Connect with us

Društvo

IZVOZ STRUJE PAO ZA 400 MILIONA KM, ceh plaćaju privreda i građani

Izvoz električne energije iz Bosne i Hercegovine u 10 mjeseci ove godine manji je za čak 400 miliona KM u odnosu na isti period lani.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), u periodu januar-oktobar ove godine izvoz električne energije je iznosio 527.269.462 KM.

Ipak, u istom periodu prošle godine izvoz struje je iznosio 927.307.940 KM.

Sa druge strane, uvoz električne energije je povećan.

U 10 mjeseci ove godine uvezeno je struje u iznosu od 213.161.362 KM, dok je u istom periodu prošle došlo za 192.234.049 KM.

Ipak, drastično je smanjen izvoz električne energije u susjedne zemlje u koje smo najviše plasirali struje.

Tako je u Srbiju prošle godine izvezeno električne energije za 323 miliona KM, a u 10 mjeseci ove 191 milion KM.

U Hrvatsku je 2023. godine plasirano struje za 306 miliona KM, a u 10 mjeseci ove 123 miliona KM.

Ove godine smo još izvozili u Sloveniju za 88 miliona KM, Crnu Goru 65 miliona, Švajcarsku 57 miliona, Mađarsku za nešto više od milion KM, te Albaniju za 337.666 KM.

Najviše je uvezeno iz Hrvatske za 99 miliona KM, Slovenije 46 miliona KM, Srbije 42 miliona KM, Mađarske 10 miliona KM, Crne Gore devet miliona KM, te Albanije za oko pola miliona KM.

Postavlja se pitanje kako će Bosna i Hercegovina nadoknaditi 400 miliona KM koje je za godinu dana izgubila.

To će, naravno, sve građani i privreda plaćati kroz više cijene električne energije.

Više cijene struje za domaćinstva i ostalu potrošnju od 1. avgusta već plaćaju korisnici “Elektroprivrede BiH”.

Podsjećamo, Regulatorna komisija za električnu energiju (FERK) krajem juna dala je saglasnost “Elektroprivredi BiH” za linearno povećanje cijena električne energije za kategorije domaćinstva i ostala potrošnja.

“Linearno povećanje cijene električne energije iznosi 10% za domaćinstva i 8,1% za ostalu potrošnju na 0,4 kV, uključujući energiju i mrežarinu”, naveli su ranije iz “Elektroprivrede BiH”.

I iz “Elektroprivrede Republike Srpske” su tražili da cijene električne energije od 1. januara naredne godine budu veće.

Luka Petrović, generalni direktor EP RS, ranije je rekao da će struja biti skuplja za pet do 12 odsto.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kaže za “Nezavisne novine” da je ovo zabrinjavajući podatak i da su na ovakvu situaciju svi stručnjaci ukazivali ranije.

“Od izvoznika ćemo postati uvoznik. Na kraju godine će izvoz struje biti sigurno duplo manji nego što je bio prethodne godine. Jednostavno, polako ćemo početi ubirati plodove nerada i svega što se dešavalo prethodnih godina. Odsustvo izgradnje energetskih objekata kod državnih kompanija je problem, dok su privatne kompanije mnogo brže radile. Biće još gore. Evropa ne vidi budućnost termoelektrana na ugalj. To je ono sa čim ćemo se morati suočiti, a posebno sa taksama koje dolazi za prljavu energiju od 1. januara 2026. godine. Prognoze nimalo nisu dobre, i čak je ovo i dobra godina kakve bi trebale biti naredne”, naglasio je Bečarević.

Dodao je da će ovaj iznos biti nadoknađen preko leđa građana.

“Već imamo najave da će ‘Elektroprivreda Republike Srpske’ povećati cijene struje. Što se tiče Federacije BiH, svi oni subjekti koji nisu bili na tržnom poslovanju, a sada prelaze na njega, novim Zakonom o električnoj energiji plaćaće više cijene, a pored toga, gotovo sigurno će biti povećanje cijena struje za minimalno 10 odsto od naredne godine jer elektroprivrede nemaju gdje drugo da kompenziraju pad izvoza električne energije. Takođe, očekujem da će u drugoj polovini 2025. godine i jedna i druga elektroprivreda ponovo povećati cijene građanima. Dizati ponovo cijene privredi će dovesti do kolapsa jer je električna energija baza za sve proizvode”, istakao je Bečarević.

Prijavljeni policajci time su, piše, počinili krivično djelo – nepružanje pomoći, u sticaju sa krivičnim djelom nesavjestan rad u službi.

Predloženo je saslušanje više osoba – počev od brata ubijenih Velibora Madžgalja, Branislava Kljajevića zvanog Čiko, a na okolnosti “da je duži period u kafani sedio sa Alijom, koji mu je saopštio zbog čega se odmeće u šumu”.

Predlaže se i saslušanje Luke Delić iz Kičave, koji je, kako se navodi, policiji uputio više prijava protiv izvršioca krivičnog djela (prije ubistva), inspektora OB BIjelo Polje Vladana Draškovića na okolnosti zaprimljenih prijava i saznanja ko je sa terena Sokolac 25. oktobra naredio povlačenje patrole policije koja je izašla na poziv Rada Sinđića, kako i saslušanje tog lica, Vukomana Furtule i Svetozara Krsmanovića, Milete Zejaka, na okolnosti prijavljivanja naoružanog lica na području Sokolca.

Prijavom se predlaže i saslušanje policajca Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje Željka Madžgalja, od koga je patrola “na dan 25. oktobar dobila naredbu da se povuku sa terena sela Sokolac”.

Related Topics:

Društvo

DAN ŽALOSTI U RS: Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja

U Republici Srpskoj je Dan žalosti povodom obilježavanja 33 godine od muslimanskog zločina nad Srbima u srednjem Podrinju i Birču, gdje je stradalo 3.267 Srba tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Odluku o proglašenju Dana žalosti donijela je Vlada Republike Srpske.

Na svim institucijama Republike Srpske zastave će danas biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA DA FALI! Evo koliko koštaju obroci za zatvorenike u Banjaluci

Kazneno-popravni zavod Banjaluka ne puni medijske stupce spektakularnim pričama iz zatvora, ali zato troškovi hrane svakako zaslužuju pažnju. Jer, hraniti pritvorenike i osuđenike nije ni malo jeftino.

Kazneno-popravni zavod Banjaluka odlučio je tako da nabavi svježe i konzervirano voće i povrće koje će koštati više od 130.000 KM godišnje.

Tender je bio otvoren, javila su se dva ponuđača, a posao je na kraju dobila firma „Trnisa“ iz Laktaša. Ugovor traje tri godine, a ukupna vrijednost je 380.710 maraka bez PDV. Kad se sve podijeli, dolazimo do cifre od oko 127.000 KM godišnje i to bez PDV.

Samo za voće i povrće. Ali to je tek dio menija.

U martu ove godine, KPZ Banjaluka je sklopio još jedan trogodišnji ugovor i to sa firmom „Novo-teks“ iz Banjaluke, ovaj put za nabavku hrane. Ugovor vrijedan 1.709.400 KM bez PDV pokriva ostatak kuhinje: meso, hljeb, mliječne proizvode, suhomesnate proizvode i sve ono što zatvorska trpeza (ipak) podrazumijeva.

Kad se sve sabere, dolazimo do cifre od više od 2 miliona maraka za tri godine. To znači da nas zatvorska ishrana u Banjaluci godišnje košta preko 620.000 KM.

Naravno, ovdje ne govorimo o luksuzu, već o osnovnim obrocima koji moraju zadovoljiti zakonom propisane standarde ali i dalje, cifra nije mala.

Treba imati na umu da se u zatvorskom restoranu hrane i zaposleni, ali najveći dio ovog iznosa ipak otpada na potrebe osuđenika i pritvorenika. I tako, dok se na slobodi mnogi pitaju kako spojiti kraj s krajem, iza zatvorskih zidina, makar kad je riječ o tanjiru, stvari izgledaju prilično stabilno, prenosi Srpskainfo.

Jer zatvorski život možda i nije lak, ali ni džabe ne dolazi. Bar ne poreskim obveznicima.

Nastavi čitati

Društvo

REVIZIJA ILI ŠMINKANJE? Novi direktor IRB RS produžio radno vrijeme, zaposleni sumnjaju u pravu namjeru!

Novi vršilac dužnosti direktora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske Boris Knežević produžio je radno vrijeme za sve rukovodioce, direktore svih sektora, ali i izvršne direktore do 18:00 časova zbog revizije poslovanja, koju inače provodi lično on, saznaje portal CAPITAL.

Odluka je izazvala pravu pometnju među zaposlenima koji su ostali zatečeni njegovim namjerama.

Iz IRB-a navode da Knežević reviziju obavlja nakon 18 časova kada završi sa svima i dobije informacije nakon čega vrši analizu dostavljene dokumentacije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i finansijama Republike Srpske.

Dodaju da je kvalifikovan jer ima znanje ovlašćenog sudskog vještaka i licenciranog internog revizora iz oblasti bankarstva.

„Dodatna olakšavajuća okolnost je ta što je v.d. direktora, preuzimanjem dužnosti, zatekao i proces eksterne revizije, koji je još u toku, što mu omogućava brzinu u radu i kvalitet informacija“, stoji u odgovoru IRB-a.

Oni tvrde da ostali radnici rade kao i do sata, od osam do 16:00 časova.

Podsjećamo, Knežević je na čelo IRB-a došao nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora Srđan Jovanović podnio ostavku, navodno iz zdravstvenih razloga.

Nastavi čitati

Aktuelno