Connect with us

Društvo

DIREKTOR DOKTORA SELAKA SNIMA VIDEA umjesto da je izveo 50 ZATVORENIKA da očiste prilaze vrtićima i školama, ONI SE IZLEŽAVAJU U TOPLOM

Građani u Republici Srpskoj i Banjaluci navikli su da debelo plaćaju javne institucije za njihov nerad.
Kulminacija tog nerada je na vrhuncu, pa je prvi obilniji snijeg otkrio pravo lice višegodišnjeg javašluka.

Sada se više niko ne može sakriti, niti bježati od odgovornosti.

Snijeg je čudo.

Od pamtivijeka je poznato da se u slučajevima elementarnih nepogoda uključuju sve raspoložive snage koje zajednica ima, pa tako i zatvorenici. Međutim, njih nema iako, kako saznaje Srpskainfo, u KPZ Banjaluka postoji čak i grtalica, koja takođe nije mrdnula van zidina zatvora, barem do danas.
Profesor Nebojša Macanović pita se gdje je nestala solidarnost građana i gradova.

FOTO: UNIBLFOTO: UNIBL
– Umjesto da su izveli 50 zatvorenika i stražara da vlastitom grtalicom očiste prilaze vrtićima i školama oni se izležavaju u toplim prostorijama. Da ih je neko pitao da izađu i očiste vrtiće i škole prijavili bi se svi, ali nije i neće, jer je kod nas sve politika, pa kada su u pitanju i naša djeca i naš grad – istakao je Macanović.

Dodaje da je sve žalosno i isinito, ali ništa što već nismo vidjeli.

– Do juče smo se utrkivali da pošaljemo pomoć u Jablanicu i da pokažemo da smo jedinstveni, a danas kad je u Banjaluci haos, u Gradišci i Laktašima, gdje gotovo snijega i nema, grtalice stoje umjesto da pomognu Banjaluci i okolnim zavejanim selima. Škole su prestale s radom, umjesto da su skratile časove u gradskim školama, jer su se djeca radovala veselom času i grudvanju ispred škole – zaključio je banjalučki profesor.

Zbog svega navedenog poslali smo pitanja Ministarstvu pravde RS vezana za angažovanje zatvorenika iz KPZ Banjaluka u slučaju elementarnih nepogoda, a evo šta su, između ostalog, odgovorili.

Na prvom mjestu je da je rad zatvorenika zasnovan na principu dobrovoljnosti, a na drugom da nije ni bilo zahtjeva da se angažuju. Zaključak bi bio, i kada bi neko želio angažovati zatvorenike, na odobrenje bi čekao do ljeta.

– Zakonom o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske nije definisano radno angažovanje zatvorenika u slučajevima proglašenja elementarnih nepogoda, a kao što je navedeno, zbog same specifičnosti lica na izdržavanju kazne zatvora, individualnih procjena njihovih rizika i potreba, dobrovoljnosti rada, a i uznemiravanja javnosti u slučaju eventualnog bjekstva, eventualnih recidiva i slično. Takođe, napominjemo da do dostavljanja Vašeg upita nije podnesen zahtjev Ustanovi za radno angažovanje zatvorenika za čišćenje snijega, a kako bi se mogle sprovesti sve navedene bezbjednosne procedure i procjene, kao i propisane Zakonske odredbe u svrhu radnog angažovanja zatvorenika – navode iz resornog ministarstva.

Ističe se i da je način ugovaranja posla van Ustanove sa Privrednom jedinicom specifičan i svako radno angažovanje zatvorenika zahtijeva sažete navedene procedure koje podrazumijevaju procjene, rizike i programe, a sve u cilju zaštite javnosti i izvršenja svrhe kazne.

– Svako pravno ili fizičko lice može podnijeti zahtjev za uslugama Privredne jedinice. Kad zahtjev bude odobren od strane rukovodioca ustanove, predstavnik Privredno-instruktorske službe, Službe tretmana i Službe obezbjeđenja odlaze na adresu podnosioca zahtjeva, odnosno na mjesto gdje će se obavljati određeni radni zadaci, i prave Izvještaj o zahtjevanom poslu i naručiocu posla, uslovima rada i mogućnostima efikasnog obavljanja poslova. Nakon ispunjenja svih kriterijuma i potpisivanja ugovora s naručiocem posla, vrši se bezbjednosna procjena zatvorenika, prave se prijedlozi zatvorenika za obavljanje poslova koje je zahtijevala Privredno-instruktorska služba, te uz pratnju radnog instruktora ili policajca zatvorenici odlaze na radilišta u zavisnosti od procjene. Dozvolu za rad zatvorenika izdaje direktor ustanove – navodi se u odgovoru Ministarstva pravde RS.
Srpskainfo

Društvo

HUMANOST NA DJELU: Odbornici iz Bileće donirali svoje mjesečne dodatke djeci sa Kosova i Metohije

Grupa od devet odbornika Skupštine opštine Bileća poklonila je svoju mjesečnu odborničku naknadu u ukupnoj vrijednosti od 2.700 KM za pomoć djeci i mladima sa poteškoćama u razvoju sa Kosova i Metohije.

Skupština opštine Bileća ima 17 odbornika, a njih devet Dražen Dunđer, Slobodan Čomić, Rajko Vuković, Milan Dučić, Miodrag Šešlija, Anastasija Aleksić, Danilo Ilić, Željko Samardžić i Srđan Samardžić za humanost se odreklo odborničke mjesečne naknade od 300 KM, saopšteno je iz Odbora za pomoć Kosovu i Metohiji.

Moramo naglasiti da je Dražen Dunđer još prije nekoliko godina pokazao humanost i koliko mu znači Kosovo i Metohija i donirao 1.000 KM ličnih sredstava za izgradnju Dnevnog centra „Podrži me – 9. januar“ u Kosovskoj Mitrovici, koji je namijenjen djeci i mladima sa poteškoćama u razvoju – naveli su iz Odbora.

Tih 2.700 KM biće usmjereno na djecu i mlade sa poteškoćama iz Dnevnog centra u Kosovskoj Mitrovici koja nemaju sredstva za odlazak na rehabilitaciju u narednim mjesecima ove godine.

Iz Odbora su zahvalili humanim ljudima iz Bileće što podržavaju svoj narod i srpsku djecu na Kosmetu.

– Ovo je prva grupa humanih ljudi, koji poslije poslaničkog kluba SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, posredstvom našeg odbora pomažu na ovaj način srpski narod i opstanak na svetom Kosovu i Metohiji – , naveli su iz Odbora.

Nastavi čitati

Društvo

Građani često biraju između lijekova i hrane, VLAST NIJEMA

Inflacija ne popušta, a potrošačka korpa u Republici Srpskoj sve je praznija.

Navike se mijenjaju, ne iz komfora, već zbog golog preživljavanja. Čak i osnovne namirnice mnogima postaju luksuz.

Kampanja „Društveno odgovorni“ zvučala je obećavajuće. No, kao i mnogo toga do sada, ostala je prazno slovo na papiru. Proizvodi s liste popusta često nisu ono što građanima zaista treba.

A Vlada RS još ništa konkretno nije uradila da olakša svakodnevni život, kaže Snežana Šešlija iz dobojskog udruženja potrošača.

Lično mislim da se sama politika cijena u RS, pa i u cijeloj BiH uopšte ne vodi da bi građani, tj potrošači imali korist od toga.

Jer kako smo donjeli politiku cijena i kako smo donjeli odluke o tome da trgovci određuju marže, tako isto možemo donjeti podzakonska akta ili pravilnike da se te marže ograniče, kaže Snežana Šešlija,predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja.

Takvi pravilnici bi mogli biti prva konkretna mjera, ali njih još nema.

Ako nemate maržu, dva posto, na proizvode te, te i te, bićete kažnjeni. Mislim da je krajnje vrijeme da Vlada krene sa kreiranjem novih politika.

Građani ovdje nisu stavljeni u prioritet. Mi smo u debeloj ekonomskoj krizi. Da državne institucije nisu u mogućnosti da određenim preventivnim mjerama zaštite standard potrošača, u smislu, ili poboljšanja naših primanja. Jer i ova mjera Vlade o najnižoj plati nije doprinijela ničemu već da se ljudi otpuštaju, kaže Šešlija.

Vladajući se godinama prave da ne vide tešku svakodnevnicu. Glasovi onih koji bi trebalo da štite građane, bivaju ignorisani. Kao rješenje godinama se spominje i socijalna karta. No, ona i dalje postoji samo u teoriji.

Jer onda vi znate da imate kategorije stanovnika kojima je potrebna zaštita. Mi sad ovako trošimo tu zaštitu, pomoć, svi podjednako jer ako smanjite proizvod, koji je dvije marke, meni, vi ste ga smanjili i onome ko nije u socijalnoj potrebi, objašnjava Šešlija.

U državi bez zaštite potrošača, kredit postaje sredstvo preživljavanja. Građani se sve više zadužuju iz čiste muke.

Po pet kredita se diže. Prvi se podigne da bismo kupili zimnicu. To je bilo u decembru. Danas se dižu krediti gdje se otplaćuje onaj prvi, jer su očekivanja bila da će penzije ili plate bar nešto porasti pa ću moći da iznosem taj kredit. Međutim ne, kaže Šešlija.

Inflacija jede i plate i strpljenje. Političke mjere i kad ih ima, stižu kasno i često više odmognu nego što pomognu.

Građani prinuđeni da prave izbore između hrane i lijekova, kredita i grijanja- pitaju, ako se prioriteti institucija ne promjene – koliko će običan čovjek još moći izdržati?

Nastavi čitati

Društvo

ZEMLJOTRES KOD TREBINJA uznemirio Hercegovinu, Dalmaciju i Crnu Goru

Zemljotres jačine 3,6 stepeni Rihtera, sa epicentrom 17 kilometara jugoistočno od Trebinja, osjetio se protekle noći na širem području Hercegovine, Dalmacije i Crne Gore, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

Potres je registrovan 52 minuta nakon ponoći.

Osim uznemirenja stanovništva, nije izazvao druge posljedice, naveo je EMSC.

Iz Sektora za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore saopšteno je da je epicentar bio dva kilometra jugozapadno od Ćilipa kod Dubrovnika u Hrvatskoj i da je žarište potresa locirano na dubini od šest kilometara.

Nastavi čitati

Aktuelno