Društvo
KRIMINAL I KORUPCIJA! Građani u BiH ne vjeruju institucijama i političarima, više od 50% mladih ŽELI DA SE ODSELI
Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” danas je predstavila rezultate ispitivanja javnog mnjenja o kvaliteti života građana u BiH i povjerenju građana u rad vlasti u BiH.
Istraživanje je pokazalo da građani smatraju da su ključni problemi u BiH kriminal i korupcija (22,1 odsto), loša politička situacija (18,6 odsto) i nezaposlenost (16,6 odsto).
S druge strane, tri najvažnija aspekta za svakodnevni život građana u BiH su bolja ekonomska situacija (32,5 odsto), zdravlje (24,9 odsto) i mir i sigurnost (22,5 odsto). To znači da građani smatraju da korupcija i politička nestabilnost direktno ugrožavaju njihove najvažnije prioritete.
Povjerenje građana u institucije duboko je narušeno zbog sveprisutne korupcije i loše političke situacije. Najveći broj građana nema povjerenje ni u koga u društvu u BiH (26,1 odsto), a porodica ostaje jedini stabilan oslonac u životima građana i jedina je koja uživa veći stepen njihovog povjerenja (24,7 odsto).
Ostali akteri imaju niži stepen povjerenje, uz državne institucije (7,4 odsto) i policiju (4,2 odsto) koji imaju nešto veći stepen povjerenja u odnosu na sve ostale aktere, ali i dalje nizak, što pokazuje da postoji jaz između građana i vlasti.
Većina građana smatra da vlasti rade samo za vlastiti interes (25,9 odsto) ili da ne rade ništa (22,1 odsto). To je zapravo jasan pokazatelj da vlasti ne rade na najvažnijim stvarima za svakodnevni život građana.
Ocjenjujući rad svih institucija u BiH, na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou, građani su dali jedva prolaznu dvojku za rad institucija. Najveću ocjenu, trojku, građani su dali (grado)načelnicima i opštinskim savjetnicima/skupštinama opština svojih lokalnih zajednica, što jasno ukazuje da je lokalni nivo vlasti taj koji uživa najveće povjerenje građana.
Uzimajući u obzir sve navedeno, ne iznenađuje zabrinjavajući podatak da je skoro polovina građana (44,3 posto) ozbiljno razmatrala da napusti BiH. Značajna razlika postoji između građana mlađe i starije životne dobi, gdje su mlađi ozbiljno razmišljali o odlasku u 58,1 odsto slučajeva dok su stariji o tome razmišljali ozbiljno u samo 16,9 odsto slučajeva. Visok postotak mladih koji razmatraju iseljenje ukazuje na veliku frustraciju i gubitak nade u lokalne prilike. Ovaj podatak ukazuje na nastavak već prisutnog trenda “odliva mozgova” koji dodatno slabi ekonomsku i društvenu strukturu zemlje.
Posljednji lokalni izbori su pokazali da, uprkos opštem nezadovoljstvu i dubokom nepovjerenju prema vlastima i političkim strukturama, građani BiH i dalje glasaju za iste političke stranke.
Uzroci za ovakve postupke mogu biti različiti i kreću se od visokog nivoa korupcije i zarobljenosti društva u formi “uhljebljivanja” lojalnih stranačkih kadrova naspram stručnih pojedinaca, tradicionalne političke lojalnosti vezane za etnički identitet, straha od promjena kojim političko liderstvo straši birače koristeći retoriku straha i ugroženosti zajednice, preko sveprisutnih zastrašivanja i pritisaka na birače, sve do niskog nivoa političke pismenosti.
Iako postoji opšti pesimizam kod građana kada je u pitanju put kojim se kreće BiH, gdje većina građana (59,1 odsto) smatra da se BiH kreće u pogrešnom smjeru, postoje pozitivni indikatori u vezi sa podrškom za integracije u Evropsku uniju i NATO.
Sedam od deset građana, odnosno 70,4 odsto njih smatra da BiH treba postati članica Evropske unije. Značajne razlike postoje u pogledu entiteta. Građani iz FBiH smatraju da BiH treba da postane članica EU sa 79,5 odsto, dok 55,1 odsto građana iz RS smatra da BiH treba da postane članica EU. Takođe, šest od deset građana BiH, tačnije 60,1 odsto smatra da BiH treba postati članica NATO. Građani u RS značajno manje smatraju da BiH treba postati članica NATO sa 23,2 odsto naspram 81,8 odsto građana u FBiH.
