Connect with us

Društvo

Krediti nam savili kičmu: Pogledajte koliko jednoj porodici PARA ODE NA REŽIJE, hrana posebna priča, a evo čega se ne odričemo

Jednoj četvoročlanoj porodici, koja je te sreće da ima svoj krov nad glavom, mjesečno je za režije potrebno najmanje 350 KM.

Naime, prosječni račun za struju po domaćinstvu kreće se oko 60 KM, koliko koštaju i paket interneta i kablovske televizije. U prosjeku, dva računa za mobilni telefon kreću se oko 60 -70 KM. Četiri člana jedne porodice mjesečno potroše oko 25 KM vode, dok ih grijanje, u slučaju da žive u stanu od nekih 55 kvadrata, košta 110 KM. Odvoz smeća i gradska komunalna naknada trošak su od skoro 25 KM.

Pod pretpostavkom da ne žive u centru grada, odnosno da moraju da putuju do posla, a nemaju svoj automobil, dva odrasla člana domaćinstva mjesečne karte koštaju oko 115 KM.

Oni koji nisu te sreće da žive u svojoj kući ili stanu, za kiriju moraju da izdvoje najmanje 600 KM, da bi bili iole blizu gradu i da ne žive u nekom starom i neuslovnom stambenom prostoru.

Dakle, jedna prosječna podstanarska porodica, bez da pojede jednu kiflu ili kupi jedne čarape, za stanarinu, režije i prevoz, početkom mjeseca na raspolaganju mora da ima najmanje 1.000 KM?!

Kad je riječ o hrani, a što potvrđuju statistički podaci, za ovaj trošak jednoj četvoročlanoj pordoci potrebno je skoro 1.200 KM. Nije teško izračunati, da pomenuti izdaci jednu porodicu mjesečno koštaju 2.200 KM.

A gdje su ostale potrepštine neophodne svakom domaćinstvu, odnosno njegovim članovima, poput sredstava za higijenu, kozmetike, nabavke neophodne odjeće ili obuće, novca za dječju užinu i školske aktivnosti…

Još ako je kućni budžet opterećen nekim kreditom, a velika većina funkcioniše tako što za preživljavanje pozajmljuje pare, jasno je da se mjesečni trošak života uvećava za, najmanje, 300 KM.

Kad se sve navedeno uzme u obzir, dva odrasla člana jedne porodice trebalo bi da zarađuju najmanje dvije prosječne plate, da bi njihovo domaćinstvo moglo da funkcioniše bez nekih velikih odricanja i stresova.

Podsjetimo, prosječna plata u Srpskoj iznosi 1.420 KM.

Nažalost, ispod ovog iznosa u Srpskoj rade zaposleni u čak 12 djelatnosti. S druge strane, desetine hiljada radnika u trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu, prerađivačkoj indistriji ne može da dosegne trošak prehrane iz sindikalne potrošačke korpe ili zarađuju tek nešto više od tih 1.200 KM.

Kad se u obzir uzmu oni koji rade za minimalac od 900 KM, a kojih je oko 90.000, jasno je da oni svojim primanjima bukvalno jedva mogu da se prehrane…

– Suprug i ja ukupno zarađujemo 2.300 KM. Ja radim u jednom marketu, a on u restoranu. Moja plata se nije godinama mijenjala i iznosi 1.100 KM. Imamo dvoje djece, kćerku koja studira i sina koji ide u osnovnu školu. Da nemamo svoju kuću, bukvalno bismo bili željni svega. Ionako, kupujemo i plaćamo samo ono što je neophodno. Mobilni telefoni i internet nekada su bili luksuz, a sada su potreba koja, međutim, takođe košta. Problem je što plate stagniraju ili neznatno idu gore, a poskupljenja se samo nižu – kaže Miroslava K. iz Banjaluke.

Naglašava da im, dok poplaćaju režije i kupe mjesečne karte, jedva ostane za hranu i ono najosnovnije, što svaka porodica mora da ima.

– Naravno da pomenutim platama ne možemo da isfinansiramo nabavku ogreva, opremanje djece u školu, slavu… Zato svake godine uzimamo kredit, da isfinansiramo ove izdatke. Najčešće ga ne uspijemo vratiti do sledeće jeseni, pa napravimo reprogram i tako ukrug… – kaže naša sagovornica.

Zbog nemogućnosti da primanjima sustignu troškove, građani Srpske sve više posežu za kreditima.

Zato ne čudi što smo iz godine u godinu sve zaduženiji, pa, trenutno, klecamo pod dugom koji je premašio 4 milijarde KM.

Kad je riječ o prosečnoj zaduženosti svakog građanina, ona je za samo godinu i po dana porasla za 450 KM. Naime, kreditna zaduženost po stanovniku krajem 2022. iznosila je 3.081 KM, a sredinom ove godine 3.531 KM.

A najveći iznos naše zaduženosti odnosi se na kredite za opštu potrošnju, među kojima dominiraju nenamjenski gotovinski krediti.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Narandžasto upozorenje zbog jakog do OLUJNOG VJETRA!

