Connect with us

Društvo

SNIJEG SRUŠIO SISTEM! Padavine razotkrile sve slabosti Srpske – putevi neprohodni, struja nestala!

Snijeg koji je proteklih dana zavejao Republiku Srpsku razotkrio je potpunu nespremnost nadležnih institucija da odgovore na ovakve vremenske uslove.

Putevi su zavejani od Banjaluke, preko Doboja, Teslića, Prnjavora, do Drvara. Probleme sa elekričnom energijom imali su stanovnici bilo koje opštine i grada u kojoj je pao snijeg. Osim lokalnih puteva neprohodni su bili i oni magistralni, a snijeg je iznenadio i one koji su trebali da očiste jedini auto-put koji imamo.

U ovoj situaciji, odgovornosti ima na svim nivoima – od republičkih preduzeća, do lokalne vlasti. Od rukovodstva Banjaluke, Doboja, Prnjavora, preko Elektorprivrde, preduzeća “Putevi RS” ali i Vlade Republike Srpske.

Osim što nam je snijeg “otkrio” da je elektro mreža toliko loša da su pojedini dijelovi Srpske tri dana bili bez struje, da zimske službe nisu spremne za snijeg u decembru i da ni na šetalištima nije sigurno, jer ne znate kada će drvo pasti, ovaj snijeg pokazao je da odgovorni nisu baš spremni preuzeti odgovornost.

Izvinjenje i priznanje da sve nije kako treba stiglo je samo od gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića, koji je najavio sankcije i obećao da se ovako nešto više ne smije desiti. Da li je dovoljno – nije, ali da li je bilo ko drugi uradio bar to – nije. Šta nam onda poručuje ćutanje nadležnih?

Sistemski kolaps širom Srpske

Novinari koji godinama rade na terenu i izvještavaju u raznim uslovima kažu da je snijeg ponovo pokazao brojne nepravilnosti, ali i one koji rade svoj posao.

– Neprohodni putevi, zameteni trotoari, neočišćeni parkinzi. Zimska služba u Banjaluci je definitivno pala na ispitu. Neko mora odgovarati. Ništa bolje nije ni u ostalim krajiškim opštinama. Prnjavor je u potpunom kolapsu, Kneževo, Čelinac, Kotor Varoš – stanje je kritično. Pa ni autoput ‘9. januar’ dugo nije bio pročišćen. Grtalice su potpuno zakazale – rekao je za Blink novinar Ljubinko Spasojević.

Spasojević postavlja pitanje da li nam to nedostaje radne snage ili mehanizacije?

– Ništa bolji nisu ni električari. Nema struje danima ni tamo gdje je dostupno. Pojedina sela na teritoriji grada Banjaluka, u opštinama Prnjavor, Čelinac, Kneževo, Ribnik, Kotor Varoš ni narednih nekoliko dana neće dobiti struju. Ljudima se kvari hrana u zamrzivačima. I ovdje nedostaje i ljudi i opreme. Zašto? – upitao je on.

Spasojević je pohvalio banjalučke vatrogasce, istakavši da su jedini djelovali efikasno.

– Za protekla dva dana gotovo 140 intervencija. Da nije bilo njih bili bi u potpunoj blokadi. Jedini su koji su svoj posao obavili besprijekorno. Momci su imali pet do šest intervencija u jednom satu. Da su svi bili kao oni, ovaj snijeg se ne bi ni osjetio. Samo bi mu se djeca obradovala – kazao je Spasojević.

Komunikacija – jedinica ko kuća

Dok novinari rade svoj posao, dajući građanima informacije kakve imaju, stručnjake iz oblasti komunikacija pitali smo – kakve su informacije građanima davale nadležne institucije?

Savjetnica za komunikaciju i medijski trener Marija Milić, ocjenjuje da su institucije potpuno zakazale u kriznoj komunikaciji, te da građani zaslužuju objašnjenje.

– Komunikacija je katastrofalna. Svela se na lične političke objave na društvenim mrežama, kritiku druge političke strane, a bez ikakvog preuzimanja odgovornosti. Izvinjenje gradonačelnika Draška Stanivukovića za strašni sud u gradu došlo je kao iznuđeni čin, sa zakašnjenjem od dva dana. Pristojno – da, dovoljno – nikako ne. Pogotovo što smo u proteklom mandatu svjedočili ekspresnim smjenama u Gradskoj upravi, za prestupe koji nemaju čak nikakve posljedice po život građana. A sad je bila u pitanju i bezbjednost. Znači – može i više od izvinjenja. Recimo – objašnjenje. Zašto se haos uopšte dogodio – kazala je Milićeva za Blink.

Milić: Ako je gradonačelnik jedini odgovoran, zašto ne raspustimo Skupštinu?

– Vidjeli smo silne objave njegovih političkih protivnika koji su dobili većinu u gradskoj skupštini, a koji su sa nepristojnim uzvičnicima vikali na narod. Mislili su da viču na njega, ali su se zapravo nepismeno dernjali na narod koji čita. Među političkim protivnicima su i institucije koje na čelu imaju drugu političku stranu. Ako je gradonačelnik jedina odgovorna osoba u Banjaluci, zašto onda čekamo sertifikate iz CIK-a? Zašto ne raspustimo gradsku skupštinu za vijek vijekova? – upitala je ona.

Milićeva ističe da ne vjeruje da je bilo ikakvog plana komunikacije.

– Ukratko – sramota. Jedinica ko kuća za sve aktere. Svi su nam ostavili takav utisak da im je jedino važan bio oktobar i izborni dan. I nova izborna kampanja. I dalje ne znamo ko je kriv za ovo što se desilo i koliko je koštala ova katastrofa u gradu. Mislim na pare koje su dodijeljene preduzećima za čišćenje – zaključila je ona.

Paraliza širom Republike Srpske

Iako je politički fokus bio ponovo na Banjaluci, mnogih problema je bilo i u ostatku Republike Srpske.

Iz preduzeća zaduženog za dobar dio neodrađenog posla čuli smo kratko da problema ima i to u nedostatku opreme i mehanizacije.

– Kad smo ulazili u ovo, napravili smo ugovore sa svim izvođačima da imaju dovoljan broj kamiona, gredera i utovarivača. A ako bude trebalo, angažovaćemo dodatna privatna lica – rekao je direktor JP Putevi RS, Milan Dakić.

Smije li nas snijeg u decembru iznenaditi?

Da je ovo prvi put, građani bi vjerovatno imali razumijevanja, ali nije prvi put da snijeg zimi napravi kolaps skoro čitavog sistema.

Na površinu su ponovo izašli mnogi nedostaci, od toga da zimske službe nisu spremne da rade svoj posao, da struja opet neopravdano poskupljuje, da građani nemaju zimske gume, čime stvaraju dodatne porbleme u saobraćaju, do toga da imamo i nedostatak radnika i mehanizacije.

Iako u Republici Srpskoj, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini često čujemo parolu “ništa nas ovdje više ne smije iznenaditi” izgleda da ipak može – snijeg u decembru.

blink.ba

Društvo

ŠOKANTNA STATISTIKA IZ BIH Dvije majke mlađe od 15 i čak šest starijih od 50 rodile bebe tokom prošle godine

Majke mlađe od 15 godina lani su u Bosni i Hercegovini na svijet donijele dvije bebe, dok je istovremeno svijet ugledalo šest beba čije mame imaju 50 ili više godina.

Pokazuju to podaci Agencije za statistiku BiH objavljeni u publikaciji “Demografija 2024”, a tim povodom razgovarali smo sa ginekologom i psihologom o rizicima koje nose ove trudnoće.

Prema riječima doktora Bojana Stevanovića, specijaliste ginekologije i akušerstva i urednika Instagram stranice “DRug ginekolog”, trudnoće kod obje spomenute grupe nose rizike, ali su pacijentkinje mlađe od 15 godina u većem riziku jer njihov organizam nije spreman za trudnoću i porođaj.

“Kod pacijentkinja mlađih od 15 godina tijelo nije još razvijeno i time nije spremno za trudnoću. Povećan je rizik od preeklampsije, eklampsije, zastoja u rastu bebe, prijevremenog porođaja. Povećana je učestalost i komplikacija u samom porodu jer porođaj može biti teži zbog nedovoljno razvijene karlice. Povećan je i procenat carskih rezova koji sa sobom nose komplikacije. Djeca sama po sebi imaju takođe veći broj komplikacija”, kaže Stevanović za “Nezavisne novine” objašnjavajući maloljetničke trudnoće.

Kako dodaje, posebna tema je i psihički stres koji te djevojke doživljavaju, a koji je ogroman.

“Stigma, prekidanje školovanja, osuđivanje od strane okoline… Kao posljedica je mnogo češća postporođajna depresija i ostavljanje djeteta po porodu”, navodi on.

Stevanović dodaje da je, ako se trudnoća kod djevojčica mlađih od 15 godina desi, potreban multidisciplinarni pristup – ginekolog, pedijatar, psiholog i socijalni radnik, te da je svima zadatak da budu podrška ženi i da vode računa o rastu i razvoju bebe.

S druge strane, doktor Stevanović ističe da je kod pacijentkinja starijih od 50 godina veća učestalost hroničnih bolesti po tipu visokog krvnog pritiska, šećera, kao i drugih oboljenja. “Povećan je rizik i od urođenih hromozomskih anomalija, na primjer Daun sindroma. Češće su i komplikacije nakon porođaja po tipu tromboza, krvarenja, sporijeg oporavka”, objašnjava on za “Nezavisne”, dodajući da i ove žene trpe psihički pritisak od strane okoline.

Kako navodi, trudnice koje imaju više od 50 godina treba da imaju češće i redovnije preglede, kao i testiranje na genetske anomalije.

Na reakcije društva upozorava i Maja Savanović Zorić, psiholog i porodični psihoterapeut iz Udruženja građana “Psiholuminis” iz Prijedora, ističući da je djevojčicama mlađim od 15 i ženama starijim od 50 koje se ostvare u ulozi majke zajednička nit ranjivosti.

“Djevojčice su tek na početku formiranja identiteta i još nisu izgradile svoju emocionalnu stabilnost, a nose najveću odgovornost, dok su žene u pedesetim često emocionalno zrele, ali su fizički ranjive. I jedne i druge trebaju mnogo podrške, razumijevanja, nježnosti i nikako im ne treba osuda. Ono što mene kao psihologa i majku najviše boli jeste kako društvo reaguje. Na mlade reaguje osudom, na starije čuđenjem, a suština je da svaka trudnoća bez obzira na godine nosi svoje strahove, nade i potrebu za sigurnošću”, kaže ona.

Kako dodaje u razgovoru za “Nezavisne novine”, pošto je trenutno i sama trudna, sada jasnije nego ikad osjeća koliko godine mijenjaju tijelo, ali i način na koji se doživljava trudnoća.

“Prvu trudnoću sam imala u ranim dvadesetim i nekako je tada sve bilo novo, pomalo naivno, puno snage i hrabrosti, ali i straha koji nisam umjela imenovati. Bila sam fizički spremna, ali emocionalno i te kako još u formiranju i često nisam znala gdje prestaje moje ja i počinje uloga majke. Sada u kasnim tridesetim iskustvo je potpuno drugačije. Tijelo mi šalje jasne poruke da traži više odmora i pažnje, ali zato um, srce i svijest rade u skladu. Postoji mir i zrelost i zahvalnost što mi tada nije bilo dostupno i ne bježim od svojih strahova, već ih prihvatam jer znam da su dio tog puta”, ističe ona.

Savanović Zorićeva navodi da se žene u trudnoći ne trebaju upoređivati sa drugima.

“Poruka koju bih željela da pošaljem svim ženama jeste da slušaju svoje tijelo, vjeruju svojoj intuiciji, da se druže s ljudima koji ih podupiru, koji su im podrška, oslonac jer svaka trudnoća, svaka žena i svaka majka ima pravo na mir, dostojanstvo, radost, da bude poštovana, vrednovana i uvažena. Žene su dovoljno snažne da prođu kroz sve izazove i dovoljno vrijedne da njihovo iskustvo bude ispunjeno ljubavlju i podrškom koju zaslužuju”, navodi ona za “Nezavisne novine”.

 

Nastavi čitati

Društvo

NOVI UDAR NA GRAĐANE! ERS traži poskupljenje struje za 20 odsto

Preduzeće”Elektroprivreda Republike Srpske” traži od Regulatorne komisija za energetiku Republike Srpske povećanje cijene struje za 20 odsto.

Naime, kako je navedeno na zvaničnoj stranici Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske, oni su u petak, 14. novembra primili zahtjev Mješovitog holdinga “Elektroprivreda Republike Srpske” Matično preduzeće a .d. Trebinje, u funkciji javnog snabdjevača, za odobrenje tarifnih stavova za javno snabdijevanje krajnjih kupaca električnom  ektričnom energijom u Republici Srpskoj koji bi se primjenjivali od 1. januara naredne godine.

– Navedenim zahtjevom se traži povećanje cijene energije u iznosu od 19,83 odsto i to povećanje cijene nabavke energije za javno snabdijevanje sa prethodno odobrenih 0,0770 KM/kWh na 0,0922 KM/kWh i povećanje cijene usluge javnog snabdijevanja sa 2,48 KM/mjesec na 3,25 KM/mjesec. U zahtjevu se takođe traži promjena postojećih opsega potrošnje za domaćinstva na način da se opseg potrošnje 0-500 kWh smanji na 0-350 kWh, a opseg potrošnje 501- 1500 kWh na 351-1000 kWh – navodi se u saopštenju.

Ističu da javni snabdjevač nije u dostavljenom zahtjevu uzeo u obzir povećanje cijene mrežarine koje su prethodno zahtijevali opereteri distributivnog sistema.

– Prema preliminarnoj analizi Regulatorne komisije prosječno povećanje ukupne cijene javnog snabdijevanja za krajnje kupce, kada se uzmu u obzir i zahtjevi operatera distributivnog sistema (mrežarina) i zahtjev javnog snabdjevača (energija) iznosilo bi 33 odsto – kazali su iz Regulatorne komisije za energetiku.

Nastavi čitati

Društvo

SKANDALI SE NIŽU, GRAĐANI PITAJU “Koliko su česti ljekarski pregledi policajaca u BiH?”

Nedavni šokantni slučaj u Tuzlanskom kantonu, gdje su četiri policijska službenika uhapšena zbog sumnje na seksualnu eksploataciju maloljetnica, kao i pritvor koji je određen policijskom službeniku MUP-a Kantona Sarajevo zbog sumnje na nasilje u porodici ponovo su otvorili važno pitanje: U kakvom su psihičkom i zdravstvenom stanju oni koji bi trebali štititi sigurnost građana? Stim u vezi, obratili smo se bezbjednosnim agencijama u BiH sa pitanjem: Da li se i koliko često provode ljekarski pregledi policijskih službenika?

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za Srpskainfo rečeno je da utvrđivanje zdravstvene sposobnosti policijskih službenika i kandidata za prijem na rad i obuku u Ministarstvu vrši Zavod za medicinu rada i sporta Republike Srpske.

-Ministarstvo svake godine vrši prijem policijskih službenika, tako da je u protekle četiri godine u radni odnos primljeno oko 2.000 policijskih službenika, što predstavlja skoro polovinu aktivnog sastava zaposlenih sa statusom policijskog službenika. Svi kandidati primljeni u radni odnos su prošli obavezan prethodni zdravstveni pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova i zadataka policijskog službenika, koji uključuju i psiho test – naveli su iz MUP RS.

Kako pojašnjavaju, radna mjesta u MUP-u RS kategorizovana su prema psihofizičkim sposobnostima i zdravstvenim zahtjevima. U zavisnosti od kategorije posla i radnog mjesta, periodični ljekarski pregledi obavljaju se svake godine, svake dvije ili svake tri godine. Tokom ove godine pregledi su obavljeni za letačko osoblje Helikopterske jedinice, dio pripadnika SAJ-a i nastavni kadar Srednje škole unutrašnjih poslova. Uz redovne, postoje i vanredni zdravstveni pregledi koji se provode na zahtjev rukovodioca osnovnih organizacionih jedinica u slučajevima predviđenim Pravilnikom.

-U okviru MUP RS od 2018. godine funkcioniše Tim za pružanje psihološke pomoći i podrške policijskim službenicima koji služi kao stručna pomoć policijskih službenicima i članovima njihove uže porodice u slučajevima psihičkih poteškoća koje su posljedica stresnih događaja na radnom mjestu ili drugih događaja koji utiču ili bi mogli uticati na radni učinak policijskih službenika. Članovi ovog tima su raspoređeni u svim policijskim upravama MUP RS. U ovom Timu su i psiholozi čija su radna mjesta sistematizovana u Upravi za policijsko obrazovanje, Centru za obuku i SAJ-u – zaključuju iz MUP RS.

Federalna uprava policije (FUP) navodi da policijski službenici, u skladu s važećim Kolektivnim ugovorom, obavljaju redovne ljekarske preglede svake dvije godine. Posljednji su provedeni u ovoj godini i obuhvatali su intervju, psihološko testiranje i pregled psihijatra.

– Radno mjesto psihologa jeste sistematizovano, ali nije popunjeno. Ako nadređeni primijeti promjene u ponašanju ili radu policijskog službenika, dužan je uputiti ga na vanredni pregled – ističu iz FUP za Srpskainfo. Policija Brčko distrikta BiH provodi ljekarske preglede u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH i odgovarajućim pravilnikom. Kako su istakli za naš portal, periodični pregledi su obavezni i održavaju se svake godine za pripadnike Jedinice specijalne policije, svake dvije godine za policijske službenike Jedinice opšte i saobraćajne policije, a svake tri godine za ostale policijske službenike. Policija Brčko distrikta ima zaposlenog psihologa i ima Tim za psihosocijalnu podršku po principu „kolega–kolegi“.

