Connect with us

Svijet

EVO ŠTA NAS ČEKA! Napravljeni GMO komarci koji ne ujedaju ljude

U jednoj od najmodernijih bioloških laboratorija u mjestu Terni u Italiji, naučnici su uspjeli da naprave genetski modifikovane komarce koji su nesposobni da ujedu ljude, čime su otvorili mogućnost za drastično smanjenje prenosa opasnih bolesti kao što su malarija, denga groznica i zika virus, na ljude.

Ovo otkriće predstavlja značajan korak u borbi protiv bolesti koje svake godine ugrožavaju milione života širom svijeta.

Ako se pokaže kao uspješan u većim testiranjima, ovaj projekat bi mogao da bude primijenjen u najugroženijim djelovima svijeta. Planira se puštanje GMO komaraca u kontrolisanim zonama, uz praćenje njihovog uticaja na populaciju i prenošenje bolesti.
Kako su stvoreni “miroljubivi” komarci

Tim naučnika koristio je tehnologiju CRISPR-Cas9, što je jedan od najpreciznijih alata za uređivanje gena. Njihov glavni cilj bio je da promijene genetski kod komaraca vrste Aedes aegypti, koja je poznata kao “tigrasti komarac”. Ovaj komarac je prepoznatljiv po karakterističnim bijelim prugama i smatra se glavnim prenosiocem tropskih bolesti.

Promjena je postignuta deaktivacijom gena odgovornog za razvoj specijalnih receptora u ženskim jedinkama komaraca. Ženke ove vrste, koje su jedine odgovorne za ugrize jer koriste krv kao izvor proteina za polaganje jaja, izgubile su sposobnost da prepoznaju ljudski miris i probiju kožu. Bez funkcionalnih receptora, ove genetski modifikovane ženke prestale su da grizu ljude i počele su da se oslanjaju na alternativne izvore hrane, poput nektara biljaka.
Naučnici su prvo analizirali genome komaraca kako bi identifikovali gene odgovorne za detekciju mirisa i sposobnost sisanja krvi. Preciznim uređivanjem gena, primijenili su, zatim, CRISPR-Cas9 tehnologiju i deaktivirali ključne sekvence odgovorne za ove funkcije.

U kontrolisanim uslovima laboratorije, ovi GMO komarci su posmatrani kako bi se osiguralo da ne napadaju ljude, čak ni kada su izloženi njihovom mirisu i prisustvu.

Genetski modifikovane jedinke su se razmnožavale, prenoseći ovu karakteristiku na svoje potomstvo, čime je obezbijeđena održivost populacije „miroljubivih” komaraca.

Ovi genetski modifikovani komarci ne samo da ne mogu da ujedu ljude već automatski prekidaju lanac prenosa bolesti. Denga groznica, malarija i zika virus šire se kroz preko ugriza zaraženih komaraca, a isključivanjem ove mogućnosti bolest gubi svoj osnovni kanal prenosa.
Prema preliminarnim istraživanjima, puštanje ovih GMO komaraca u kontrolisanim okruženjima smanjilo je prenos bolesti za čak 90 odsto. Naučnici predviđaju da bi šira primena ove tehnologije mogla da spasi milione života, posebno u tropskim i suptropskim regionima, gde su ove bolesti endemske.

Iako je ovo otkriće revolucionarno, a naučnici ističu da su modifikacije pažljivo osmišljene kako bi bile specifične za ciljane vrste, pa ne postoji rizik od uticaja na druge insekte, kritičari upozoravaju na moguće ekološke posljedice masovnog puštanja GMO komaraca u prirodu. Komarci igraju važnu ulogu u ekosistemu, kao hrana za mnoge vrste ptica i riba. Promjena njihove populacije mogla bi mogla da utiče na lanac ishrane.

Postavlja se i pitanje etike: koliko daleko možemo ići u genetskom mijenjaju živih organizama?

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno