Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je intervju za francuski Le Parisien u kojem je govorio o mogućnosti pregovora s Rusijom o primirju u Ukrajini i najavama novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa o kraju rata.

Zelenski je izjavio da neće podržati zamrzavanje sukoba s Rusijom kako bi se ubrzali mirovni pregovori, naglasivši svoju predanost zaštiti ukrajinskih interesa i teritorijalnog integriteta. Zelenski je rekao da je upoznat s planovima budućeg američkog predsjednika Donalda Trampa za postizanje brzog okončanja rata, ali je jasno dao do znanja da neće žuriti s rješenjem koje bi bilo nepovoljno za Ukrajinu.

“Donald Tramp zna za moju želju da ne požurujem stvari na račun Ukrajine”, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanja o mogućem planu koji bi uključivao kompromisne pregovore između Kijeva i Moskve.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada se Trampov tranzicioni tim priprema za preuzimanje dužnosti, pri čemu novoizabrani predsjednik signalizira potrebu za kompromisom kako bi se postigao mir.

Prema informacijama, Trampov tim radi na strategiji koja bi Ukrajinu i Rusiju doveo za pregovarački sto. Tramp je nagovijestio da će obje strane morati učiniti određene ustupke kako bi okončale sukob dok je istovremeno kritikovao kontinuiranu američku vojnu i finansijsku pomoć Kijevu.

Tramp je tokom kampanje često izražavao skepticizam prema daljoj podršci Ukrajini i pozivao na brzo okončanje rata, ističući važnost smanjenja troškova za SAD. Njegov pristup izazvao je zabrinutost među ukrajinskim zvaničnicima, koji strahuju da bi nova administracija mogla smanjiti podršku ključnu za odbranu Ukrajine.

Zelenski prvi put priznao: Ne možemo sami vratiti Krim i Donbas
Zelenski je ponovio da svaki mirovni sporazum mora uključivati povratak okupiranih teritorija i garancije za bezbjednost Ukrajine.

“Zamrzavanje sukoba samo bi produžilo patnju i omogućilo Rusiji da se pregrupira. To bi bilo opasno”, rekao je.

Ukrajinski predsjednik već je više puta odbacivao slične prijedloge, tvrdeći da bi “zamrznuti” sukob značio odustajanje od pravde za ukrajinski narod i žrtve rata.

“Opasno bi bilo reći ‘zamrzavamo sukob i dogovorićemo se s Rusima'”, dodao je, ističući da je Putin “ubio mnogo Ukrajinaca”.

Zelenski je takođe prvi put javno priznao da Ukrajina samostalno ne može vratiti teritorije Krim i Donbas, koje gotovo u cijelosti kontroliše Rusija.

“Ne možemo se odreći svojih teritorija. Ustav Ukrajine to zabranjuje. De facto ti su teritoriji trenutno pod kontrolom Rusije. Nedostaje nam snage da ih vratimo. Možemo se osloniti samo na diplomatski pritisak međunarodne zajednice kako bismo prisilili Putina da sjedne za pregovarački sto”, kazao je Zelenski.

“Niko nema pravo pregovarati s Putinom bez Ukrajine”

O tome hoće li se sastati licem u lice s Vladimirom Putinom Zelenski je rekao: “Ne radi se o tome ko sjedi nasuprot vama, radi se o poziciji u kojoj se nalazite kada pregovarate. Ne vjerujem da smo u slaboj poziciji, ali nismo ni u jakoj. Hoćemo li u NATO? Ne znamo. Hoćemo li postati dio Evropske unije? Da, na kraju, ali kada?”

Upozorio je da bi ulazak u pregovore s Putinom pod trenutnim uslovima dao ruskom čelniku moć da diktira uslove u cijeloj regiji.

“Prvo moramo razviti model, akcioni plan, mirovni plan – nazovite to kako hoćete. Zatim to možemo predstaviti Putinu ili, šire, ruskom narodu”, govori Zelenski.

Takođe je istakao da nijedan svjetski lider “nema pravo pregovarati s Putinom bez Ukrajine”.

“Nikome nismo delegirali ovaj mandat. Mi smo žrtve”, rekao je Zelenski.

