja da bi bila višemilionska.

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

“Branko Milanović je iseljen poslije zemljotresa. Država mu je uredno isplatila za kuću i porodica danas nema nikakvih potraživanja. U javnosti se pojavljuju dezinformacije da porodica ima potraživanja. Supruga Branka Milanovića je živa, ima 90 godina. Bila je na otvaranju. Dvije kćerke profesora Milanovića su rođene u ovoj kući. Jedna živi u Banjaluci, gospođa Rajna Milanović. Ona je takođe bila na otvaranju. Druga kćerka Ranka se poslije izbjeglištva iz Sarajeva nastanila u Južnoafričkoj Republici. One nemaju nikakvih potraživanja, a ja to znam iz prve ruke. Tu su stvari potpuno čiste”, otkriva Pevulja, ističući da porodicu Milanović poznaje tridesetak godina te da i sa njihove strane zna da je kuća jedan kroz jedan u vlasništvu grada, a zašto još to nije upisano u RUGIPP-u, dnevnopolitička je priča u koju ne ulazi. Profesor navodi da je duh, kako on kaže, čestite građanske porodice Milanović, doprinio da se kuća ne sruši, da je ne kupi neka inostrana banka i da na njenom mjestu ne napravi zgradu od petnaest spratova.

U KUĆI, IGROM SLUČAJA, ROĐEN I NIKOLA KOLJEVIĆ

Igrom slučaja, kako kaže Pevulja, u ovoj kući rođen je i Nikola Koljević, profesor, prevodilac, esejista, šekspirolog i prvi potpredsjednik Republike Srpske.

“Koljevići i Milanovići su, u osamnaest parova, bili kumovske porodice. Kuma je jednostavno došla kod kume i rodila, što je opet važno za istorijat ove kuće”, priča Pevulja. Njegov plan je da jedna od soba bude soba sjećanja na porodicu Milanović.

“Međutim, to neće biti samo soba sjećanja na porodicu Milanović, zato što ćemo kroz priču o ovoj porodici ispričati širu priču i o Banjaluci tog vremena. Stoga, tu će, između ostaloga, biti legati Nikole i Svetozara Koljevića”, ističe Pevulja.

Profesor dodaje da je porodica Milanović izvorno srpska, građanska i trgovačka porodica u jednom najplemenitijem značenju, kakve su i mnoge hercegovačke imućnije porodice u kojima se u trećem koljenu potomci bave kulturom.

“Tako je kod Ćorovića, tako je kod Šantića, tako je i kod Milanovića”, jasan je Pevulja.

On naglašava nacionalni značaj Kuće Milanovića.

“Ja mnogo kritikujem političare, pogotovo njihov odnos prema kulturi. On je očajan. Političari u većini slučajeva ne prepoznaju značaj kulture, a hoće da pričaju nacionalne priče”, govori Pevulja, dodajući da je namjenski građen kulturni centar odličan pomak u ovom smislu i čudo svoje vrste u našem vremenu.

PRVA DOKTORSKA DISERTACIJA O ANDRIĆU PISANA U OVOJ KUĆI

Sve prostorije, otkriva Pevulja, nosiće nazive po znamenitim Banjalučanima.

“Najljepša sala zvaće se svečana sala ‘Branko Milanović’. Galerija će se zvati ‘Spiridon Špiro Bocarić’. Biblioteka Kuće Milanovića, koja će sadržavati sabrana djela, izabrana djela, rijetke knjige i kolekcije, zvaće se po Nikoli Koljeviću. Zamisao je da kroz interno imenovanje prostorija, mi prosto pričamo priču o Banjaluci jednog vremena”, govori Pevulja.

On će, kako kaže, biblioteci priložiti doktorsku disertaciju Branka Milanovića.

“Priložiću, dakle, ono što je meni poklonjeno. Profesor Milanović mi je, kada sam ja doktorirao, poklonio original svoje doktorske disertacije ‘Andrićeva esejistika i njegovo književne djelo’. Zanimljivo je da je profesor Milanović prvi naučnik sa bivšeg jugoslovenskog prostora koji je doktorirao na djelu Ive Andrića. Doktorsku disertaciju je odbranio 1962, a pisanje je započeo prije nego što je Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost”, navodi Pevulja, uz podatak da je u ovoj kući napisan dio prvog doktorata o Andrićevom djelu. Naš sagovornik otkriva i da će Kuća Milanovića osnovati nagradu “Branko Milanović” iz oblasti nauke o književnosti, što će biti prva nagrada ovakve vrste u Republici Srpskoj.