Šta kažu MUP-ovi u BiH?
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo za Srpskainfo kažu da ljekarski pregled za ljekarsko uvjerenje policijski službenici obavljaju prema vrsti zdravstvenih pregleda.

-Redovni zdravstveni pregled policijskih službenika u Specijalnoj policijskoj jedinici obavljaju se svake dvije godine. Periodični zdravstveni pregled policijskih službenika Uprave policije obavljaju se za sve policijske službenike svake četiri godine ili u periodu koji odredi policijski komesar u skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima. Vanredni zdravstveni pregled policijskih službenika obavlja se za policijskog službenika za kojeg je neposredni rukovodilac uputio prijedlog policijskom komesaru za upućivanje na vanredni zdravstveni pregled – rekli su iz MUP Kantona Sarajevo. Takođe, ljekarski pregled obavljaju i za kandidate u proceduri zapošljavanja i upućivanja na osnovnu obuku za kadete. Ljekarski pregled uključuje i razgovore sa psihijatrom i psihologom, a iz ovog MUP-a navode i da Uprava policije ima zaposena dva psihologa koja su u svakom momentu dostupna policijskim službenicima.

MUP Srednjobosanskog kantona provodi dvogodišnje preglede koji obuhvataju i psihološko testiranje za policijske službenike koji rade na poslovima kontradiverzione zaštite i pripadnike Jedinice za specijalističku podršku, dok ostali policajci pregled obavljaju svake četiri godine. Kako nam je rečeno iz ovog MUP, posljednji ljekarski pregled je proveden u oktobru prošle godine, a obuhvatio je 650 policajaca. Ministarstvo ima angažovanog stručnog savjetnika – policijskog psihologa koji obavlja poslove koji su propisani Pravilnikom o pružanju psihološke pomoći policijskim službenicima.

Iz ovog MUP pojašnjavaju da postoje situacije kada su policajci obavezni da se jave psihologu, posebno u slučaju: aktuelnih životnih problema i kriza, psiholoških posljedica nastalih kao rezultat pretrpljenje diskriminacije, značajnih promjena u ponašanju koje se manifestuju kroz sniženu efikasnost u obavljanju radnih zadataka u odnosu na ranije periode, izloženosti prijetnji po život i zdravlje, ispoljavanja simptoma samoubistva kroz prijetnje i pokušaje, problema sa konzumiranjem alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci, kao i problema u međuljudskim odnosima.

MUP Kantona 10 ove godine je proveo ljekarske preglede za 233 policijska službenika, uključujući psihološki i psihijatrijski pregled. Kod osam službenika utvrđena je potreba za postupkom ocjene radne sposobnosti. Pregledi se, kako navode, obavljaju svake tri godine, a u MUP-u je zaposlen i stručni savjetnik psiholog. MUP Posavskog kantona navodi da se provjera zdravstvenih i psiholoških sposobnosti provodi po potrebi, prema naredbi ministra ili direktora policije. Posljednji pregled obavljen je 2022. godine.

-Tokom obavljanja posljednjeg zdravstveno – psihološkog pregleda određeni broj policijskih službenika je upućen na dodatne preglede i vađenje određenih nalaza, ali su u konačnici svi prošli predviđene provjere, odnosno kriterijume – navode iz MUP Posavskog kantona i dodaju da Uprava policije ovog kantona nema zaposlenog psihologa.

MUP Hercegovačko-neretvanskog kantona u skladu sa Pravilnikom za policijske službenike Jedinice za podršku vrši preglede svake tri godine, Jedinice za protivpožarnu zaštitu svake dvije godine, a za ostale policijske službenike svakih pet godina.

-Redovni sistematski pregledi obuhvataju i psihološku pregled i nalaz specijaliste neurologa. Prije prijema u službu kao i periodično tokom službe policijski službenici prolaze psihološko testiranje i pregled kod nadležnog specijaliste neurologa, a sve u skladu s propisima koji uređuju zdravstvenu sposobnost za obavljanje policijskih poslova – navode iz ovog MUP.

Kako navode, tokom ove godine provedeni su sistematski pregledi policijskih službenika MUP HNK, pri čemu nisu utvrđene zdravstvene smetnje koje bi uticale na obavljanje službenih dužnosti.

MUP HNK trenutno nema stručnog saradnika za psihološku podršku, iako je prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji MUP HNK ovo radno mjesto propisano.

Nastavi čitati

Aktuelno