Američka podrška

Dok Ukrajina traži dalju međunarodnu podršku, promjena u američkom liderstvu mogla bi unijeti neizvjesnost u dinamiku sukoba. Zelenski je izrazio nadu da će Tramp uprkos svojoj retorici razumjeti stratešku važnost podrške Ukrajini.

S obzirom na sve veći pritisak za postizanje mirovnog rješenja, Kijev će se suočiti s izazovom balansiranja između domaćih prioriteta i međunarodnih zahtjeva za kompromisom.

Kako se situacija razvija, ostaje da se vidi kako će Trampova administracija oblikovati svoje konačne politike prema Ukrajini i Rusiji, prenosi Index.

Kanada je najavila nova granična pravila za kanadsko-američku granicu koja uključuju sveobuhvatne bezbjednosne mjere nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio da će, čim preuzme dužnost sljedećeg mjeseca, uvesti dodatne carine od 25 odsto na uvoz svih proizvoda iz Kanade ukoliko se ta zemlja ne angažuje na zaustavljanju krijumčarenja migranata i droge u SAD.

Kanadska vlada je najavila da će pojačati nadzor duž granice sa SAD, kao i zajedničke snage dvije zemlje za borbu protiv međunarodnog organizovanog kriminala, prenio je BBC.

Ekonomisti kažu da bi povećanje carina za 25 odsto moglo da zada udarac kanadskoj ekonomiji.

Kanadski ministar finansija Dominik Leblan rekao je da će kanadska vlada za pojačano obezbjeđenje granice sa SAD izdvojiti 900 miliona dolara.

“Te mjere će zaštititi našu granicu od protoka nelegalnih migracija i droge, uz obezbjeđivanje slobodnog protoka ljudi i dobara koji su u srži prosperiteta Sjeverne Amerike”, naveo je Leblan u utorak.

Rekao je da su nove mjere usmjerene na sprečavanje krijumčarenja fentanila, poboljšanu koordinaciju sa američkim organima za sprovođenje zakona, povećanu razmjenu informacija i ograničavanje saobraćaja na granici.

Leblan je istakao da mjere uključuju predlog za formiranje radne grupe za vazdušno osmatranje, uključujući helikoptere i dronove.

Kanadska ministarka finansija Kristija Frilend neočekivano je u ponedjeljak napustila vladu kanadskog premijera Džastina Trudoa.

Trudo je u ponedjeljak imenovao Leblana za novog ministra finansija.

Na osnovu njenog pisma ostavke može se zaključiti da kanadska vlada nije pronašla način kako da se izbori sa Trampovom najavom da će prvog dana kada preuzme dužnost podići carine na uvoz proizvoda iz Kanade.

Frilend je navela da će buduća američka administracija voditi politiku “agresivnog ekonomskog nacionalizma”.

Broj ilegalnih prelazaka na američko-kanadskoj granici znatno je manji nego na južnoj granici SAD sa Meksikom, prema podacima američke granične patrole.

Tramp je takođe zaprijetio da će uvesti dodatne carine od 25 odsto na uvoz proizvoda iz Meksika.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin danas će održati godišnju konferenciju za novinare, poznatu kao “direktna linija”, na kojoj će odgovarati na pitanja ruskog naroda, a najveći broj odnosi se na rat u Ukrajini i zdravstvenu zaštitu stanovništva, najavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Pitanja se odnose na specijalnu vojnu operaciju, obezjbeđivanje onih koji se sada bore na prvoj liniji fronta, sa obezbjeđivanjem invalida, tu su i problemi zdravstva – rekao je Peskov.

On je dodao da će privreda i saobraćajna infrastruktura biti na Putinovom dnevnom redu.

Peskov je rekao da se, osim Putina, za “direktnu liniju” pripremaju i ministarstva, resori i ruska Vlada, prenose RIA “Novosti”.

Emisija “Rezultati godine sa Vladimirom Putinom”, u kojoj ruski lider odgovara na pitanja naroda, biće emitovana u podne po moskovskom vremenu, a do danas je više od 1,6 miliona Rusa poslalo svoja pitanja predsjedniku.