Ovi podaci govore o težnjama građana za napretkom i integracijom u šire evropske i međunarodne strukture, što može biti ključni pokretač političkih i društvenih promjena. Podrška EU integracijama pruža osnovu za formiranje konsenzusa o prioritetima zemlje i potiče vlasti i političke lidere na rad u pravcu ostvarivanja tih ciljeva.
Društvo
MATURA KOŠTA VIŠE OD PLATE! Roditelji na mukama
Matursko veče jedan je od najvažnijih i najljepših trenutaka u životu srednjoškolaca.
No, ono što maturanti željno iščekuju za mnoge roditelje u Bosni i Hercegovini postaje ozbiljan finansijski izazov. Ukupni troškovi nerijetko prelaze iznos jedne prosječne plate, što otvara pitanje, da li luksuz nadjačava realne mogućnosti?
Sezona matura svake godine donosi istu dilemu, kako djetetu omogućiti nezaboravno veče, a pritom ne ugroziti kućni budžet. I dok maturanti planiraju savršen izgled i provod, roditelji sabiraju troškove koji iz dana u dan rastu. Šta je sve potrebno za matursko veče
Haljine i odijela su najveća stavka. Cijene ženskih svečanih haljina kreću se od najjednostavnijih modela koji koštaju 400 do 600 KM, a ima i skupljih varijanti po cijeni od 1.000 do 2.000 KM.
Prosječna cijena koju roditelji izdvajaju za haljinu je 500 KM. Cijena nije mnogo manja ni ako se naručuje putem interneta, ako se ide kod krojača pa čak i ako se samo iznajmljuje.
No, ne zaboravimo štikle i torbu. Cijena svečane torbice koju djevojke nose to veče obično je 100 KM, a štikle se teško mogu naći ispod 200 KM.
Kada se tome dodaju frizura, šminka, manikir i drugi tretmani, troškovi za djevojke dodatno rastu.
Cijene svečane frizure kreću se od 80 do 150 KM. Minimalna cijena profesionalnog šminkanja je 100 KM. Naravno, cijene mogu biti niže ukoliko je riječ o salonima koji se nalaze u stanu ili kući te ukoliko je osoba koja šminka prijateljica.
Manikir, uključujući klasično lakiranje, gel tehniku ili nadogradnju, u prosjeku košta 60 KM, a i to zavisi od toga da li se nokti rade u moderno opremljenim salonima ili u nekim „običnim“.
Ništa jeftinije ne prolaze ni mladići. Cijena svečanog odijela u prosjeku je od 500 do 1.000 KM. Cipele ili „moderne tene“ koje nose novije generacije koštaju minimalno 350 KM.
Frizura i modni dodaci lako podignu ukupni iznos za još 100 do 200 KM.
Poseban trošak predstavlja samo matursko veče, cijena ulaznica, večere, benda i organizacije kreće se od 70 do 100 KM po osobi, a često se dodatno plaća i fotograf, snimanje ili najam limuzine za dolazak.
Kada se sve sabere, ukupni izdaci za jedno matursko veče u BiH najčešće se kreću između 1.000 i 1.500 KM, što je skoro jedna prosječna plata u Federaciji BiH.
Za porodice sa prosječnim ili nižim primanjima, to predstavlja ozbiljan udar na budžet.
Roditelji na mukama
Roditelji priznaju da često nemaju izbora, pritisak okoline, društvenih mreža i želja da njihovo dijete ne odskače od vršnjaka tjera ih na dodatne troškove.
No, prema svemu što vidimo posljednjih godina, matura je postala svojevrsno takmičenje u luksuzu, gdje se sve manje pažnje posvećuje samom značaju završetka školovanja, a sve više spoljašnjem utisku.
Ipak, ima i onih koji biraju skromnije varijante, iznajmljivanje garderobe, minimalni tretmani ili čak preskakanje dodatnih troškova. Poručuju da je suština u slavlju, a ne u cijeni.
Nažalost, neki se odlučuju da uopšte ne odu.
Matursko veče tako ostaje važan životni trenutak, ali i ogledalo društva u kojem se često troši više nego što se realno može priuštiti.
Apetiti generacije Z
No, ne treba zaboraviti da su se vremena promijenila. Današnji maturanti nisu kao oni prije 20 godina. Tada su bili mnogo skromniji, ali su se oslanjali isključivo na novac od roditelja, piše Faktor.
Današnji maturanti, generacija Z, imaju sasvim drugačiji pogled na život. Dostupnost informacija putem interneta, uticaj društvenih mreža, muzike, pjesama u kojima se promoviše luksuz, skupe robne marke, doveli su do toga da generacija Z želi više, bolje, skuplje.