Federalni hidrometeorološki zavod upozorio je na jake do olujne udare vjetra koji se očekuju zbog čega je izdato narandžasto upozorenje.
Najavljen je vjetar jačine između 50 i 70 kilometara na čas, koji će krajem dana biti u postepenom slabljenju.

Stanovništvo je pozvano da preduzme mjere opreza i da bude spremno na prekid aktivnosti na otvorenom.
Očekuje se toplo, vetrovito i promenljivo oblačno uz sunčane periode. Tokom noći i jutra na jugozapadu i jugu oblačno s kišom i pljuskovima. Kiša će tokom dana na jugu jačati i širiti se ka istoku, a u Hercegovini će biti i lokalnih pljuskova s grmljavinom uz obilnije padavine”, navode iz RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

PROMJENA VREMENA STIŽE VEĆ SUTRA! Snijeg u planinama

Promjena vremena, koja donosi padavine, stiže sutra kada se očekuju kiša i jak vjetar, a uz nagli pad temperature u večernjim časovima snijeg je moguć u planinskim predjelima, najavili su hrvatski meteorolozi.

Duvaće umjeren do jak jugozapadni vjetar, u planinama na udare i olujan, a uveče će naglo okrenuti na sjeverac i sjeveroistočni. Prema večeri doći će i do pada temperature i u noći ponegdje u planinama može biti snijega.

U utorak će doći do postepenog smirivanja sa zapada, uz nagli pad temperature, pa zbog toga u planinama treba računati na snijeg.

Razvedravanje se očekuje u noći na srijedu i u srijedu.

Drugi, snažniji prodor hladnog vazduha meteorolozi prognoziraju za kraj sljedeće sedmice, pa se u planinskim krajevima iznad 1.200 metara očekuju susnježica i snijeg, dok se u nizinama očekuju samo povremene snježne pahulje bez stvaranja značajnijeg pokrivača.

Nastavi čitati

Društvo

“Djeca su bombardovana aparatima za igre na sreću” Svako 4. DIJETE u BiH ima problem sa KOCKANJEM

Uz podatak da BiH ima gotovo 60.000 patoloških kockara, poražavajuće je da je, prema istraživanjima UNICEF, svako četvrto dijete u BiH imalo u jednom trenutku problem s kockanjem. o samo potvrđuje ono što stručnjaci godinama upozoravaju da se starosna granica sve više spušta i da među ovisnicima o tom poroku raste znatan broj jako mladih osoba.

Ekspanzija kockarnica
Tako je starosna granica onih koji uživaju u ovoj lošoj navici sve niža, a raznim igrama na sreću sve više se okreću osnovci i srednjoškolci. Sociolog Vladimir Vasić kaže kako imamo ekspanziju kockarnica u blizini škola.

– Bukvalno, djeca su „bombardovana“ tim aparatima za igre na sreću, ali to, opet, nije toliki problem, koliko problem predstavlja onlajn kockanje i taj dvostruki život kod mladih kojima su lako dostupne te igre na sreću. I nije stvar u tome da li imaju ili ne tu dostupnost, već da li im se dovoljno posvećuje pažnja, razgovara li se s njima na adekvatan način, ali i kada govorimo o tinejdžerima, da li im se daje dovoljno novca za džeparac ili im se to uskraćuje – kaže Vasić za Avaz. Nedovoljno sredstava
Ako im se, govori, uskraćuje ili u slučaju nedovoljnih sredstava džeparca to može da ode u drugu krajnost, odnosno linijom manjeg otpora.

– Ovo govorim iz iskustva, odnosno iz razgovora s djetetom koje ima problem upravo s kockom. Onog momenta kada, da tako kažem, roditelji dignu ruke od djeteta, odnosno kada nedovoljno ili nikako ne komuniciraju s djetetom, onda dolazi problem. Zlo samo nikad ne dolazi. Uvijek je tu čitava kompozicija i kocka je nešto što će sigurno biti veliki problem među mladim ljudima, s obzirom na to da imaju toliko uslova i pogodnosti da kockaju, tako da je pravo čudo sačuvati se od te pošasti – kazuje Vasić.

Bazni problem
Naglašava da je bazni problem u porodici i u odnosima roditelj – dijete. Neophodan je, ističe, iskren odnos, razgovor, pažnja i posvećenost.

– Ne smijemo se voditi time – „Nije to moje dijete“, „Ne može to moje dijete“ i slično. Kockanje je nešto jako opasno i brojni su primjeri za to. Čini mi se da mi ni kao društvo ni kao pojedinci nismo svjesni koliko je zapravo kocka opasna i teška bolest zavisnosti. Fokus smo stavili na narkomaniju i neke devijantne pojave u društvu, ali kocka je, čini mi se, potcijenjena, ali podjednako pravi probleme, ako ne i gore, kao narkomanija i slično – mišljenja je Vasić.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno