Connect with us

Društvo

HLJEB ĆE OPET POSKUPITI! Ne diže cijene brašno, nego država!

Iako je cijena pšenice na svjetskim berzama stabilna, a cijena brašna u Republici Srpskoj nepromijenjena više od godinu dana, iz pekarskog sektora stižu upozorenja da bi najavljeni rast minimalne plate mogao dovesti do poskupljenja hljeba i drugih pekarskih proizvoda.

Predstavnici pekarskih udruženja navode da troškovi rada čine značajan dio ukupnih rashoda te da će svako povećanje minimalne plate uticati na formiranje konačnih cijena proizvoda.

Proizvođač

Saša Trivić, potpredsjednik  Udruženja unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik pekarskoslastičarskog društva “Krajina klas”, kazao je za “Nezavisne novine” da su cijene brašna stabilne i nema najava da bi moglo doći do skoka cijena.

“Ali rast minimalca, koji je 10 odsto, sigurno će proizvesti više cijene hljeba, jer  sama statistika kaže da je učešće radne snage u proizvodnji oko 35 odsto. Tako da se zbog 10 odsto rasta minimalne plate očekuje da hljeb pokupi za oko 10 feninga”, kazao je Trivić.

Mlinari

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, kazao  je za “Nezavisne novine” da se, što se tiče Semberije, cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda, nisu mijenjale od zadnjeg povećanja minimalne plate, a to je bilo u januaru ove godine.

“Kod nas su cijene hljeba od 1,8 do 2 KM za hljeb od 600 grama, dok kifle koštaju od 0,6 do 0,7 KM, ali ono što najviše utiče na cijene pekarskih proizvoda je radna snaga”, kazao je Pelemiš.

Kako je pojasnio, cijena brašna je stabilna.

Prema njegovim riječima, poslodavcima iz ove oblasti najveći problem predstavlja radna snaga.

“Mi ćemo nastojati  da ne podižemo cijene naših proizvoda, jer znamo da naši sugrađani nemaju neki zavidan standard života”, kazao je Pelemiš i istakao, ukoliko dođe do poskupljenja, da to neće biti preveliko.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, kazao je da se cijena pšenice nije mijenjala te da je cijena u Srbiji oko 180 evra po toni, odakle Republika Srpska najviše uvozi.

“U Mađarskoj je ta cijena od 200 do 240 evra po toni”, kazao  je Kos i dodaje da vreća brašna od 25 kilograma košta od 18 do 28 maraka, zavisno od proizvođača i tipa brašna.

“Pšenice je ove godine imala veoma dobar rod, tako da nema razloga da dolazi do skoka cijena, sigurno je da će ove cijene biti do naredne žetve”, kazao je Kos.

Podsjetimo, krajem oktobra je Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, rekao da će najniža neto plata od naredne godine za nekvalifikovane radnike iznositi 1.000 KM.

“Najniža neto plata za one sa trogodišnjom srednjom stručnom spremom iznosiće 1.050 KM, četvorogodišnja srednja stručna sprema 1.100 KM, za višu stručnu spremu iznosiće 1.350 KM, dok je najniža plata za visoku stručnu spremu predviđena u iznosu od 1.450 KM”, rekao je Egić.

Istakao je da je dogovoreno da za dvije najniže minimalne plate, od 1.000 i 1.050 KM, poslodavci prilikom isplata plata imaju olakšice od 50 KM, na koje neće plaćati poreze i doprinose.

Ekonomisti

Milenko Stanić, ekonomista, kazao je ranije  za “Nezavisne novine” da će podizanje minimalne plate imati brojne negativne posljedice.

“Prvo će to značajno povećati troškove proizvodnje, tako da možemo očekivati rast cijena”, kazao je Stanić.

Dodao je da, što se tiče firmi koje su izvozno orijentisane, sigurno je da će to ugroziti njihovo poslovanje, gdje će, kako kaže, imati gubitak tržišta, ali i posla.

“A vjerovatno će to uticati i na smanjenje broja zaposlenih radnika”, kazao je Stanić i dodao da će se i dio firmi u Republici Srpskoj sigurno zatvoriti.

“Sami radnici neće mnogo dobiti povećanjem, jer će izgubiti dio prihoda kupujući skuplju robu i usluge”, kazao je tada  Stanić, pišu Nezavisne novine.

Related Topics:

Društvo

PRVO OLUJNI JUGO I 28 STEPENI, PA HLADAN TUŠ! Od četvrtka sve se mijenja!

Velika promjena vremena očekuje nas u narednim danima, a prema najavama meteorologa, u četvrtak će temperatura naglo pasti.

