Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će budžet za ovu godinu premašiti 6,5 milijardi KM, te da je duplo uvećan u odnosu na prije šest godina.

– Budžet za 2025. godinu, odnosno rebalans koji će doći nakon povećanja plata, biće za 500 miliona KM veći u odnosu na 2024. godinu – rekao je Višković novinarima u Banjaluci.

On je naveo da iza navedenog budžeta stoje predan rad i stručnost te je dodao da pojedini opozicioni politički predstavnici pokušavaju da preko sebi lojalnih medija pošalju drugačiju sliku u javnost.

– Ja ću vas svakim danom demantovati činjenicama. Ovo su činjenice. Angažujte eksperte i radite šta mislite, ovo ne možete mijenjati. Moja je greška što o ovim činjenicama nisam pričao u prethodnom periodu i dozvolio lajavcima da govore o nekim drugim stvarima – poručio je Višković.
On je naveo da mu snagu da nastavi dalje i ostvaruje još bolje rezultate daju narod i podrška koju uživa.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković istakao je da je putem Fonda solidarnosti Republike Srpske do sada korisnicima isplaćeno više od 410 miliona KM.

– Isplaćeno je prije pet dana interventno tri miliona KM za građane pogođene poplavom. To realizujemo preko lokalnih zajednica – poručio je Višković.

On je govoreći o stanju u turizmu rekao da je u prošloj godini zabilježen najveći broj turističkih posjeta u Republici Srpskoj.

– Više od 500.000 turista posjetilo je Republiku Srpsku, a imali smo preko 1,2 miliona noćenja – ukazao je Višković.

Srn

Republika Srpska svojim djelovanjem štiti Dejtonski mirovni sporazum, a u BiH ne postoji bezbjednosna, nego politička kriza, istakao je danas predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić na sastanku u Sarajevu sa delegacijom Komiteta za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Špirić je na sastanku, kojem su prisustvovali evropski parlamentarci Ondrej Kolar, Tineke Strik i Antonio Tanger Korea, iznio stav Republike Srpske da je kršenjem Dejtonskog sporazuma izvršena centralizacija BiH i da zato Srpska poziva na razgovor o unutrašnjim pitanjima.

On je dodao da zakoni koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske nisu u koliziji sa Dejtonskim mirovnim sporzumom.

“Mi 30 godina nakon Dejtonskog sporazuma imamo Kancelariju visokog predstavnika i pravo nekog pojedinca da u BiH bude nadparlament, nadpredsjedništvo, nadsavjet ministara… Taj pojedinac može da suspenduje Ustav na jedan dan da mijenja Krivični zakon i da suzbije demokratske tokove u ovoj zemlji. Upravo to je donijelo veliku dozu političkog parazitizma i pristup jednog naroda – `država to smo mi`, jer ne žele razgovor, čekajući rješenje izvana”, naglasio je Špirić.

Dodao je da je drugi problem Ustavni sud BiH koji ima tri stranca i nakon 30 godina od Dejtonskog sporazuma.

“Uz tri stranca oni u tom sudu kreiraju nova rješenja, a ne tumače Ustav. Ministarstvo inostranih poslova govori glasom jednog čovjeka, što je potpuno neustavno. Političko nezadovoljstvo prisutno je i kod ravnopravnosti konstitutivnih naroda pa Hrvati traže izmjene Izbornog zakona. Sve ove skupštinske sale su svaki dan prazne jer niko ne želi da razgovara. Zato ja podržavam poziv Republike Srpske da se razgovara”, rekao je Špirić.

On je naglasio da su potezi institucija Republike Srpske poziv na razgovor, a ne kako to neki vide poziv na secesiju jer i nema argumente za to niti je iko relevantan ocijenio da postoji bezbjednosna opasnost, pa čak ni u izvještajima Misije “Altea”.

“Mi smo iz Republike Srpske uvijek ovdje tražili sagovornika, a ne na drugim adresama i poziv iz Banjaluke nije poziv na secesiju ni rušenje teritorijalnog integriteta nego je mnogo državotvorniji od onih što ne znaju šta je rješenje”, dodao je Špirić.

On je poručio evropskim parlamentarcima da je njihova misija da osnaže dijalog unutar zemlje, te da ne postoji idelano rješenje izvan BiH.

Na najave osnivanja nove koalicije na nivou BiH sa opozicionim strankama iz Republike Srpske kako bi se navodno ubrzao EU put, Špirić je rekao da ne postoji ni izborna volja ni poslovničko uporište za to.

“Sve evropske zakone u ovom parlamentu predložili su i podržali kadrovi HDZ-a i SNSD-a. Od 12 zakona oni koji su opozicija bili su protiv deset, odjednom se evropejstvo probudlo na ulasku u vlast pa su glasali za dva na kraju”, rekao je Špirić.

