Connect with us

Društvo

ZAŠTO SU NEKI LJUDI MAGNET ZA KOMARCE? “Slatka krv” je samo urbana legenda

Procjenjuje se da oko 20 odsto ljudi spada u grupu onih koji su posebno privlačni komarcima. Iako se često vjeruje da je razlog “slatka krv”, nauka pokazuje da je istina mnogo složenija.

Prijatno ljetno veče na otvorenom prekida poznato, uporno zujanje. Dok vi neprestano mašete rukama pokušavajući da otjerate komarce, osoba pored vas sjedi potpuno mirno, bez ijednog uboda.

Zvuči poznato?
Nije riječ ni o paranoji ni o lošoj sreći. Naučno je dokazano da su neki ljudi komarcima jednostavno neodoljivi, dok su drugi za njih gotovo nevidljivi.

Procjenjuje se da oko 20 odsto populacije spada među one koji su posebno privlačni ovim insektima. Urbana legenda kaže da je razlog „slatka krv“, ali istina se krije u složenoj kombinaciji hemijskih signala koje naše tijelo neprestano šalje, prenosi Express.

Kako komarci pronalaze svoju žrtvu
Krv sišu isključivo ženke komaraca, kojima su proteini iz krvi neophodni za razvoj jaja.

Da bi pronašle obrok, koriste izuzetno razvijen sistem čula koji im omogućava da čovjeka lociraju i sa udaljenosti većoj od 50 metara.

Potraga se odvija u tri faze:

ugljen-dioksid (CO₂),
miris kože,
tjelesna toplota.
Razlog zbog kojeg će izabrati baš vas nalazi se upravo u razlikama ovih signala od osobe do osobe.

Ugljen-dioksid je prvi signal
Za komarca je potraga za čovjekom poput praćenja nevidljivog traga u vazduhu.

Prvi i najvažniji signal jeste ugljen-dioksid koji izdišemo.

Njihovi receptori, smješteni na ticalima, izuzetno su osjetljivi na ovaj gas i mogu ga registrovati na desetine metara udaljenosti.

Oblak CO₂ koji stvaramo svakim izdahom za komarca predstavlja svojevrsni svjetionik koji poručuje:

„Potencijalni obrok je u blizini.“

Miris kože odlučuje ko će biti izabran
Kada se približi na nekoliko metara, komarac više ne prati samo dah.

Tada počinje da registruje jedinstveni miris naše kože.

Ljudski miris čini složena mješavina stotina isparljivih organskih jedinjenja, a upravo taj „mirisni potpis“ omogućava komarcu da razlikuje čovjeka od drugih toplokrvnih životinja, ali i da među ljudima pronađe najprivlačniju metu.

Mliječna kiselina, amonijak i različite karboksilne kiseline koje se oslobađaju znojenjem spadaju među najjače prirodne mamce.

Toplota je posljednji korak
Kada se komarac približi na manje od jednog metra, ključnu ulogu preuzima toplota tijela.

Termalni receptori omogućavaju mu da precizno pronađe mjesto za slijetanje i ubod.

Nakon slijetanja koristi receptore na nožicama kako bi pronašao dio kože koji je najtanji i gdje najlakše može da dođe do krvnog suda.

Ova strategija – ugljen-dioksid, miris i toplota – čini komarce izuzetno uspješnim lovcima.

Zašto su neki ljudi privlačniji od drugih
Iako svi ljudi emituju iste vrste signala, njihova količina i sastav značajno se razlikuju.

Na to utiču genetika, metabolizam i mikrobiom kože, odnosno milijarde mikroorganizama koji žive na njenoj površini.

Zbog toga pojedini ljudi predstavljaju pravi magnet za komarce.

Veće osobe i sportisti privlače više komaraca
Jednostavna fizika kaže da krupnije osobe izdišu veću količinu vazduha, pa samim tim i više ugljen-dioksida.

To ih čini lakše uočljivim sa veće udaljenosti.

Slično važi i za osobe sa bržim metabolizmom.

Fizička aktivnost dodatno povećava privlačnost.

Tokom vježbanja ubrzavaju se disanje i metabolizam, raste tjelesna temperatura, a pojačano znojenje oslobađa više mliječne kiseline – još jednog snažnog mamca za komarce.

Trudnice su među omiljenim metama
Istraživanja pokazuju da su trudnice gotovo dvostruko privlačnije komarcima od žena koje nisu trudne.

Studija objavljena u časopisu The Lancet pokazala je da žene u poodmakloj trudnoći izdišu oko 21 odsto više vazduha, a samim tim i više ugljen-dioksida.

Osim toga, njihova tjelesna temperatura je nešto viša, dok je temperatura stomaka u prosjeku veća za oko 0,7 stepeni Celzijusa.

Kombinacija povećanog izlučivanja CO₂ i više tjelesne toplote čini ih izuzetno privlačnim metama za komarce.

Mikrobi na koži igraju ključnu ulogu
Najzanimljiviji, ali i najsloženiji faktor jeste jedinstveni „mirisni potpis“ svake osobe, koji u velikoj mjeri oblikuje mikrobiom kože.

Na površini naše kože žive milijarde mikroorganizama koji razgrađuju sastojke znoja, poput masnih kiselina i peptida, pretvarajući ih u isparljiva organska jedinjenja koja osjećamo kao miris tijela.

Sastav tih mikroorganizama jedinstven je za svaku osobu.

Jedno istraživanje pokazalo je da su ljudi sa manjom raznovrsnošću, ali većim brojem bakterija na koži bili znatno privlačniji komarcima.

Nasuprot tome, veća raznovrsnost mikrobioma povezana je sa manjom vjerovatnoćom uboda.

Karboksilne kiseline posebno privlače komarce
Novija istraživanja izdvojila su jednu grupu jedinjenja kao posebno važnu – karboksilne kiseline.

Riječ je o masnim kiselinama koje stvaraju mikroorganizmi na koži i koje su odgovorne za karakterističan, ponekad neprijatan miris tijela.

Pokazalo se da ljudi koji proizvode veće količine ovih kiselina predstavljaju izuzetno privlačne mete za komarca Aedes aegypti, prenosioca denge i virusa Zika.

Naučnike je posebno iznenadilo to što je nivo privlačnosti kod istih osoba ostajao gotovo nepromijenjen tokom vremena, što ukazuje da je riječ o osobini duboko povezanoj sa našom biologijom.

Genetika takođe ima važnu ulogu
Da sklonost ubodima komaraca može biti nasljedna potvrđuju i istraživanja sprovedena na blizancima.

Jednojajčani blizanci, koji imaju isti genetski materijal, pokazivali su gotovo identičnu privlačnost za komarce.

Kod dvojajčanih blizanaca ta sličnost bila je znatno manja.

Naučnici smatraju da geni utiču na naš mirisni potpis, vjerovatno kroz regulaciju metabolizma i sastava mikrobioma kože.

Posebno se izdvajaju geni iz HLA sistema (humani leukocitni antigen), koji imaju važnu ulogu u funkcionisanju imunološkog sistema i utiču na stvaranje isparljivih jedinjenja na koži.

Alkohol može povećati rizik od uboda
Pojedina istraživanja ukazuju da konzumacija alkohola, naročito piva, može povećati privlačnost čovjeka komarcima.

Tačan mehanizam još nije potpuno razjašnjen, ali se pretpostavlja da alkohol blago povećava tjelesnu temperaturu i mijenja hemijski sastav znoja.

S druge strane, uvriježeno mišljenje da vitamin B ili bijeli luk odbijaju komarce nije potvrđeno naučnim istraživanjima.

Studije su pokazale da takvi preparati nemaju stvaran efekat.

I boja odjeće može biti važna
Komarci se, osim na miris, oslanjaju i na vid.

Kada se približe meti, lakše uočavaju tamne boje poput crne, crvene i narandžaste, koje se snažnije izdvajaju u odnosu na okolinu.

Zbog toga nošenje svijetle odjeće, poput bijele ili pastelnih nijansi, može donekle smanjiti vjerovatnoću da ćete postati njihova meta.

Nisu svi komarci isti
Iako se većina istraživanja fokusira na ljude, važnu ulogu imaju i same vrste komaraca.

Na svijetu postoji više od 3.000 vrsta.

Neke, poput Aedes aegypti, gotovo isključivo preferiraju ljude, dok druge, kao što je Culex quinquefasciatus, podjednako napadaju ptice i druge sisare.

Paraziti mogu promijeniti ponašanje komaraca
Paraziti i virusi takođe mogu uticati na ponašanje i ljudi i komaraca.

Osobe zaražene malarijom, u fazi kada mogu prenijeti bolest, postaju privlačnije komarcima, čime parazit povećava svoje šanse za dalje širenje.

Slično tome, zaraženi komarci mogu postati agresivniji i osjetljiviji na ljudske mirise, zbog čega efikasnije prenose bolesti.

Komarci su prenosioci nekih od najsmrtonosnijih bolesti na svijetu, uključujući malariju, dengu, virus Zika i virus Zapadnog Nila.

Naučnici vjeruju da bi bolje razumijevanje razloga zbog kojih pojedine osobe privlače komarce moglo dovesti do razvoja nove generacije repelenata i zamki koje bi prikrivale naš „mirisni potpis“ ili ga koristile za privlačenje komaraca u zamke.

Šta je Skeeterov sindrom?
Kod većine ljudi ubod komarca izaziva samo nekoliko dana svraba.

Međutim, kod manjeg broja osoba reakcija može biti mnogo ozbiljnija.

Ubod tada izaziva veliku oteklinu, crvenilo, bol i osjećaj toplote na koži, a simptomi mogu trajati danima.

Takva reakcija poznata je kao Skeeterov sindrom.

Prema podacima Američke akademije za alergiju, astmu i imunologiju, riječ je o rijetkoj, ali izraženoj upalnoj reakciji na proteine iz pljuvačke komarca.

Simptomi se obično razvijaju nekoliko sati nakon uboda i mogu podsjećati na infekciju.

Pojavljuju se izraženo crvenilo, jaka oteklina, toplota, svrab i bol.

Kod Skeeterovog sindroma otok može dostići prečnik od dva do deset centimetara već u roku od sat vremena nakon uboda, a narednih dana dodatno se povećavati.

Posebno su mu skloni bebe i mala djeca, koja još nisu razvila prirodnu otpornost na pljuvačku komaraca, kao i osobe koje prvi put borave u područjima gdje žive vrste komaraca sa kojima ranije nisu dolazile u kontakt.

Veći rizik imaju i osobe sa poremećajima imunološkog sistema.

Kod blažih reakcija mogu pomoći hladni oblozi, led i lokalne protivupalne kreme sa kortikosteroidima.

U težim slučajevima, kada su bol i otok izraženi, ljekar može propisati i oralne kortikosteroide.

Related Topics:

Društvo

VOZAČI, OVO VIŠE NE PROLAZI! Novi radari MUP-a ne mjere samo brzinu, evo šta će sve snimati i kažnjavati!

MUP Republike Srpske pokrenuo je postupak nabavke 90 novih stacionarnih radara, a riječ je o sistemima koji će imati znatno više mogućnosti od klasičnog mjerenja brzine. Novi uređaji trebalo bi da evidentiraju prolazak kroz crveno svjetlo, nevezivanje sigurnosnog pojasa, ali i korištenje mobilnog telefona tokom vožnje koji nije prilagođen upotrebi u vozilu. To znači da će novi radarski sistem pratiti mnogo više od toga da li je prekoračena dozvoljena brzina.