OD VINSKOG DO METAFIZIČKOG PODRUMA

“Mi ćemo imati specifičnu biblioteku, ali nećemo ulaziti u djelokrug rada Narodne biblioteke. Imaćemo izvjesne pozorišne predstave, monodrame prije svega, ali nećemo se miješati sa radom Narodnog pozorišta. Imaćemo manje izložbe poput ove aktuelne ‘To je bilo neko lepše i srećnije vreme’ posvećene Bori Đorđeviću, ali mi nismo ni muzej ni galerija. Prosto, ovdje će se održavati programi koji dosad nisu postojali u Banjaluci, a koji trebaju Banjaluci”, navodi Pevulja, priznajući da će se program u većini slučajeva bazirati na književnosti, a tu je mišljenja da Kuća Milanovića bude ispred svih u užem i širem okruženju.

Upravnik Kuće Milanovića odveo nas je i do podruma, gdje je do prije dvadeset godina radio klub “Cedubal”, a riječ je o prostoriji koju je Savo Milanović krajem devetnaestog vijeka namjenski napravio za vino.

“Pored svega ostalog, Milanovići su bili i hedonisti i imali su poseban vinski podrum. Mi tu prostoriju danas zovemo ‘Metafizički podrum’ po knjizi Zdravka Miovčića. Plan je da tu bude ‘Klub knjige’, odnosno kafić kakav je, recimo, bio kafić “Glasove” knjižare u Gospodskoj ulici ili kafana ‘Kod Milutina’ u Banskom dvoru. Držim da su takvi prostori gdje se mladi ljudi miješaju sa afirmisanim umjetnicima, obilježje jednog grada”, podvlači Pevulja.

VAŽNO JE DA KUĆA BUDE ŽIVA I DA VRVI OD LJUDI

Profesor dalje priča da je važno da “Kuća Milanovića” bude živa, da vrvi od ljudi i opravda naziv kulturnog centra, a po dosadašnjim događajima, rekli bismo da je na dobrom putu.

“Iznad mojih očekivanja je sve ovo što smo dosad uradili. Moj koncept je bio takav da ovdje dovodimo prve ljude naše kulture i da pričamo ozbiljne nacionalne priče. U tom smislu je ovdje gostovao Vojislav Koštunica, kada smo promovisali njegovu knjigu ‘Srpsko i demokratsko stanovište’, napravili smo tribinu povodom desetogodišnjice upokojenja profesora Guge Lazarevića i naš gost je bio vladika slavonsko-pakrački Jovan Ćulibrk. U goste nam je došao i Pero Zubac, imali smo divno pjesničko veče Zdravka Miovčića, otvorili smo seriju predavanja profesora Ranka Popovića i Zorana Arsovića, ovih dana očekujemo profesora Mila Lompara. U vikendu iza nas sabrana djela predstavio je Emir Kusturica i svaki put je, na našu radost, stiglo više ljudi nego što smo imali stolica”, govori Pevulja. Posebna linija u radu ove kuće, pojasnio je Pevulja, tematizovaće nacionalno stradanje kroz predavanja, promocije, tribine sa gostima koji se bave tom tematikom.

VRATITI HONORARE KAO PRAKSU

“Uvešćemo svetosavsku besjedu koju će držati svjetovnjaci. Posljednjih petnaestak godina u našem gradu o Svetom Savi govore isključivo crkveni ljudi. Moram da priznam da to jako loše rade, a tradicija svetosavskih besjeda je zapravo potekla od svjetovnih ljudi”, priča Pevulja. Njegova zamisao je da kao dio tradicije Kuće Milanovića postanu dani posvećeni velikim piscima, koji će uvijek biti organizovani u isto vrijeme u godini.

Tako će, navodi, ovaj kulturni centar dobiti Njegoševe, Vukove, Kočićeve, Ćopićeve, dane Đure Damjanovića itd. Sve nabrojano, dodaje, nije moguće bez budžeta, koji još nije, ali bi trebalo da bude usvojen u januaru.