Na konstataciju Strikove da je potrebno da se EUFOR uključi kao podrška domaćim institucijama, kao i da će dati punu podršku novoj koaliciji sa opozicionim strankama iz Republike Srpske, Špirić je rekao da onaj ko misli da podrži novu, neustavnu i neposlovničku koaliciju, mora da preuzme odgovornost, te poručio da bi trebalo dati priliku unutrašnjem dogovoru, a ne stajati iza nekog.

Kolar, koji je izvjestilac za BiH, zahvalio je za iskrenost i otvoren razgovor i saglasio se da je neophodan unutrašnji dijalog.

Sastanku, na kome je bilo riječi o izvještaju o napretku BiH u svjetlu aktuelne političke situacije, prisustvovali su i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić i zamjenik predsjedavajućeg Doma Naroda parlamenta BiH Kemal Ademović, saopšteno je iz kabineta predsjedavajućeg Doma naroda.

Portparolka Evropske komisije za unutrašnje poslove i migracije Anita Hiper izjavila je da su nedavni pravni akti koji su usvojeni u Republici Srpskoj potkopavaju ustavni i pravni poredak Bosne i Hercegovine, kao i funkcionalnost državnih institucija.

Dodala je da to ugrožava osnovne slobode građana i da navedene aktivnosti su takođe u suprotnosti s obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela na svom putu ka Evropskoj uniji. Dotakla se i predsjednika RS Milorada Dodika koji je, podsjećamo osumnjičen za napad na ustavni poredak.

– Kada je riječ o Miloradu Dodiku, takođe smo se jasno izrazili, naglasili smo suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine, koji moraju biti poštovani. Svaka radnja protiv tih principa će imati posljedice – rekla je Hiper.

Ona se dotakla i misiji visoke predstavnice EU za inostranu politiku i bezbjednost (HRVP) Kaje Kalas odnosno šta je ključna poruka za BiH.
– Kada govorimo o misiji visoke predstavnice EU za inostranu politiku i bezbjednost (HRVP) Kaje Kalas u tri zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, jedna ključna poruka je da je integritet EU najbolja garancija za prosperitet i stabilnost u Bosni i Hercegovini.

EU je posvećena evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, njenoj stabilnosti i bezbjednosti. Dakle, to je vrlo važna poruka koju ćemo prenijeti. Evropska unija je takođe u potpunosti posvećena podršci vladavini prava i jačanju funkcionalnosti institucija Bosne i Hercegovine, što je neophodno i za njenu budućnost u EU – navela je Hiper.

Dvije reforme su ključne
Gijom Mersije, portparol Evropske komisije je ponovio ranije stavove iz EU da BiH mora napraviti relevantne korake koji su navedeni u preporuci Evropske komisije iz oktobra 2022. godine.

– Za sve zemlje, pristupanje Evropskoj uniji je proces zasnovan na zaslugama, i svaka kandidatkinja se procjenjuje na osnovu sopstvenog napretka u ispunjavanju svih kriterija. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zemlja treba nastaviti svoje napore kako bi poduzela sve relevantne korake navedene u preporuci Komisije iz oktobra 2022. godine, kako bi Savjet bio u poziciji da usvoji pregovarački okvir.

Između preporuke Komisije o otvaranju pregovora iz novembra 2023. i izvještaja Komisije iz marta 2024, BiH je uspjela ostvariti konkretne rezultate. To otvara put za odluku Savjeta o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Sada je Komisija u procesu pripreme pregovaračkog okvira, ali da bi se to desilo, potrebno je da BiH preduzme sve relevantne korake navedene u preporuci Komisije iz 2022. godine. Dakle, sada ohrabrujemo BiH da se vrati toj pozitivnoj dinamici – istakao je Mersije.

Dvije reforme su ključne, naglasio je on.

– Istakao bih dvije ključne reforme: usvajanje zakona o sudovima i zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

Takođe smo zatražili da BiH imenuje glavnog operativnog pregovarača i pregovarački tim, jer nam je veoma važno da BiH može govoriti jednim glasom u kontekstu daljih pregovora o pristupanju EU. Također očekujemo da BiH imenuje nacionalnog IPA koordinatora i finalizira nacionalni program za usvajanje pravne stečevine (acquis) – objasnio je Mercier.

BiH je upućen još jedan poziv da dostavi svoj reformski program te da Evropska komisija, kako je naglasio Mercier ostaje dostupna za pružanje tehničke, finansijske i političke podrške BiH uz pomoć da BiH napreduje na svom evropskom putu.

N1