Ne žele ništa manje od toga. Skromnost više nije vrlina, nego mana, a društveni status im je imperativ.
Ipak, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je ta generacija mnogo samostalnija od onih starijih. Mnogi od njih rade i zarađuju, iako još idu u školu. Neki zarađuju putem društvenih mreža, neki rade za dnevnicu, po restoranima, kafićima, benzinskim pumpama. Poslije škole i „na crno“. Novac dobiju isti dan, što je dobro i njima i „gazdi“, koji ne mora prijavljivati radnike i plaćati porez državi.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Pljuskovi, oblaci i pad temperature
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH jutro, u ponedjeljak 20. aprila će biti oblačno uz kišu u većini predjela, a sredinom dana i poslije podne biće promjenljivo do pretežno oblačno i nestabilno uz povremenu kišu ili pljuskove.
Mogući su kraći sunčani intervali. Na jugu Hercegovine padavine će biti samo lokalne, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod. Uveče i naredne noći nova jača kiša zahvatiće zapadne predjele. Vjetar na sjeveru i sjeverozapadu sjeverni, u noći i ujutro prolazno pojačan, a u ostalim krajevima južni.
Minimalna temperatura vazduha biće od pet do 10 stepeni Celzijusovih, na jugu do 13, a u višim predjelima oko tri stepena.
Maksimalna temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a u višim predjelima od osam.
Društvo
POGORŠANO STANJE RATKA MLADIĆA! Kardiolog i neurolog iz Srbije stižu u Hag
Dva srpska ljekara pregledaće bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića u zatvoru Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale u Hagu u srijedu, 22. aprila, jer mu se zdravstveno stanje pogoršalo, rekao je generalov sin Darko Mladić.
“Ja lično sutra letim u Hag. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić takođe će sutra odvojeno posjetiti generala Mladića kao predstavnik Vlade Srbije. Ljekari, kardiolog i neurolog, odlaze u utorak, 21. aprila i moći će da ga pregledaju tek u srijedu 22. aprila. Njegovo stanje se pogoršalo”, rekao je Darko Mladić.
On je za RIA Novosti dodao da je njegov otac izuzetno slab, da ima poteškoća sa govorom i da ne može sam da ustane ili sjedi na krevetu.
Zatvorska dokumentacija takođe potvrđuje veoma ozbiljno pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja.
Porodica trenutno čeka odgovor od Mehanizma na zahtjev Rusije i Srbije Savjetu bezbjednosti UN za njegovo puštanje na slobodu iz zdravstvenih razloga, prenosi Srna.
Darko Mladić je u četvrtak, 16. aprila, rekao da se zdravlje njegovog 83-godišnjeg oca naglo pogoršalo 10. aprila i da se pretpostavlja da je doživio blagi moždani udar.
Kasnije su njegova porodica i Vlada Srbije uputile zvaničan zahtjev Mehanizmu za posjetu srpskih ljekara.
U decembru je zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Marija Zabolotskaja zatražila na sastanku Savjeta bezbjednosti UN da se Ratko Mladić prebaci u Srbiju radi odsluženja kazne ili da bude pušten na slobodu iz humanitarnih razloga kako bi mogao da provede ostatak života uz odgovarajuću palijativnu njegu.
Mladić je prethodno pretrpio najmanje dva moždana udara i nekoliko operacija.
General Mladić uhapšen je 2011. godine, a u novembru 2017. godine Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju /MKSJ/ proglasio je generala Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice.
Mladić je osuđen na doživotnu robiju.
-
Uncategorized14 sati agoDODIK PREDAO JASENOVAČKU GRAĐU, a danas u Gradini drži lekcije o sjećanju nad nevinim kostima onih koje je PRODAO!
-
Politika3 dana agoREVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!
-
Politika3 dana agoKRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!
-
Društvo3 dana agoHOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?
-
Društvo2 dana agoPOZNATO STANJE RATKA MLADIĆA! Stigla medicinska dokumentacija iz Haga
-
Svijet2 dana agoLUKAŠENKO: “Ako Amerikanci nisu mogli da se nose sa Iranom, nemojte se PETLJATI SA KINOM!”
-
Zanimljivosti2 dana agoUDAJE SE ZA VIKEND! Evo ko je novi muž Meline Džinović
-
Svijet2 dana agoVELIKA PLJAČKA U ITALIJI: Lopovi bili maskirani u filmske likove