MUP je naveo i da će novih 90 stacionarnih radara biti postavljeno na lokacijama koje su određene nakon analize bezbjednosti saobraćaja, ali i na osnovu zahtjeva građana i lokalnih zajednica.

Posebna pažnja biće posvećena lokacijama u blizini škola, vrtića, drugih javnih ustanova, kao i u područjima u blizini granice BiH.

Ovo nije prvi put da MUP Srpske uvodi stacionirane radare. Ministarstvo je tokom 2020. godine nabavilo 100 radara, koji su u operativnu upotrebu uvedeni tokom 2021. godine. Iz MUP-a navode da su analize pokazale da radarski sistemi imaju preventivni efekat i da je na dionicama na kojima su postavljeni povećan nivo bezbjednosti saobraćaja i da nije bilo saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom.

S obzirom na mogućnosti novih uređaja, vozači će ubuduće morati mnogo više da paze za volanom jer nije samo brzina ono što će radar moći da zabilježi, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano sa temperaturom do 33 stepena

U ponedjeljak 24.8.2026. u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar je slab do umjerene jačine. U Bosni je vjetar većinom sjevernog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini i jugozapadu Bosne vjetar je južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura većinom između 11 i 17°C, na jugu od 20 do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 28 i 33°C, na jugu zemlje do 36°C.

Nastavi čitati

Društvo

SMRZAVANJE ILI BANKROT: Cijene ogreva otišle u nebesa, građane čeka najteža zima do sada

Građani Republike Srpske suočavaju se sa svakodnevnim porastom cijena komunalija, prehrambenih proizvoda i goriva, a rast cijena nije zaobišao ni ogrev za zimu.

Iako je još uvijek ljetna sezona, pelet, drva i briketi skuplji su u odnosu na prošlu godinu, a prodavci kažu da bi cijene mogle dodatno rasti do početka grijne sezone.

Dnevne temperature prelaze 30 stepeni, ali stanovnici Republike Srpske uveliko nabavljaju ogrev za zimsku sezonu, koji je ove godine znatno skuplji u odnosu na isti period prošle godine.

Stanovnici Istočnog Sarajeva i Pala kažu da ne znaju kako finansirati i ovaj obavezni godišnji izdatak, s obzirom na to da su već nekoliko puta ove godine suočeni sa poskupljenjem svih životnih namirnica, goriva i komunalija.

Naglašavaju da je nabavka ogreva poseban finansijski izazov, naročito za penzionere.

Nažalost, upravo cijene peleta ove godine dostižu svoj maksimum.

U Banjaluci se prošle godine cijena peleta po toni kretala od 360 do 540 maraka, dok je ove godine od 530 do 680 maraka.

U Bijeljini i Doboju cijene prošle godine bile su od 360 do 450 maraka, a ove godine od 530 do 680 maraka, dok je Istočno Sarajevo najskuplje, pa su cijene peleta u odnosu na prošlu godinu porasle i do 300 maraka po toni.

Cijene drva su takođe rasle, ali znatno manje u odnosu na pelet. Prošle godine u Banjaluci cijena metra drva bila je oko 110 maraka, dok je ove godine od 120 do 150 maraka.

U Bijeljini i Doboju cijena drva prošle godine kretala se od 110 do 130 maraka, a ove godine od 110 do 140 maraka.

U Istočnom Sarajevu cijene drva su i prošle godine bile skuplje u odnosu na druge gradove i iznosile su od 120 do 140 maraka, dok ove godine za metar drva stanovnici moraju izdvojiti od 120 do 160 maraka.

Prodavci apeluju na građane Republike Srpske da na vrijeme obezbijede ogrev, jer stalni porast cijena goriva povećava cijene transporta, što direktno utiče na krajnju cijenu ogreva.

Dodatna poskupljenja očekuju se i u toku zimske sezone, kada raste i potražnja.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno