Republička Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) završila je na sudu zbog neplaćenih računa za održavanje zgrade.

Tužila ih je Zajednica etažnih vlasnika zgrade „SDK“ Zvornik u kojoj imaju svoj poslovni prostor, a sud je ovu republičku agenciju obavezao da isplati 10.000 maraka za obaveze po ovom osnovu.

APIF u zgradi u ulici Svetog Save poznatoj i kao „SDK“ ima prostor od 815 kvadrata, a račune nije plaćala od jula 2024. do septembra 2025. godine zbog čega su stanari, odnosno ZEV podnijeli tužbu Okružnom privrednom sudu u Bijeljini.

Sud je odlučio u njihovu korist, a presudu je nedavno potvrdio i Viši privredni sud u Banjaluci čime je postala pravosnažna.

U tužbi su naveli da su redovno ispostavljali fakture ali da im je iz APIF-a rečeno da ih neće plaćati dok se ne riješi sudski spor pokrenut po drugom osnovu.

Sa druge strane, u APIF-u su se branili tvrdnjom da su računi za održavanje zgrade nepravilno obračunati jer obuhvataju i neupotrebljive podrumske prostorije koje ranije nisu podlijegale naplati.

Takođe se pozivao na to da je ZEV na skupštini donio zaključak o korekciji obračuna i oslobađanju plaćanja za podrumski dio, ali da te odluke i zahtjeve za ispravku nije poštovao.

Međutim, kako se to vidi u presudi, ni APIF nije ispoštovao svoj dio dogovora.

Naime, njima je odobrena korekcija cijene uz uslov da daju pismenu saglasnost na izgradnju lifta u zgradi koju nisu dali.

„Iz izvedenih dokaza u ovom postupku, ne proizilazi da je tuženi dao pismenu saglasnost za izgradnju lifta za stambeni dio zgrade. Činjenica da su fakture koje je tužilac ispostavio tuženom vraćene i da ih tuženi ne vodi u svojoj evidenciji, takođe nije od značaja, niti oslobađa tuženog od obaveze plaćanja“, navodi se u presudi.

Inače, APIF je pokušao osporiti odluke skupštine ZEV-a pokretanjem posebnog sudskog spora u kojem je tražio da se te odluke proglase ništavim, ali taj pokušaj nije urodio plodom.

Capital

Ministarstvo finansija Republike Srpske ni nakon isteka roka od 90 dana ne želi da otkrije imena devet američkih investicionih fondova koji su kupili obveznice Republike Srpske vrijedne 250 miliona evra na Londonskoj berzi.

Time je nastavilo da krije identitet kreditora koji su Srpsku zadužili za gotovo pola milijarde maraka.

Iako je ministarka Zora Vidović na pres konferenciji održanoj 6. maja našoj novinarki odbila da otkrije imena fondova pravdajući ih obavezom tajnosti tokom 90 dana, ni nakon tog roka nismo dobili odgovore na ponovljena pitanja.

Vidovićeva je tada tvrdila da bi objavljivanje tih informacija prije isteka 90 dana dovelo do visokih penala za Republiku Srpsku.

Po isteku tog roka Ministarstvo nije odgovorilo na pitanje ko su kupci obveznica. Umjesto toga, naveli su da u maju nisu emitovane nikakve obveznice, iako je iz naših pitanja bilo jasno da se odnose na emisiju realizovanu krajem aprila i listiranu početkom maja.

Podsjetimo, Republika Srpska se prije tri mjeseca zadužila za 250 miliona evra uz kamatu od 6,375 odsto i na period od sedam godina.

Riječ je o zaduženju od 250 miliona evra, odnosno oko 489 miliona KM.

Prema informacijama koje je objavio CAPITAL 5. i 6. maja, Vlada je odluku o prihvatanju novog zaduženja koje je realizovano 30. aprila, a uplata sredstava i listiranje na Londonskoj berzi dogodilo se 8. maja.

Rok dospijeća glavnice je 8. maj 2033. godine, a kamatu ćemo plaćati jednom godišnje.

Dogovorena stopa je 6,375 odsto, što znači da će Republika Srpska u narednih sedam godina za kamate dati nepunih 16 miliona evra ili oko 31 milion maraka godišnje.

To je ukupno više od 216 miliona maraka.

Da se ne zaboravi, Srpska se 26. marta na Londonskoj berzi zadužila 500 miliona evra sa dospijećem u aprilu 2031. godine.

Ta sredstva iskorištena su za vraćanje glavnice kredita od 300 miliona evra koji je na Londonskoj berzi podignut u aprilu 2021. godine po kamatnoj stopi od 4,75 odsto.

Premijer Savo Minić tada je ocijenio da je uspješno refinansiranje dokaz finansijske stabilnosti Republike Srpske.

Capital

Vlast u Republici Srpskoj svjesno je i namjerno ostavila građane bez robnih rezervi — bez ikakve strategije, bez plana i bez odgovornosti, poručio je Aleksandar Simić, predsjednik Gradskog odbora Pokreta „Sigurna Srpska” Doboj i član Predsjedništva ovog pokreta.

Simić je podsjetio da je još 2017. godine Narodna skupština RS, po diktatu tadašnje skupštinske većine, ugasila javno preduzeće „Robne rezerve“.

„Danas, kada su suše, toplotni udari i globalni tržišni poremećaji u punom zamahu, nude nam samo izgovore i prazne izjave. Ne postoji robna rezerva. Ne postoji sistemska zaštita. Ne postoji odgovornost. Postoji samo nesposobnost, neodgovornost i političko licemjerje“, naglasio je Simić.

Dok poljoprivrednicima usjevi propadaju, vlast objavljuje prazna saopštenja

On je ukazao na tešku situaciju u kojoj se nalaze domaći proizvođači i stanovništvo usljed klimatskih i ekonomskih neprilika.

„Dok poljoprivrednici gledaju kako im usjevi propadaju, dok cijene hrane i osnovnih životnih namirnica divljaju, dok građani Republike Srpske žive u neizvjesnosti — vlast ćuti ili objavljuje saopštenja bez ikakve sadržine. Ministarstvo trgovine i turizma, kojem je povjerena navodna ‘briga’ o tržištu, pokazalo se potpuno nesposobnim da zaštiti građane“, naveo je on.

Kao magistar ekonomskih nauka, privrednik i građanin, Simić je poručio da ne želi da trpi političke igre koje se igraju na štetu egzistencije naroda.

Pet ključnih zahtjeva Pokreta „Sigurna Srpska“

Ispred Gradskog odbora Doboj i Predsjedništva Pokreta „Sigurna Srpska”, Simić je iznio jasne zahtjeve upućene nadležnima:

• Hitno uspostavljanje robnih rezervi ključnih proizvoda (hrana, energenti, lijekovi);

• Usvajanje preciznog plana sa definisanim količinama, skladištima i rokovima;

• Obezbjeđivanje budžetskih sredstava i uvođenje transparentnog nadzora;

• Hitnu pomoć poljoprivrednicima pogođenim sušom i ulaganje u sisteme za navodnjavanje;

• Donošenje kriznog plana za tržišne poremećaje i zaštitu najugroženijih kategorija stanovništva.

„Ovo nije prijedlog. Ovo je zahtjev. Vrijeme je da vlast preuzme odgovornost ili da ode. Građani Republike Srpske neće više trpjeti neodgovornost, nesposobnost i političko oglašavanje na račun njihove egzistencije“, zaključio je Aleksandar Simić.