– Lokalno duž rijeka i po kotlinama moguća je prolazna magla. Tokom dana biće sunčano i još toplije uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren promjenljiv ili sjeveroistočni. Na zapadu i u planinama će poslijepodne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak – dodaju oni.

Prema njihovoj prognozi, minimalna temperatura vazduha od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan.

– Maksimalna temperatura vazduha biće od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni – kažu oni.

Srijeda, 21. oktobar

U srijedu se očekuje vjetrovito, toplo i promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode.

– Na jugu i zapadu će padati kiša, ponegdje i obilnija, a poslijepodne će slabe kiše biti i u ostalim područjima. Duvaće umjeren do jak, na zapadu i olujni južni vjetar. Minimalna temperatura vazduha od četiri do 12, na jugu i zapadu do 15. Maksimalna temperatura vazduha od 18 na jugu i zapadu do 28 na sjeveroistoku, a u višim predjelima od 13 stepeni – navode oni.

Četvrtak, 22. oktobar

U četvrtak će biti oblačno i svježije sa kišom.

– Minimalna temperatura vazduha biče od sedam do 15 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 15 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni – stoji u prognozi.

Petak, 23. oktobar

U noći i ujutro očekuje se oblačnije vrijeme sa kišom na istoku, a u ostalim predjelima suvo uz postepeno razvedravanje.

– Tokom dana promjenljivo oblačno uz sunčane periode u svim predjelima. Minimalna temperatura vazduha od jedan stepen u višim predjelima na zapadu do devet, na sjeveroistoku, na jugu do 14. Maksimalna temperatura vazduha biće od 12 do 17, na jugu do 21, a u višim predjelima od osam stepeni – ističu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperature idu do 26 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i još toplije, uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti pretežno vedro i svježe, u višim predjelima i hladno, a lokalno duž rijeka i po kotlinama uz moguću prolaznu maglu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od četiri do devet, na jugu oko 12, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren promjenljiv vjetar ili sjeveroistočni. Na zapadu i na planinama će poslije podne početi da duva jugo koji će prema noći jačati i biti umjeren i jak.

Nastavi čitati

Društvo

GODIŠNJE GUBIMO MANJI GRAD! Zvanični podaci Agencije za statistiku potvrdili crne prognoze za BiH

Bosna i Hercegovina nastavlja da tone u ozbiljnu demografsku krizu. Tokom 2025. godine broj umrlih bio je za 11.696 veći od broja rođenih, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U prošloj godini registrovano je 24.105 živorođene djece, što je za dva odsto manje nego 2024. godine. Istovremeno je umrla 35.801 osoba, odnosno 0,58 odsto više nego godinu ranije.

Drugim riječima, prirodnim putem BiH je za samo godinu dana izgubila gotovo 12.000 stanovnika.

Sve manje rođenih, sve više umrlih

Demografska slika dodatno je pogoršana u odnosu na prethodnu godinu.

Negativan prirodni priraštaj u 2024. godini iznosio je 10.997 osoba, dok je tokom 2025. godine razlika između broja rođenih i umrlih povećana na 11.696.

To znači da se jaz između broja novorođenih i preminulih nastavlja širiti, pri čemu je broj rođenih dodatno smanjen, dok je broj umrlih porastao.

Manje brakova, više razloga za zabrinutost

Tokom 2025. godine u BiH je sklopljeno 15.168 brakova, što je za 4,02 odsto manje nego godinu ranije.

Istovremeno su registrovana 2.052 razvoda.

Broj brakova sam po sebi ne određuje broj budućih rođenja, ali pad broja sklopljenih brakova predstavlja još jedan pokazatelj promjena u demografskom i društvenom ponašanju stanovništva.

BiH svake godine ostaje bez jednog manjeg grada

Kada se razlika između broja rođenih i umrlih posmatra kroz brojke, razmjeri problema postaju još očigledniji.

Za samo godinu dana prirodnim putem izgubljeno je gotovo 12.000 stanovnika. To je broj ljudi koji odgovara stanovništvu jednog manjeg grada.

A ovo nije konačna slika demografskog pada.

Podaci Agencije za statistiku BiH ne uključuju migracije stanovništva. Odlazak građana u inostranstvo dodatno utiče na ukupan broj stanovnika, pa je stvarni demografski gubitak zemlje znatno složeniji od onoga što pokazuje samo odnos rođenih i umrlih.

Ako se ovakav trend nastavi, pitanje više nije samo koliko nas se godišnje rodi i umre, već koliko će ljudi u BiH uopšte biti za nekoliko decenija.

(Buka)

Nastavi čitati

Aktuelno