“Imamo tvrda obećanja da ćemo od Nove godine imati budžet. Moja je ideja i platforma bila, kada sam prihvatio ovo mjesto, da imamo budžet za to da svako ko dođe ovdje bude uredno plaćen, da vratimo honorare kao praksu. Naši gosti mogu jednom doći i održati program besplatno, ali drugi put već nema smisla. Majstor koji nam popravi bojler biva uredno plaćen, pa ne vidim razlog da tako ne bude i sa ljudima iz kulture. To je moj koncept i to ću striktno poštovati. Druga važna stvar je da siđemo uvijek u (metafizički) podrum i da ljude počastimo, da napravimo neki vid koktela, jer je ovo prije svega bila domaćinska kuća”, zaključuje Pevulja.

Related Topics:

Banjaluka

POČELA MANIFESTACIJA „KOČIĆEVI DANI“: Predstavnici Grada položili vijence na spomenik Petru Kočiću

Polaganjem vijenaca na spomenik Petru Kočiću u centru grada, te kulturno – umjetničkim programom u Kući Milanovića otvorena je manifestacija „Kočićevi dani“.

Kako je istakla gradski menadžer Mirna Savić – Banjac – sve što je vezano za Kočića, njegov lik i djelo treba da bude predstavljeno javnosti.

-Naš koncept Dan istine, slobode i otadžbine zaista je koncept koji se pokazao kao izuzetno uspješan. Ono što je bitno naglasiti da javnost zna jeste da sve vezano za Kočića i ono što je centralno svakao jeste njegov lik i djelo, njegov književni rad, opus, ali i inspiracija svim budućim generacijama za ono što je on radio – da shvatimo koliko je bio savremen i koliko je to i dan danas. Svake godine iznova treba da se sjetimo koliko je on uvijek u korak sa vremenom – kazala je ona.

Iskoristila je priliku da pozove sve zainteresovane da budu dio programa obilježavanja „Kočićevih dana“.

-Naša poruka je jasna – književnost na prvom mjestu, Petar Kočić na prvom mjestu, ali svakako smatramo da je javnosti bitno da prikažemo sve ono što je vezano za Petra Kočića, za same Stričiće i Manjaču, za ovaj kraj. Trodnevna manifestacije je zaista raznovrsna. Program će biti u gomionici, ispred Hrama Hrista Spasitelja, u Kući Milanovića, na tvrđavi Kastel i u Stričićima. Kada je riječ o Stričićima, zvaničan dio programa je litrugija, nakon toga litija i polaganje vijenaca. U Stričićima imamo zborište i na jedan lije, kulturni, umjetnički način ćemo pokazati sve raznovrsnosti ovog kraja – od domaće kuhinje, tradicije, sajma starog zanata. Teško je nabrojati sve što smo pripremili. Pozivamo sve da dođu da isprate bar nešto od bogatog programa – naglasila je ona.

Upravnik Kuće Milanovića, profesor Duško Pevulja istakao je kako će književni program biti izuzetno bogat u narednim danima.

-Ovim smo započeli „Koćićeve dane“ u organizaciji Grada. Mogu da kažem da će književni program u ova tri dana biti raznovrstan, reprezentativan i da će biti važni učesnici. Na kompetentan način će se govoriti o liku i djelu Petra Kočića. Večeras će biti jedna lijepa akademija u Kući Milanovića, a nakon toga i izložba posvećena Kočiću. Sutra nas očekuje jedan lijep književni program u možda najvažnijem Kočićevom mjestu, odnosno u manastiru Gomionica. Treći dan, u Stričićima nas isto tako očekuje jedan lijep program, a naveče u Kući Milanovića tribina o Kočiću i Njegošu – kazao je Pevulja.

Svečano otvaranje manifestacije održano je u Kući Milanovića, a sve prisutne pozdravila je šef Odsjek za kulturu, socijalnu zaštitu, udruženja građana i vjerske zajednice.

Program obilježavanja trajaće tri dana, a detalje pogledajte OVDJE.

Nastavi čitati

Banjaluka

ŠTA SE KRIJE IZA IDEJE SNSD-a da se Gradski olimpijski bazen odvoji od “AKVANE”?

Zemljište JP “Akvana” je vrijedno, a preduzeće teško mož opstati bez olimpijskog bazena.

Ovih dana pale su sve maske. Sada je svima jasno zašto nije usvojen budžet i zašto nije dodijeljen grant Gradskom olimpijskom bazenu. Cilj je bio da se formira nova ustanova.

Kazao je ovo za BLink ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za opštu upravu u Gradu Banjaluci, Miroslav Ševo.

Naime, predsjednik Skupštine Banjaluke, Ljubo Ninković nedavno je izjavio da je rješenje za Gradski olimpijski bazen formiranje novog preduzeća. Međutim, Ševo smatra da se radi o providnoj igri.

– Otvora se prostor za nove direktore i nova partijska zapošljavanja. Isti scenario gledamo i sa parkingom u Banjaluci. Dakle, isto tako hoće prihode grada Banjaluke želeći da osnuju novo upreduzeće i da zaposle određeni broj svojih pristalica – kazao je Ševo.

On navodi da to nije jedini cilj SNSD-a i skupštinske većine, već da se radi vrijednom zemljištu, na koje je neko “bacio oko”.

– Ono što zaista krije i za svega jeste vrijedno zemljište Akvane do kojeg se očigledno nastoji doći po svaku cijenu. Nije slučajno da je Akvana decenijama u gubitku i to dok su na vlasti bili kadrovi SNSD-a na poziciji gradonačelnika, predsjednika, a imali su i skupštinsku većinu. Ipak, odnos je bio maćehinjski prema ovom preduzeći i Akvana je konstantno poslovala negativno. I tada se niko nije sjetio da napravi javnu ustanovu i pomogne plivačkom sportu grada Banjaluke i radu Gradskog olimpijskog bazena – kazao je Ševo.

Direktor preduzeća JP “Akvana”, Svetislav Lazić za Blink takođe ističe da “Akvana” od samog osnivanaja posluje negativno ali da su olimpijski bazeni najčešće nerentabilni u cijelom svijetu i da se takve vrste objekata ne mogu samostalno finansirati.

– Ne vjerujem da je dobro rješenje odvajanje preduzeća jer šta će biti sa vodenim parkom Akvana , šta će biti i sa dugovanjima koja još nisu izmirena, šta će biti sa zemljištem u vodenom parku Akvana – pita se Lazić.

Gradski menadžer Mirna Savić-Banjac kaže da je u pitanju već viđen scenario.

– SNSD dok je vladao, dobro je pokazao kako upravljaju ustanovama i preduzećima. Sjetite se samo ZIBL-a, DEPOT-a, sjetite se da preduzeće „Čistoća“ isto tako više nije gradsko. Sjetite se i zemljišta Poljoprivredne škole, desetine miliona izgubljenih sporova i zemljište kod stare Autobuske stanice – dakle oni da nešto osnivaju, to je zaista paradoks i nevjerovatno – kazala Mirna Savić – Banjac i dodala:

– Mi nikada ne odbijamo rješenja nikakva i smatramo da treba i o tome razgovarati, ali smatramo da je neozbiljno i neodgovorno da je Gradski olimpijski bazen toliko dugo zatvoren, da djeca ne plivaju i da radnici imaju problem sa platama – kazala je ona.

Podjsetimo, JP “Akvana” 2005. godine, gotovo cijelo vrijeme posluje s gubicima.

Jedina godina s profitom bila je 2022. (dobit oko 142.000 KM), dok su u prethodnim godinama zabilježeni značajni gubici.

Plivački klubovi u Banjaluci su najavili gašenje 1. septembra ali to nije bio dovoljan razlog da skupštinska većina stavi ovu tačku na dnevni red vanredne Skupštine koja je održana juče, kada su raspravljali isključivo o politici.

BLink

Nastavi čitati

Banjaluka

Kočićevi DANI u GOMIONICI! Popunjena mjesta za prevoz povodom obilježavanja

Prevoz, koji Grad organizuje u subotu, 23. avgusta u sklopu manifestacije „Kočićevi dani“, a koji će biti održan u manastiru Gomionica – u poptunosti je popunjen.

Naime, u subotu, 23. avgusta u 9.00 časova u manstirskoj crkvi biće služena Sveta liturgija, nakon čega će uslijediti polaganje cvijeća na Spomen-ploču ocu Gerasimu i obilazak Kočićeve škole.

Istoga dana u Gomionici će od 11.00 časova biti održan književni čas pod nazivom „Gomionica, rodno mjesto književne umjetnosti Petra Kočića“, a potom i promocija djela „Starostavna knjiga Petra Kočića“.

Nastavi čitati

Aktuelno